Borba za kontrolu nad pravnim poslovima u Federaciji BiH ulazi u novu fazu. Novi zakon o notarskoj službi, koji je utvrdila Vlada Federacije BiH, trebao bi redefinirati ulogu notara i otvoriti prostor advokatima, ali već sada produbljuje dugogodišnji sukob između dvije profesije, oko toga ko ima pravo sastavljati i potvrđivati najvažnije pravne ugovore.
Nakon višegodišnjih sporova o ulozi notara i presuda Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, vlasti pokušavaju redefinirati jedan od najosjetljivijih segmenata pravnog sistema, način na koji građani i kompanije zaključuju pravne poslove. Vlada Federacije BiH početkom godine utvrdila je Prijedlog zakona o notarskoj službi, koji bi trebao uskladiti postojeći model s ustavnim principima i evropskom praksom, ali i odgovoriti na dugogodišnje kritike da je notarski sistem postao zatvoren i skup za građane.
Prema podacima Notarske komore, u Federaciji BiH djeluje oko 110 notara, raspoređenih po kantonima u skladu s odlukama nadležnih vlasti. Da je sistem opterećen već godinama pokazuje i podatak da su samo u jednoj godini notari sačinili više od 550.000 isprava, što pokazuje koliko sve utječe na svakodnevne pravne poslove građana.
Prijedlog zakona, koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru, uređuje organizaciju notarske službe u Federaciji BiH, prava i obaveze notara, njihovu nadležnost, postupak notarske obrade i potvrđivanja isprava, vođenje poslovnih knjiga, čuvanje dokumentacije, disciplinsku odgovornost, nadzor nad radom notara, kao i pitanja notarskih tarifa, stručnog usavršavanja i rada Notarske komore.
Federalni ministar pravde Vedran Škobić ranije je istakao da je riječ o zakonu koji prije svega implementira odluke Ustavnog suda Federacije BiH, kojim su ranije ukinute pojedine odredbe ocijenjene kao diskriminatorne.
Fena - Vedran Škobić
Kako je pojasnio, notarska služba u Federaciji BiH je javna služba koju država povjerava fizičkim osobama, notarima, ali uz jasno definirana pravila i nadzor države. Ključna promjena u novom zakonskom rješenju odnosi se na smanjenje broja pravnih poslova za koje je obavezna notarska obrada.
"Obavezna notarska obrada ostaje samo za ugovore o doživotnom izdržavanju i ugovore koje zaključuju ranjive kategorije, poput slijepih, gluhih ili poslovno nesposobnih osoba", naveo je Škobić.
Time se, prema njegovim riječima, znatno sužava krug pravnih poslova koji moraju proći kroz obaveznu notarsku proceduru, dok se za ostale pravne odnose ostavlja veći prostor za izbor pravnih usluga.
Uspostavljanje inspektorata za nadzor rada notara
Jedna od novina u zakonu je i uspostavljanje inspektorata za nadzor rada notara, koji do sada nije postojao u ovom obliku. Prema riječima ministra pravde, cilj je dodatno ojačati kontrolu nad radom notarske službe, ali istovremeno liberalizirati pristup ovoj profesiji i izbjeći monopol na tržištu pravnih usluga.
Škobić je podsjetio i da notarske tarife predlaže Notarska komora Federacije BiH, dok ih usvaja Federalno ministarstvo pravde. Tarife su već ranije smanjivane, ali će se, kako je naveo, u budućnosti morati usklađivati s rastom troškova života i rada u Federaciji BiH.
Pored redefiniranja obavezne notarske obrade, zakon donosi i promjene u načinu određivanja broja notara. Dosadašnja zakonska odredba koja je definirala broj notarskih mjesta proglašena je neustavnom, pa novi model predviđa da vlade kantona određuju broj notara na svom području prema unaprijed utvrđenim kriterijima, u saradnji s Notarskom komorom i federalnim ministrom pravde.
Uvodi se i obaveza da kantonalna ministarstva pravde periodično preispituju potreban broj notara, što bi trebalo spriječiti situacije iz prakse u kojima godinama nisu raspisivani konkursi za nove notare uprkos rastućim potrebama građana.
Notari bi tako prema novom zakonu trebalo da zadrže širok spektar nadležnosti, uključujući notarsku obradu isprava, potvrđivanje privatnih isprava kroz postupak solemnizacije, izdavanje potvrda te ovjeru potpisa, rukopisa i prijepisa. Zakon također detaljno uređuje način vođenja evidencija, čuvanje isprava i notarskih spisa, kao i disciplinsku odgovornost u slučaju povreda službene dužnosti.
Određeni poslovi i dalje u notarskoj nadležnosti
Usvajanje ovog zakona zahtijeva i izmjene nekoliko drugih propisa u Federaciji BiH. Vlada je zato paralelno utvrdila prijedloge izmjena zakona o registraciji poslovnih subjekata, stvarnim pravima, zemljišnim knjigama, nasljeđivanju i Porodičnog zakona, jer su ti propisi ranije sadržavali odredbe koje su propisivale obaveznu notarsku obradu određenih pravnih poslova.
Depositphotos
Međutim, dio pravne struke smatra da predložene izmjene ne ograničavaju suštinski notarsku poziciju. Iz Advokatske komore Federacije BiH za Bloomberg Adriju navode da su presude Ustavnog suda FBiH već ranije utvrdile da zakonska rješenja, koja faktički uspostavljaju isključivost notarske službe, nisu u skladu s ustavnim principima ravnopravnosti i slobode rada.
Prema njihovom tumačenju, iako novi zakon koristi drugačiju normativnu formulaciju u odnosu na ranija rješenja, pojedine odredbe i dalje mogu imati sličan efekt jer određene pravne poslove zadržavaju u praksi u isključivoj nadležnosti notara.
U Advokatskoj komori upozoravaju i na finansijski aspekt sistema, navodeći da ograničen izbor pravnih usluga može povećati troškove za građane jer su u mnogim slučajevima prinuđeni angažirati i advokata i notara kako bi osigurali pravnu sigurnost pravnih poslova. U evropskoj praksi, tvrde, pravna sigurnost se često postiže kroz modele u kojima advokati i notari ravnopravno učestvuju u pripremi i potvrđivanju pravnih akata.
Iz Notarske komore Federacije BiH za Bloomberg Adriju su naveli da je prijedlog zakona još uvijek u fazi interne analize te da se u ovom trenutku ne mogu detaljnije očitovati o njegovom sadržaju.
Podsjećamo, Predstavnički i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH prihvatili su Nacrt ovog zakona u oktobru 2024. godine, a Federalno ministarstvo pravde u međuvremenu je organiziralo i provelo javnu raspravu.
Daljnji razvoj će pokazati hoće li novi zakon zaista otvoriti prostor za veću konkurenciju na tržištu pravnih usluga i smanjiti troškove za građane ili će promjene ostati uglavnom na normativnom nivou, bez značajnijeg utjecaja na praksu.
.webp){kind=icon}
