Iako porezi na dohodak, dobit i kapitalne dobitke zajedno čine skoro deset posto javnih prihoda Bosne i Hercegovine (BiH), kapitalna dobit fizičkih osoba ostaje gotovo nevidljiva u poreskim evidencijama. U Federaciji BiH je tokom 2024. godine prijavljeno svega 48 slučajeva dobiti ostvarene u inozemstvu, dok Republika Srpska ne objavljuje zbirne podatke o broju prijava. Podaci Svjetske banke pokazuju da ova grupa poreza čini oko 9,8 posto ukupnih prihoda BiH, ali entitetske brojke otkrivaju dubok jaz između zakonskog okvira i njegove stvarne primjene.
Kapitalna dobit predstavlja razliku između nabavne i prodajne cijene imovine ili imovinskog prava. Najčešće se ostvaruje prodajom akcija, udjela u investicijskim fondovima, kripto-imovine ili nekretnina. Za razliku od plata i drugih redovnih prihoda, riječ je o povremenom dohotku, što je jedan od razloga zbog kojih je godinama ostajao na periferiji poreske politike.
U Federaciji BiH poreski tretman kapitalne dobiti uređen je Zakonom o porezu na dohodak. Kako navode iz Federalnog ministarstva finansija, prema članu 2. Zakona, obveznik poreza je rezident Federacije BiH koji ostvaruje dohodak kako na teritoriji Federacije tako i izvan nje. Istovremeno, Ministarstvo pojašnjava da se prihodi po osnovu učešća u raspodjeli dobiti privrednih društava, odnosno dividende i udjeli, ne smatraju dohotkom i kao takvi su neoporezivi u Federaciji BiH.
Međutim, član 21. Zakona jasno definira da se prihodi od prodaje akcija i drugih imovinskih prava oporezuju. To znači da kapitalna dobit ostvarena prodajom imovine, uključujući i onu ostvarenu u inozemstvu, podliježe porezu u Federaciji BiH.
Iz Ministarstva finansija FBiH za Bloomberg Adriju dodatno naglašavaju da obaveza prijave postoji i u slučaju kada je porez već plaćen u drugoj državi. Prema članu 25. Zakona, ako fizička osoba iz Federacije BiH ostvari dohodak u stranoj državi, taj prihod se oporezuje i u Federaciji i u zemlji izvora, ali se porez plaćen u inozemstvu priznaje kao poreski kredit. Priznavanje plaćenog poreza vrši se kroz godišnji obračun i iskazuje u Godišnjoj prijavi poreza na dohodak, na obrascu GPD-1051.
Praksa pokazuje drugu sliku
Koliko se ovaj mehanizam koristi u praksi, pokazuju podaci Porezne uprave Federacije BiH. Prema njihovim službenim evidencijama, u 2024. godini podneseno je 48 obrazaca PE-807 koji se odnose na prijavu dobiti poslovnih jedinica van BiH. Rok za podnošenje prijava za 2025. godinu ističe 31. marta 2026. godine, ali dosadašnji trend ukazuje na to da kapitalna dobit fizičkih osoba ima zanemariv fiskalni značaj.
U Republici Srpskoj poreski režim kapitalne dobiti je strožije definiran. Kapitalna dobit, bez obzira na to je li ostvarena u zemlji ili u inozemstvu, oporezuje se po stopi od 13 posto, a poreska osnovica je razlika između nabavne i prodajne cijene imovine ili prava. Prijava se podnosi mjesečno, do desetog u mjesecu za dobit ostvarenu u prethodnom mjesecu, putem obrasca 1008, akontacija poreza na dohodak, dok se po završetku godine podnosi i godišnja prijava na obrascu 1004.
Direktor Poreske uprave Republike Srpske Goran Maričić za Bloomberg Adriju naglašava da obaveza prijave postoji i kada je kapitalna dobit već oporezovana u inozemstvu. U tom slučaju, plaćeni porez se priznaje kao poreski kredit u Republici Srpskoj i odbija od porezne obaveze obračunate po domaćim propisima, uz obavezu poreskog obveznika da dokaže da je porez zaista plaćen.
Poreska uprava RS - Goran Maričić
Maričić pojašnjava da primjena međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja zavisi od konkretne države. Kapitalna dobit od prodaje nepokretnosti najčešće se oporezuje u državi u kojoj se nepokretnost nalazi. Kada je riječ o prodaji akcija, oporezivanje se u pravilu vrši u državi rezidentnosti fizičke osobe, osim u slučajevima kada se imovina društva većinski sastoji od nekretnina, što tada pomjera pravo oporezivanja u državu rezidentnosti društva.
Šta to znači za male investitore i kripto ulagače
Za male investitore poruka poreskih vlasti je jasna, a to je da dobit ostvarena prodajom akcija, fondova ili kripto-imovine ne prestaje biti poreska obaveza time što je ostvarena na stranoj platformi. U Federaciji BiH kapitalna dobit se prijavljuje kroz godišnju poreznu prijavu, dok se u Republici Srpskoj prijava i uplata vrše mjesečno.
Ako je porez već plaćen u inozemstvu, to ne oslobađa obaveze prijave. Plaćeni porez može se priznati kao poreski kredit, ali samo ako se prihod prijavi i ako postoji dokaz o uplati poreza u drugoj državi. Bez prijave, poreski kredit se ne može ostvariti.
Za kripto ulagače to znači da svaka prodaja ili konverzija u fiat novac koja rezultira dobiti potencijalno predstavlja oporezivi događaj. Iako je nadzor nad kripto-platformama i dalje ograničen, poreske uprave jasno poručuju da obaveza postoji bez obzira na tehničke izazove kontrole.
Drugim riječima, dok je vjerovatnoća kontrole i dalje relativno niska, rizik raste s iznosom dobiti. Kako se razmjena podataka između država i finansijskih institucija bude širila, kapitalna dobit koja je danas ispod radara mogla bi sutra postati predmet interesa poreskih vlasti.
.webp){kind=icon}
