Pored pokidanih lanaca snabdijevanja robom, koji su još u godini početka pandemije virusa korona uzdrmali privredu u Bosni i Hercegovini (BiH), jedan on najvećih izazova s kojima se domaći poslodavci susreću je obezbjeđivanje adekvatne radne snage. Uvoz stranih radnika vide kao spas i šansu da iskoriste nearshoring, odnosno preseljenja pogona iz Azije na područja bliža Evropskoj uniji (EU).
O stanju u privredi, izazovima i šansama za Bloomberg Adria govorili su predstavnici vlasti i privrede u BiH, koji su se složili da je uvezivanje kompanija i širenje na tržišta regije ključno za rast ekonomske aktivnosti u zemlji.
Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, kaže da je najveći problem domaće ekonomije usitnjenost, podjela, malo tržište, nedostatak kadrova te nedovoljan nivo investicija.
Bloomberg Adria
"Osnovna pretpostavka za razvoj ekonomije jeste povezivanje ekonomije na ovim prostorima, koje će omogućiti i više kadrova, bolje informacije i bolju podjelu rada u kojoj će svako raditi ono što može. Naravno, svaka ekonomija i privreda zavise od političkih odnosa u zemlji i bilo kakve političke podjele ne donose dobro, šalju loše poruke, pogotovo prema stranim investitorima", smatra Tegeltija.
Dodaje da domaći privrednci znaju kakvi su politički odnosi i "na njih to toliko ne utiče, koliko na investitore koji bi trebali da dođu sa strane, donesu novac i direktne strane investicije".
Na pitanje koji je najveći izazov za ekonomiju u idućoj godini, Tegeltija je rekao da mnoge stvari u BiH i regiji zavise od globalnih kretanja.
"Bez obzira na to koliko se sada već svi prilagođavaju sukobu u Ukrajini, postoje stvari koje je zaista teško otkloniti, kao posljedice rata i kretanje ekonomije, koje će, prije svega, zavisiti od kretanja cijena energenata koje definitivno utiču na cijene drugih proizvoda. Nadam se da će se uspjeti stabilizovati svi lanci snabdijevanja, koji su značajno poremećeni", ističe Tegeltija.
Dodaje da se domaća privreda već sureće s problemom nedostatka radne snage "koju ćemo morati u nekim oblastima da uvozimo u BiH".
Neophodno povećati kvote za zapošljavanje stranaca
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, kaže da je najveći izazov za privredu u ovoj godini poremećaj na tržištu energije i sirovina, a koje domaći privrednici nabavljaju iz inostranstva i ugrađuju u svoj finalni proizvod.
"Kompanije koje su od ranije u globalnim lancima, u slučaju krize uvijek su imale dobre alternativne izvore snabdijevanja repromaterijalima", ističe on i dodaje da je kriza s nedostatkom materijala jednim dijelom poništena jer je rasla potražnja materijala s ovih prostora. Naglašava da se pokazalo da su kompanije sa Zapadnog Balkana alternativa za sve ono što je prekinuto u svijetu, u vrijeme pandemije i sada tokom rata u Ukrajini.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, kao najveći izazov za privredu navodi rast inflacije i problem nedostatka radne snage.
Saša Aćić - Unija poslodavaca RS
"Imamo odliv radne snage prema zemljama EU, to stvara ozbiljan pritisak na plate, odnosno produktivnost koja ne može da prati toliki rast plata u Republici Srpskoj, tako da mi u narednim godinama očekujemo ozbiljan izazov i apelujemo na vlasti u BiH na fleksibilnu imigracionu politiku u smislu angažovanja stranaca u BiH", naglašava Aćić.
Na pitanje koliko su strani radnici zainteresovani za domaće tržište rada, Aćić je rekao da je interes obostran, kako kod domaćih poslodavaca, tako i kod radnika iz inostranstva. "U ovom trenutku mi imamo kvotu zapošljavanja stranaca do 1.400 u tekućoj godini, a očekujemo u narednim godinama ozbiljno povećanje te kvote. Moramo razmišljati kako da na što lakši način, integrišeno strance u BiH kako u radne odnose tako i u životnu zajednicu", navodi on.
Ono što nas očekuje u narednim godinama, ističe Aćić, je najava recesije koja će nas pratiti "vjerovatno do 2025. godine" te dodaje da je stabilizacija globalnih lanaca snabdijevanja uslov za stabilizaciju poslovanja.
Što se tiče zahtjeva poslovne zajednice prema Vladi RS za kreiranje ekonomske politike u idućoj godini, Aćić kaže da očekuju da se donese strategija održivog razvoja Republike Srpske te da se reorganizuju institucije, prije svega Vlada.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, ocjenjuje da je izazova pred bh. privredom mnogo, od pandemije i problema koje je pravila, zatim situacija u Ukrajini, te energetska kriza.
Adnan Smailbegović - Fena
"To je sve uticalo na biznise, ali ključna stvar i najveći problem je odlazak radne snage i nedostatak radnika u određemnim zanimanjima. To je nešto što će nam biti fokus u idućem periodu, liberalizacija radne snage ili neki drugi modeli kako da osiguramo dovoljno radnika. Privreda i ekonomija BiH će uveliko osjetiti nedostatak radne snage i počet će da stagnira, a ne da se razvija", naglašava Smailbegović.
Dodaje da, nažalost, nema pomaka u povećanju kvota za zapošljavanje stranaca, "RS je napravila iskorak, FBiH slabo".
"Mi smo još uvijek u režimu od prije deset godina, kada je radne snage bilo sasvim dovoljno. Ako nam je trebalo 50 radnika, dođe ih 500, a danas, ako vam treba 50 radnika, dobit ćete dva ili tri. Kvote za uvoz radne snage u BiH su minimalne, Hrvatska ima oko 75.000 uvoznih radnika, BiH ima ispod 2.000. To je parametar koji pokazuje da je to na jako niskom nivou, to treba izmijeniti, ubrzati", smatra Smailbegović.
Poručuje da vlast u BiH mora da shvati da je to nešto što će morati mijenjati. "Ne treba nam uvoz sve radne snage, nego deficitarne, ljudi ne žele da rade neke poslove, u nekim branšama je veća potražnja. Ne treba nama stotine hiljada radnika, pričamo o desetak ili 15 hiljada radnika u FBiH", navodi on.
Depositphotos
Adria regiju vidi kao prirodni savez sa stanovišta ekonomije i ističe da se ona treba uvezati, povećati tržište, čime se, dodaje, "povećava konkurentnost".
"Nije cilj da se zatvaramo u male torove, veći prostor su veće šanse", naglašava Smailbegović.
S poslodavcima se slaže i ekonomsita Branko Kecman, direktor Advantis brokera, koji ističe da treba omogućiti veći dolazak strane radne snage u BiH, usljed odlaska domaćih radnika u inostranstvo.
"Šansa za naše kompanije je nearshoring i preseljenje pogona iz Azije u Evropu. Ne možemo tu šansu iskoristiti samo s našom radnom snagom. Što bi nama smetali radnici iz drugih zemalja koji ovdje vide mogućnost da zarade? Ukoliko ne budemo omogućili dolazak radne snage iz inostranstva, naše kompanije će biti u problemu, neće moći odgovoriti zahtjevima tržišta i na kraju će se zatvoriti, neće ni domaće stanovništvo imati gdje da radi. Problem se mora riješiti, jer nam ljudi nedostaju", poručuje Kecman.
Adria regija je prilika za rast kompanija
Rasim Memagić, izvršni direktor kompanije Alma Ras, kaže da je za tu kompaniju ove godine najveći izazov bio lanac snabdijevanja jer su početkom godine bili suočeni s drastičnim povećanjem cijena sirovina i njihovim potencijalnim nedostatkom.
"Mnogo napora smo učinili da obezbijedimo taj lanac opskrbe stabilnim i mislim da smo uspjeli, a nova kriza je inflacija koja nas je dočekala nespremne. Preduzeli smo dosta mjera da ublažimo efekte inflacije i nadamo se da ćemo izaći iz ovoga još jači", navodi Memagić.
Na pitanje da li je inflacija poremetila investicije i nova zapošljavanja, on je rekao da za sada nije, te da su uspjeli postići sve poslovne planove koje su zacrtali.
"Intenzivno je, u stalnoj smo prilagodbi, tako da sve aktivnosti koje smo planirali i realizujemo i nadamo se da će tako i ostati", dodaje Memagić.
Adria regiju vidi kao priliku za rast jer "bez povezivanja na veća tržišta i u udruženja danas je nemoguće učiniti posao konkurentnim".
"Alma Ras je primjer. Izvozimo 70 odsto naših proizvoda i nemoguće je, u bilo kojem segmentu poslovanja, posmatrati tržište i kompaniju samo na lokalnom nivou, tako da je regija velika prilika za daljnje širenje i razvoj kompanija", poručuje on.
Eldin Hadžiselimović - Bloomberg Adria
U vrijeme kriza poslovne prilike iskoristila je ASA Group. Eldin Hadžiselimović, direktor ASA Groupa, kaže da su u ovoj godini imali dosta poslovnih prilika koje su započeli tokom Covida i poslije, kao što su akvizicije u bankarskom sektoru i u sektoru osiguranja te projekat bolnice u Sarajevu.
"Tu su i drugi projekti koji su u fazi realizacije, tako da smo koristili poslovne prilike i trošili energiju za realizaciju tih prilika. Adria regija za sve nas predstavlja jednu priliku, to je jedno tržište, potencijal za daljnji razvoj i neko ko je možda u ovom trenutku primarno fokusiran na tržište BiH, kroz svoje dugoročne planove, planira i regionalno širenje", zaključio je Hadžiselimović.
.webp){kind=icon}
