Rast plata, investicije u energetiku i infrastrukturu te stabilno tržište rada ključni su oslonci ekonomskog rasta Republike Srpske u narednom periodu, poručuje premijer Savo Minić u intervjuu za Bloomberg Adriju.
Iako industrijska proizvodnja bilježi pad, a inflacija je ponovo u uzlaznoj putanji, Vlada očekuje nastavak privrednog rasta u narednim godinama.
Minić u intervjuu govori o projekcijama rasta, ključnim rizicima i o tome na čemu se temelje očekivanja ekonomske transformacije Republike Srpske.
Čitaj više
Minić okuplja privrednike koji će dovoditi investitore u RS
Premijer Republike Srpske Savo Minić ocijenio je da je Vlada kojom rukovodi u prvih 100 dana rada dio zadataka ispunila skoro u potpunosti, dio djelimično, dok je dio započet, te ne razmatra smjenu ministara.
18.12.2025
Vlast najavljuje ekonomsku transformaciju RS, privreda traži rasterećenje
Ekonomska politika Republike Srpske (RS) u idućem periodu ima za cilj otpočinjanje institucionalne i ekonomske transformacije RS.
16.12.2025
Privrednici traže zaokret ka domaćim proizvodima i veće podsticaje
Privredna komora Republike Srpske (PKRS) zahtijevaće da bude povećana domaća proizvodnja u oblasti hrane i da se na taj način deset proizvoda, koji se najviše uvoze, zamijene domaćim proizvodima.
23.12.2025
Bh. ekonomija usporila u 2025., evo šta nas očekuje u narednoj godini
Ekonomiju Bosne i Hercegovine u 2025. godini obilježili su visoka inflacija, snažno povećanje minimalne plate u Federaciji BiH i usporavanje privrednog rasta.
29.12.2025
Kako ocjenjujete trenutno stanje u domaćoj ekonomiji dok industrijska proizvodnja bilježi pad na godišnjem nivou, a inflacija raste?
Podaci za prva dva kvartala 2025. godine ukazuju na nastavak realnog rasta privredne aktivnosti u Republici Srpskoj po prosječnoj stopi od 1,7 odsto. U istom periodu, inflacija je u prosjeku iznosila 3,8 odsto, uz rastući trend, tako da je za devet mjeseci iznosila četiri odsto.
Uzimajući u obzir aktuelne ekonomske trendove i izglede, procjenjujemo da će se rast BDP-a u 2025. godini iznositi 2,2 odsto, uz nastavak postojećih inflatornih pritiska.
Procjena je da će prosječna inflacija na godišnjem nivou iznositi 4,3 odsto, uz najveći doprinos bazne inflacije, posebno nakon rasta cijena električne energije, cijena usluga, cijena hrane i bezalkoholnih pića, te rasta najnižih plata.
Očekuje se da će glavni pokretač rasta ostati domaća potrošnja, podržana rastom plata i penzija, te rastom kredita sektoru stanovništva, kao i doznaka iz inostranstva. Zbog visoke baze u 2024. godini, potrošnja države će biti blago povećana.
Iako su prisutni negativni rizici vezani za globalnu ekonomiju, u vidu smanjenja konukrentnosti evropske ekonomije koja ima posljedice na spoljnu potražnju, očekuje se nastavak trenda većeg rasta izvoza u odnosu na uvoz. Ovakvo kretanje pozitivno će se odraziti na spoljnotrgovinski bilans.
Savo Minić (Vlada RS / ustupljena fotografija)
Uticaj globalnih kretanja na domaću privredu
Koliko globalna kretanja, a prije svega u Evropskoj uniji koja je naš najznačajniji spoljnotrgovinski partner, mogu uticati na domaću privredu?
Moramo uzeti u obzir da se i globalna ekonomija suočava sa problemima. Nakon kratkotrajne stabilnosti na početku 2025. godine, ekonomska aktivnost pokazuje znakove umjerenog usporavanja.
Globalna ekonomija se prilagođava novim političkim mjerama, a neke od ranijih visokih carina su smanjene uslijed novih sporazuma. Ipak, produžena neizvjesnost i moguća eskalacija protekcionizma mogu dodatno usporiti privredni rast. Nepredviđeni šokovi u ponudi radne snage, posebno u ekonomijama koje se suočavaju s procesom starenja stanovništva i nedostatkom kvalifikovanih radnika, mogli bi dodatno ograničiti ekonomski rast.
Evropska komisija najavljuje kontinuiran rast uprkos izazovnom međunarodnom okruženju. Glavni pokretači rasta su privatna potrošnja i ulaganja, ojačana otpornim tržištem rada, poboljšanom kupovnom moći i povoljnim finansijskim uslovima. Fiskalna pozicija država članica je pod pritiskom. Deficit se blago povećava, a javni dug raste, prije svega zbog većih izdvajanja za odbranu i drugih budžetskih obaveza.
Najznačajniji rizici za budući rast i dalje su prisutni, a odnose se na trgovinske tenzije, geopolitičke krize, volatilnost na finansijskim tržištima i posljedice klimatskih promjena.
S druge strane, brže sprovođenje reformi, veća produktivnost, poboljšanje konkuretnosti i novi trgovinski sporazumi mogli bi donijeti bolje rezultate od očekivanih.
Savo Minić (Vlada RS / ustupljena fotografija)
Ekonomska transformacija
U Programu ekonomskih reformi za idući dvogodišnji period najavili ste ekonomsku transformaciju Republike Srpske, da li je to ostvarivo?
Projektovane stope privrednog rasta Republike Srpske u periodu 2026-2028. godina iznose 2,6 odsto, 2,9 odsto i 3,1 odsto, respektivno. Očekuje se nastavak rasta privredne aktivnosti vođen domaćom tražnjom i investicijama, uz pozitivan doprinos spoljnotrgovinske razmjene.
Znamo da će u 2026. godini, najniža neto plata u Republici Srpskoj iznositi 1.000 KM, te da će se najniže neto plate u zavisnosti od stepena stručne spreme potrebnog za obavljanje određenog posla kretati od 1.050 KM do 1.450 KM. Stabilno tržište rada, uz rast zaposlenih i blago povećanje plata omogućiće rast raspoloživog dohotka, što će uz pozitivan doprinos potrošnje države održati domaću potrošnju.
Takođe, očekuje se da će realizacija najavljenih investicija u energetske projekte, putnu infrastrukturu, zdravstvo i poljoprivredu pozitivno uticati na rast. Rast domaće potrošnje i investicija posljedično će uticati na povećanje uvoza, dok će očekivani oporavak spoljne tražnje, povećanje izvoza usluga, te potencijalno otvaranje novih kanala prodaje omogućiti rast izvoza.
Date projekcije prati prisutna neizvjesnost zbog obima i prirode šokova na globalnom nivou. Fiskalna politika Republike Srpske ima za cilj održavanje kontrolisanog fiskalnog deficita na nivou manjem od tri odsto BDP-a, te zadržavanje javnog duga ispod 60 odsto BDP-a.
Uprkos izazovima kojima je bilo izloženo u prethodnom periodu, tržište rada je zadržalo stabilnost. Stabilna kretanja na tržištu rada rezultat su kontinuiranog rada na poboljšavanju uslova rada, unapređivanju institucija tržišta rada, te podsticanju zapošljavanja. U 2025. godini nastavljena su pozitivna kretanja koja se prije svega ogledaju kroz smanjenje nezaposlenosti i rast plata.
Imajući u vidu da je jedan od utvrđenih ciljeva djelovanja institucionalna i ekonomska transformacija Republike Srpske ka samoodrživoj, fiskalno stabilnoj i razvojno-orijentisanoj zajednici, sa snažnim osloncem na domaće resurse, tržišta i ljudski potencijal, Vlada Republike Srpske planira preduzimanje niza mjera kako bi se ojačalo ekonomsko upravljanje i ostvarila održiva konvergencija, ekonomski rast i zapošljavanje.
Koliko su uobzireni prijedlozi socijalnih partnera prilikom kreiranja Programa ekonomskih reformi?
Imajući u vidu da je Program ekonomskih reformi dokument kojim su predstavljene mjere ekonomske politike Vlade, te da je opredjeljenje Vlade da na svim politikama koje sprovodi, zajednički radi sa poslovnom zajednicom i sindikatom, u izradi dokumenta zatraženi su prijedlozi Unije poslodavaca, Privredne komore i Saveza sindikata, u vidu prijedloga strukturnih reformi čija implementacija će doprinijeti prevazilaženju prepreka konkurentnosti, kao i održivom i inkluzivnom rastu.
Svi oni su dostavili prijedloge strukturnih reformi i reformskih mjera koji su razmotreni i uobzireni u izradi dokumenta prilikom formulisanja reformskih mjera za naredni programski ciklus.
Savo Minić (Vlada RS / ustupljena fotografija)
Sedam strukturnih reformi i 23 reformske mjere
Šta konkretno obuhvataju predložene strukturne reforme i reformske mjere?
Identifikovane su tri oblasti u kojima su predviđene reforme i to konkurentnost, održivost i otpornost i ljudski kapital i socijalne politike.
Predloženo je konkretno sedam strukturnih reformi i u okviru njih 23 reformske mjere.
Prva oblast – konkurentnost – obuhvata pet podoblasti: Poslovno okruženje i smanjenje neformalne privrede, Javna preduzeća, Reforma ekonomske integracije i usluge, Poljoprivreda i industrija, Istraživanje, razvoj i inovacije.
U okviru njih usvojene su dvije strukturne reforme, i to stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja i unapređenje sektorske konkurentnosti i povećanje efikasnosti javnog sektora kroz reformu javnih preduzeća i unapređenje rada javne uprave.
Druga oblast – održivost i otpornost – obuhvata tri podoblasti: Zelena tranzicija, Digitalna transformacija i Reforme tržišta energije.
U okviru njih predviđene su tri strukturne reforme, energetska i zelena tranzicija, ubrzana digitalna transformacija i unapređenje sektora transporta modernizacijom infrastrukture uz usklađivanje strateškog i regulatornog okvira sa EU politikama.
Treća oblast – ljudski kapital i socijalne politike – obuhvata tri podoblasti: Obrazovanje i vještine, Zapošljavanje i tržište rada, Socijalna zaštita i inkluzija i zdravstvena zaštita.
U okviru ovih podoblasti imamo dvije strukturne reforme, povećanje zapošljivosti kroz poboljšanje usklađenosti obrazovanja i razvoja praktičnih znanja i vještina na tržištu rada i unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za pružanje usluga socijalne i zdravstvene zaštite.
Program ekonomskih reformi usmjeren je na uži set strukturnih reformi u odnosu na prethodne cikluse, kako bi fokus bio prvenstveno na realizaciji utvrđenih prioriteta.
Pored navedenih strukturnih mjera, postoji značajan broj mjera koje nisu strukturne, ali će njihova realizacija doprinijeti realizaciji prethodno definisanih ciljeva Vlade, i te mjere će biti ugrađene u Program rada Vlade i nadležnih resora za naredni period.
.webp){kind=icon}
