Privrednici traže zaokret ka domaćim proizvodima i veće podsticaje

Privredna komora Republike Srpske (PKRS) zahtijevaće da bude povećana domaća proizvodnja u oblasti hrane i da se na taj način deset proizvoda, koji se najviše uvoze, zamijene domaćim proizvodima.

Goran Račić, predsjednik Privredne komore RS rekao je da je inflacija u oblasti hrane trenutno osam odsto na godišnjem nivou, a da najveći uticaj na postojeću inflaciju ima upravo hrana.

Republika Srpska uvozi meso u iznosu od 200 miliona KM godišnje, vode u iznosu od 40 miliona KM, a žitarice od 200 miliona KM, za koje Račić smatra da u RS postoji komparativna prednost.

Sa predstavnicima Vlade biće održan sastanak privrednika kako bi sagledali mogućnosti da 10 proizvoda u oblasti hrane, koji se najviše uvoze, budu zamijenjeni domaćim.

"U tom smislu neophodno je povećati podsticaje domaćim proizvođačima, a ako bi se uvoz tih proizvoda smanjio za 50 miliona KM, BDP bi rastao za 0,4 odsto", naveo je Račić na konferenciji za medije u Banjaluci.

Najavio i da će Komora u narednoj godini unaprijediti promocije domaćih proizvoda i kampanju "Naše je bolje", a biće angažovana i poznata lica iz RS koja će raditi promociju domaćih proizvoda.

Željka Milić, stručni saradnik za makroekonomske analize u PKRS, prezentovala je glavne makroekonomske pokazatelje za pariod januar-novembar ove godine.

Spoljnotrgovinska razmjena RS se polako oporavlja u odnosu na 2024. godinu i zabilježen je brži rast izvoza u odnosu na uvoz, što je dovelo do blagov smanjenja spoljnotrgovinskog deficita.

Za 11 mjeseci ukupan obim robne razmjene iznosio je blizu 12 milijardi KM i povećan je za 4,5 odsto. Izvoz je pet milijardi KM, a uvoz sedam milijardi KM.

BDP RS realno raste 18 kvartala zaredom, a u trećem kvartalu 2025. godine imamo rast od dva odsto. Prema procjenama, očekuje se da će pozitivna stopa rasta biti u 2025. godini od dva do 2,5 odsto. "Negativno je da industrijska proizvodnja bilježi negativan trend, pogotovo prerađivačka industrija", istakla je Milić.

Za 11 mjeseci ove godine, pad proizvodnje je 5,6 odsto, pri čemu je pad zabilježen u sva tri područja koja se posmatraju. "Najveći pad imamo u području prerađivačke industrije koji iznosi 7,4 odsto, u području vađenja ruda i kamena 5,7 odsto i u području proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija došlo je do pada od jedan odsto", navela je Milić.

Broj zaposlenih u industriji je smanjen za 2,6 odsto, dok je ukupan broj zaposlenih lica u RS u septembru ove godine bio 290.121 lice, što je više za 800 lica u odnosu na mart ove godine.

Aktivna uloga Komore u kreiranju strateških dokumenata

Privredna komora uputila je Vladi 165 mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta u šest strukturnih reformi, od kojih je trideset uvršteno u usvojeni Program ekonomskih reformi.

Mjere PKRS (Bloomberg Adria)

 

Račić je naveo da Komora nije zadovoljna sa usvojenom mjerom da revizija bude obavezna za preduzeća srednje veličine, navodeći da je smatra nepotrebnom u vrijeme kada pada industrijska proizvodnja i kada nisu smanjeni drugi parafiskalni nameti.

Najavio je sastanak s premijerom i ministrima kako bi razgovarali o podsticajima za tehnološki razvoj privrede.

Javna preduzeća i rast cijena struje

Komora je stava da je u narednom periodu neophodno obaviti restrukturisanje javnih preduzeća zbog lošeg stanja.

Što se tiče cijena električne energije, koje od februara rastu, Račić kaže da je stanje u ERS dosta složeno i da se preko privrede i građana ne treba tražiti rješenje za saniranje problema u ERS, već da se u okviru saniranja unutrašnjeg funkcionisanja preduzeća treba tražiti rješenje. Povećanje mrežarine je opravdano samo ako bude ulagano u sanaciju mreže jer su gubici privrede zbog prekida u isporuci struje veliki. "ERS ima ambiciju da poveća i cijenu struje i nije opravdano da povećanje bude 20 odsto", poručio je Račić.