Budućnost djece jedan je od najvećih životnih izazova za roditelje u BiH, posebno kada je riječ o finansijskoj sigurnosti. Troškovi obrazovanja i samostalnog života rastu, a pitanje kako na vrijeme osigurati stabilan temelj za njihovu budućnost sve je aktuelnije.
Štednja i ulaganja za djecu u BiH uglavnom se i dalje svode na štedne račune u bankama i dječije osiguranje, koji nude sigurnost, ali istovremeno imaju i niske prinose koji često ne prate inflaciju.
Ograničen izbor opcija
Profesorica s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Azra Zaimović podsjeća na rezultate ankete o finansijskoj pismenosti odraslog stanovništva u BiH, koju je Univerzitet u Sarajevu proveo 2022. godine. Prema tim podacima, većina građana novac drži na bankovnom računu, kod kuće ili u novčaniku, što se ne može smatrati investicijama, jer ne donosi prinos. Samo 17 posto građana posjeduje neki oblik štednog ili investicijskog proizvoda, dok globalni prosjek iznosi 57 posto (OECD, 2023.).
Najčešći oblik ulaganja ostaje štedni račun, koji koristi oko 15 posto odraslih.
Depositphotos
"Stanovništvo BiH uglavnom drži novac kao likvidnu imovinu koja u pravilu ne donosi nikakav prinos. Kada je riječ o investicijama, štednja je na prvom mjestu, a zatim slijede nekretnine i osiguranje", navodi Zaimović. Dionice, obveznice ili fondove u posljednje vrijeme kupovalo je svega dva posto stanovništva.
Na domaćem tržištu prednjače dječija štednja i dječije osiguranje, pri čemu polise osiguranja nude i pokriće rizika.
Profesorica Zaimović navodi da građani u BiH imaju ograničen izbor investicijskih mogućnosti. Problem je, s jedne strane, nedovoljno razvijena investicijska kultura, a s druge, nedostatak ponude proizvoda koji istovremeno osiguravaju sigurnost, likvidnost, prinos, diverzifikaciju i jednostavan pristup, kao što je slučaj na razvijenim tržištima kapitala.
Domaće tržište dionica, iako funkcionalno i u potpunosti operativno, ipak je nerazvijeno, a dionice su generalno nelikvidne, uz rijetke izuzetke. Ono je povezano s velikim oscilacijama u cijenama, posebno u periodu od 2006. do 2008., pa i padom povjerenja, zbog tadašnjih gubitaka. Za razliku od toga, tržište dugovnih instrumenata pokazuje se kao efikasno i stabilno, ali je primarno rezervirano za finansijske institucije, a ne za građane.
Ako želimo promjenu na domaćem tržištu dionica, navodi profesorica, neophodne su korjenite promjene, prije svega u zaštiti manjinskih dioničara, regulaciji i generalno zakonodavnom okviru.
Osim domaćeg tržišta kapitala, građanima u BiH, uključujući i roditelje koji žele napraviti investicijski plan ulaganja za djecu, na raspolaganju je i nekoliko uzajamnih (otvorenih investicijskih) fondova prisutnih u BiH s različitim fokusom, od tržišta novca, preko obvezničkih do dioničkih portfolija, s ulaganjima u instrumente s globalnih tržišta.
Nekretnine i zlato
Nekretnine su i dalje najatraktivnije, ali kao oblik investiranja za djecu uglavnom teško dostupna opcija zbog velikog izdatka na početku.
Kada je riječ o zlatu, u BiH nedostaje zakonska regulativa vezana za ulaganje u zlato kao investicijski proizvod (zlatnici i poluge). Za razliku od EU, gdje je investicijsko zlato oslobođeno PDV-a, u BiH ono, kao plemeniti metal, podliježe oporezivanju. PDV u BiH čini investicijsko zlato 17 posto skupljim nego u EU, što ga čini nekonkurentnim.
Depositphotos
Kupovina zlatnika i zlatnih poluga moguća je putem specijaliziranih firmi u svijetu ili preko takozvanih gold automata, koji se nalaze na sigurnim lokacijama kao što su aerodromi, hoteli ili banke, i gdje kupovina manje količine zlata može biti potpuno anonimna. Gold ATM-ovi mogu se naći u Njemačkoj ili Austriji. Cijena zlata obično se usklađuje s berzanskom cijenom svakih nekoliko minuta, a cijena koju platite sadrži i premiju koju zaračunava firma koja se bavi prodajom zlata.
Pri prelasku granice EU, zlato u vrijednosti većoj od 10.000 eura mora se prijaviti, jednako kao i gotovina. Nakon kupovine, neophodno ga je sigurno pohraniti, kod kuće ili kod specijaliziranih kompanija.
Performanse investicijskog zlata u posljednjim dekadama su veoma dobre. Ilustracije radi, za kupovinu 100 grama zlata prije tačno 25 godina trebalo je izdvojiti 877 USD, a ista količina zlata danas vrijedi 11.280 USD, što predstavlja rast od 1.190 posto. Ili drugim riječima, investicijsko zlato je imalo nominalni složeni prinos od 10,7 posto godišnje u posljednjih 25 godina.
"Ipak, o zlatu kao investiciji za djecu vrijedi razmisliti, a zlato je obično sastavni dio svakog dobro diverzificiranog portfolija", smatra profesorica Zaimović.
Investiranje u fondove
Exchange-traded fund (ETF) je otvoreni investicijski fond koji ulaže u dionice, obveznice, valute, zlato i drugu berzansku robu, a njegovim udjelima trguje se na berzi po neto vrijednosti imovine (NAV). ETF-ovi su danas među najatraktivnijim instrumentima u svijetu. Najpoznatiji ETF-ovi su oni koji repliciraju široke berzanske indekse poput S&P 500.
Na domaćem tržištu kapitala nema ETF-ova. Rezidenti FBiH mogu pristupiti globalnim ETF-ovima i drugim vrijednosnim papirima na stranim tržištima isključivo putem ovlaštenih učesnika iz FBiH (Zakon o deviznom poslovanju FBiH, član 18). Međutim, kupovina i držanje stranih vrijednosnih papira skupi su i neekonomični. Prema riječima naše sagovornice, praksa kaže da je kupovina moguća preko banaka skrbnika iz FBiH, koje za vođenje skrbničkog računa naplaćuju minimalno 50 KM mjesečno, odnosno 600 KM na godišnjem nivou, što je uglavnom neisplativo malim investitorima koji žele investirati npr. 10-ak hiljada KM.
Za razliku od toga, rezidenti RS-a mogu ulagati u globalne ETF-ove i druge vrijednosne papire preko brokerskih kuća sa sjedištem u RS-u, koje povezuju investitore direktno s globalnim brokerskim kućama, što je puno ekonomičnije. Time su građani u FBiH u nepovoljnijoj situaciji, u 'procjepu' između zakona i prakse, i njihovog osnovnog ustavnog prava na imovinu, investiranje imovine i prinos od te imovine.
Depositphotos
"Građanima FBiH je potrebno osigurati jednostavan i ekonomičan pristup međunarodnim finansijskim tržištima, kao i u drugim državama", ističe ona. Odraslo stanovništvo generalno rijetko ulaže u vrijednosne papire, a u strane ETF-ove posebno.
Profesorica Zaimović ističe da nije primijetila trend ulaganja mladih roditelja u ETF-ove, iako su oni u svijetu vodeći instrument na tržištu kapitala za individualne investitore.
Finansijska pismenost, naglašava, ključna je za planiranje štednje i investiranja za djecu, a potrebno ju je razvijati od rane mladosti. Mladim roditeljima često nedostaju podaci o proizvodima, rizicima, troškovima i koristima različitih investicija. Odabir investicije ovisi prije svega o ciljevima, odnosno da li se štedi za dječiju ekskurziju ili za školovanje.
"Malo se zna o rizicima poput inflacije, valutnog, kreditnog ili cjenovnog rizika. Cijene ne mogu uvijek samo rasti, a svaka korekcija cijene ne treba izazivati paniku", ističe.
Plan investiranja i štednje za djecu često se pravi dosta kasno, npr. kada dijete upiše srednju školu, što umanjuje efekte ovakvih investicija. Veliku prednost imaju investitori koji počnu ulagati u mladosti, jer se u dugom periodu koriguju padovi i recesije u koje ekonomije povremeno ulaze, te je uspjeh izvjesniji, a efekti složenog prinosa veći. Mladi roditelji, osim dječije štednje i investiranja, ne trebaju zanemariti ni vlastiti penzioni plan, koji se uz mala izdvajanja u mladosti može osigurati na vrlo kvalitetan način, upravo zbog činjenice da se investira i štedi na period od 30 ili 40 godina.
U škole uvrstiti predmet o finansijskoj pismenosti
Jelena Bjelica iz Udruženja "Moje dijete" za Bloomberg Adriju ističe da je u BiH najzastupljeniji oblik štednje za djecu štednja u bankama, iako su kamatne stope iz godine u godinu sve niže. Roditelji je i dalje preferiraju zbog jednostavnosti i sigurnosti.
Česta je i praksa kupovine zlata prilikom rođenja ili krštenja djeteta, iako u malim količinama. Vidljiva su, kaže Bjelica, i poboljšanja u vezi s ulaganjem u životna osiguranja, gdje roditelji plaćaju osiguranje koje pored njih obuhvata i djecu.
"Posljednjih godina, čini mi se, roditelji koji su u mogućnosti, umjesto štednje, koja zbog inflacije gubi vrijednost, odlučuju se za kupovinu nekretnina", navodi Bjelica. Rata kredita s godinama i zbog inflacije gubi vrijednost, a vrijednost nekretnina samo raste. Ipak, zbog visokih cijena stanova, ova opcija nije svima dostupna, pa je zbog toga ulaganje u štednju u banci najzastupljenije, jer roditelji uplaćuju mjesečno koliko mogu.
Depositphotos
Investiranje na berze i u fondove u BiH uglavnom je ograničeno na finansijski pismenije građane, pa je ovaj vid štednje znatno manje zastupljen. Roditeljima često nedostaju informacije o alternativnim oblicima ulaganja, rizicima i potencijalnim prinosima, iako bi oni mogli biti znatno veći nego kod bankovne dječije štednje. Šira medijska kampanja i institucionalne akcije mogle bi pomoći da roditelji bolje razumiju mogućnosti i rizike ovakvih ulaganja.
Kao dobar primjer, Bjelica navodi kampanju o štednim, narodnim obveznicama Republike Srpske, gdje je omogućeno jednostavno upisivanje i objašnjeno da je isplata sigurna i garantovana iz budžeta, što je i rezultiralo tim da te obveznice budu prodate u iznosu od pet miliona KM.
"Smatram da je finanansijska pismenost jako bitna, a da je u našem društvu ipak još uvijek na niskom nivou", ističe Bjelica. Zbog toga bi, tvrdi, bilo veoma korisno u škole uvoditi predmete o finansijskoj pismenosti i na vrijeme učiti djecu o oblicima štednje, koji su najpovoljniji, učiti ih kako ulagati u fondove, akcije, obveznice.
"Učenje o pametnom upravljanju novcem može im pomoći da izgrade stabilnu i uspješnu finansijsku budućnost i budu odgovorniji s novcem", zaključuje naša sagovornica.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...