Koliko su ozbiljni propusti na aerodromu u Sarajevu

Međunarodni aerodrom Sarajevo nedavno se suočio s primjedbama na račun sigurnosnih propusta. Direkcija za civilnu avijaciju BiH (BHDCA) utvrdila je da aerodrom nije uskladio svoje interne akte i organizaciju s otprilike dvadeset odredbi domaćih i međunarodnih propisa koji se odnose na sigurnost civilnog zrakoplovstva. Prije ovog nalaza, hrvatska aviokompanija Croatia Airlines je poslala svoju inspekciju, koja je također utvrdila određene propuste u funkcioniranju aerodroma, pisali su mediji.

Iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo nisu odgovorili na upit Bloomberg Adrije, dok su iz Direkcije naglasili da je u pitanju bio redovan, planski nadzor. Podsjećaju da su krajem prošle i početkom ove godine doneseni novi propisi iz oblasti zrakoplovne sigurnosti, te da je cilj kontrole bila provjera njihove primjene.

Jedan od propisa je i Pravilnik o standardima iz sigurnosti civilnog zrakoplovstva, koji je stupio na snagu u januaru 2025. godine. Ovim pravilnikom su preuzeti novi, znatno drugačiji standardi i zahtjevi, u odnosu na prethodne.

Bloomberg Adria

 

"Operator će u narednom periodu, u skladu s Pravilnikom o nadzoru u civilnom zrakoplovstvu, dostaviti Plan korektivnih aktivnosti s mjerama i rokovima za njihovo otklanjanje koji će BHDCA razmotriti i dati svoje mišljenje, nakon čega slijedi provođenje mjera i otklanjanje uočenih neusklađenosti", istakli su iz Direkcije. Istovremeno naglašavaju da navedene neusklađenosti ne ugrožavaju sigurnost letenja i zrakoplovnu sigurnost, te da sigurnost putnika, osoblja i zrakoplova nije ugrožena.

Zapošljavanje po političkim referencama, a ne stručnosti

Tonči Peović, stručnjak za upravljanje aerodromima s višedecenijskim iskustvom, a danas glavni direktor Aerodroma Alat u Azerbejdžanu, za Bloomberg Adriju istakao je da je 'javna tajna' da se prilikom zapošljavanja na aerodromu  u Sarajevu često vodilo političkim referencama, a ne stručnošću. Prema njegovim riječima, treba pohvaliti Direkciju, koja je, kako kaže, imala snage i autoriteta napisati ovakav nalaz, s ciljem da se stvari počnu mijenjati nabolje.

Prihvat i otprema putnika prtljage i carga, osim isporuke goriva, uglavnom može prouzročiti kašnjenja letova ili oštećenje aviona ili putnikovih predmeta, ali znatno manje ima posljedice na sigurnost letenja, za šta su zadužene aviokompanije.

Dalje navodi da situacija nije dobra za sistem nadzora ispravnosti postupanja avijacijskih subjekata, za šta je zadužena BHDCA.

"Kod sličnih slučajeva u svijetu, neke zemlje ili EU su sve zrakoplovne subjekte pojedine države stavile na 'crnu listu' zbog sumnje da nadležne zrakoplovne vlasti nemaju alata ili mogućnosti provoditi međunarodno preuzete obaveze iz sigurnosti zračnog prometa", dodao je.

Luka Popović iz Ex Yu Aviationa je za Bloomberg Adriju kazao da smatra da propusti nisu dramatični u mjeri kako je to dio medija prikazao. U izvještajima se ne navodi, dodao je, da je riječ o neposrednim prijetnjama sigurnosti letova (tipa kritična infrastruktura, kontrola pristupa ili pista), već više o sistemskoj i organizacionoj neusaglašenosti s procedurama i standardima (dokumentacija, organizacijska struktura, određene obaveze iz međunarodnih ICAO i EASA regulativa).

To jesu, kaže Popović, ozbiljne stvari, jer govore o načinu funkcioniranja aerodroma, ali ne znači nužno da je trenutno letenje iz Sarajeva nesigurno.

"Rekao bih da je riječ o problemima koje svakako treba riješiti i koji mogu imati posljedice na reputaciju aerodroma i eventualno na odnose s operatorima, ali ih ne bih tumačio kao direktnu prijetnju sigurnosti putnika", zaključuje Popović.

Koji je problem s niskotarifnim avioprijevoznicima

Peović, koji je vodio aerodrome u Dubrovniku, Zagrebu i na Braču, a aktivan je i kao sudski vještak za zrakoplovstvo i pripada grupi stručnjaka u Evropskoj komisiji za klimatske politike u avijaciji, ističe da je stanje relativne zapuštenosti u ulaganjima u aerodromsku infrastrukturu u BiH rezultat neadekvatnog upravljanja finansijama, gdje pod pritiskom javnosti dominira zastupljenost niskotarifnih avioprijevoznika. Oni ne prihvataju plaćati aerodromske naknade prema standardima Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO), koji u dokumentima Doc 9082 (Airport and ATC Charges) i Doc 9562 (Airport Economic manuel) propisuju model 'povrata troškova poslovanja', uključujući i investicije u infrastrukturu.

Peović ističe da pod pritiskom niskotarifnih prijevoznika, cijene aerodromskih usluga ne pokrivaju ni stvarne troškove rada, a kamoli investicijske potrebe.

"Lokalna samouprava je tokom vremena osiguravala sredstva za rad aerodroma, ali došlo je do velike podinvestiranosti infrastrukture", objašnjava Peović, koji je vodio aerodrome u Dubrovniku, Zagrebu i na Braču, a aktivan je i kao sudski vještak za zrakoplovstvo i pripada grupi stručnjaka u Evropskoj komisiji za klimatske politike u avijaciji.

Bloomberg Adria

 

On dodaje da, prema smjernicama EU, državne investicije u aerodrome mogu biti samo iznimne, kako se ne bi narušila tržišna utakmica. Privatni investitori neće ulagati u aerodrome ako projekt nije finansijski profitabilan, što je teško ostvarivo od prihoda koje aerodromi ostvaruju samo od avijacijskih aktivnosti.

Neavijacijske usluge na aerodromima Evrope predstavljaju više od 50 posto prihoda aerodroma, ali je za ovakve prihode, kaže Peović, potrebno imati površine za neavijacijske usluge, što opet ovisi o izdašnosti putnika u plaćanju takvih usluga.

Također napominje da je niskotarifnim avioprijevoznicima često nevažno iz kojeg aerodroma u zemlji lete, te se nerijetko dešava da u slučaju korekcije cijena jednostavno napuste određeni aerodrom.