Iako se nalazi u jednoj od turistički najatraktivnijih regija u Bosni i Hercegovini, mostarski aerodrom suočava se s nizom izazova - od naslijeđene vojne infrastrukture i zahtjevnih prilaznih procedura, do sve izraženije konkurencije drugih regionalnih aerodroma.
Iako danas funkcionira kao civilni, stručnjaci upozoravaju da ga specifična konfiguracija terena i ograničeni tehnički kapaciteti i dalje čine jednom od najsloženijih destinacija za slijetanje i polijetanje.
Milioni putnika u krugu, samo tri posto na pisti
Mostarski aerodrom izgrađen je 1935. godine i prvobitno je služio u vojne svrhe jugoslavenske vojske. Za civilni promet se otvara 1965., a status međunarodne luke dobio je 1984. godine u sklopu priprema za Zimske olimpijske igre 1984. u Sarajevu, kako bi se rasteretio sarajevski aerodrom.
Jusuf Jamakosmanović, konsultant za avijaciju i turizam, pojašnjava da se vojni karakter aerodroma ogleda prije svega u njegovom položaju, jer u vrijeme izgradnje nije bilo predviđeno da se koristi u civilne svrhe.
"Mostarski aerodrom spada među najkomplikovanije aerodrome za slijetanje i polijetanje u Evropi, to je velika prepreka aviokompanijama da uvedu linije jer moraju dodatno obučiti pilote za dodatne procedure", kaže on.
Aerodrom Mostar
Jamakosmanović je pojasnio šta Mostar čini drugačijim od ostalih i zašto je slijetanje na ovaj aerodrom složenije. Naime, svi aerodromi koriste ILS (Instrument Landing System), automatizirani sistem navođenja koji pilotima omogućava precizno prizemljenje. Međutim, na mostarskom aerodromu ILS sistem nije poravnat s pistom, zbog čega piloti mogu pratiti radijski signal samo do određene tačke, a zatim moraju ručno i vizuelno poravnati avion s pistom.
"I to je ono što ga čini komplikovanim", navodi Jamakosmanović, te dodaje da svaka aviokompanija ima vlastite sigurnosne procedure. Neke od njih ne dozvoljavaju ni minimalan rizik, a slijetanje i polijetanje svakako su najrizičniji dijelovi svakog leta.
Također, ističe da ni svi tipovi aviona, posebno oni koje koriste niskobudžetne aviokompanije, ne mogu letjeti prema mostarskom aerodromu. Uglavnom se radi o manjim avionima, poput Airbusa 319, koji je u tom smislu idealan.
Međutim, aviokompanije sve više izbacuju iz svoje flote ove manje avione i prelaze na veće kapacitete, kaže Jamakosmanović, jer su isplativiji.
Ipak, unatoč ovim izazovima, određeni pozitivni pomaci su vidljivi. Aerodrom Mostar je u 2024. godini zabilježio 47.379 putnika – što je više nego dvostruko u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo 20.525. Iako su to i dalje skromne brojke u poređenju s regionalnim liderima, pokazuju pozitivan trend.
Aerodrom u Sarajevu je, naprimjer, u 2023. godini imao 1.369.007 putnika, dok je u 2024. broj porastao na 1.821.762. U regiji, prema podacima Ex YU Aviation, devet aerodroma zabilježilo je najprometniju godinu od osnivanja - uključujući Beograd, Zagreb, Split, Prištinu, Skoplje i druge, s ukupno više od 36 miliona putnika u 2024. godini.
Jamakosmanović ističe da se Mostar nalazi između tri velika aerodroma, svaki s milionskim prometom, što dodatno otežava njegovu tržišnu poziciju. Navodi da je tokom 2024. radio studiju u saradnji s britanskom konsultantskom firmom, u okviru koje je analizirano tržište iz 2019. kako bi se utvrdilo koliki je stvarni tržišni potencijal mostarskog aerodroma i gdje se gubi njegovo tržište.
Prema rezultatima analize, u radijusu od 100 kilometara od Mostara u 2019. zabilježeno je 1,7 miliona putnika, dok ih je na 35 kilometara od Mostara bilo oko 300 hiljada, koji su došli ili otišli avionom.
"Od tih 300 hiljada putnika, Aerodrom Mostar je uzeo samo tri posto tog tržišta", kaže Jamakosmanović, te dodaje da tržište postoji, ali da putnici odlaze negdje drugo.
Sistemski poticaji
Jamakosmanović smatra da je za značajniji rast broja putnika neophodno šire strateško djelovanje i aktivno uključivanje dodatnih aktera. Ključ uspjeha vidi u mogućim ulaganjima u dodatnu infrastrukturu, kao i kreiranju poticajnih programa koji bi aviokompanijama olakšali početak operacija i omogućili konkurentnije poslovanje.
"Uz navedene mjere, Mostar bi mogao ostvariti stabilniju mrežu redovnih linija i postati atraktivniji avioprevoznicima", kazao je Jamakosmanović ranije za Bloomberg Adriju.
Naglašava važnost sistemskih poticaja, poput modela koji koristi Aerodrom Sarajevo u saradnji s turističkom zajednicom, a koji pokušava primijeniti i aerodrom u Tuzli. Sličan pristup, smatra on, mogao bi znatno doprinijeti održivosti i atraktivnosti mostarskog aerodroma. Jedno od mogućih rješenja Jamakosmanović vidi i u čarter letovima. Kako objašnjava, moguće je kreirati poticajni program kojim bi se subvencionirali veliki turistički operateri. Smatra da je realnije očekivati da upravo oni prvi dovedu veći broj letova i turista u regiju.
Međutim, za ostvarenje subvencije, operatori bi morali ispuniti određene uslove – da turisti koji dolaze čarter letom ostanu najmanje tri dana u Mostaru, Kantonu ili na području Federacije, te da plate boravišnu taksu. Tek nakon ispunjenja svih ovih kriterija, operater bi imao pravo na poticaj.
Kao jedan od konkretnih prijedloga navodi i subvencioniranje troškova dodatne obuke pilota. Naime, ako aviokompanija odluči da obuči svoje pilote za slijetanje u Mostar, proces može potrajati sedmicama – tokom kojih pilot ne leti, ali ga kompanija i dalje mora plaćati. U nekim slučajevima, Aerodrom Mostar je već sarađivao s Gradom Mostarom na subvencioniranju takvih troškova za određene aviokompanije.
Destination Sarajevo
Iz Aerodroma Mostar za Bloomberg Adriju također ističu da aviokompanije koje žele uspostaviti redovne letove prema Mostaru moraju osigurati dodatnu obuku za svoje posade, što podrazumijeva i dodatne troškove i logističke izazove. Potvrdili su da s ciljem povećanja prometa i privlačenja autoprevoznika nude mogućnost sufinansiranja dodatnog treninga za pilotsko osoblje u iznosima koji ne prelaze 30.000 eura po kompaniji.
"Veći je izazov sama organizacija i provođenje obuke, što mnoge kompanije obeshrabruje u korištenju te pogodnosti. Posljedično, to predstavlja jednu od ključnih prepreka za uspostavu većeg broja letova prema Mostaru", kažu iz mostarskog aerodroma, naglašavajući da se ne radi o finansiranju školovanja pilota u smislu stjecanja pilotskih dozvola, već o specifičnoj obuci koja je nužna za sigurno operiranje na aerodromu u Mostaru.
Milion KM finansijske podrške
Podršku razvoju aerodroma pokazuje i Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, koja je u maju potpisala ugovore o subvencioniranju Aerodroma Mostar iz budžeta HNK za 2025. godinu, a u skladu s prethodno usvojenim odlukama na sjednicama. Ugovore su potpisali ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK Emil Balavac i ministar saobraćaja i veza HNK Ivo Bevanda, te direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel i izvršni direktor Aerodroma Mostar Ibrica Berberović.
U skladu s tim, bit će realizirana finansijska podrška od million KM. Sredstva su namijenjena za sufinansiranje troškova dolaska redovnih komercijalnih letova, povećanje prometa putnika i promociju kantonalne turističke ponude.
Ministri Balavac i Bevanda naglašavaju da kvalitetna i dostupna prometna infrastruktura predstavlja ključni faktor za povećanje broja turista, naročito u predsezoni i postsezoni.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...