Elektrodistributivna mreža BiH pod pritiskom, evo kako riješiti zagušenja

Za elektrodistributivne sisteme u BiH potrebno je do 2030. uložiti 1,4 milijarde KM, tvrdi predsjednik bh. komiteta Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sisteme (CIGRE) Zijad Bajramović. On je pojasnio da razvoj obnovljivih izvora energije dostiže nivo koji uzrokuje zagušenja u prenosnim i distributivnim sistemima, te da je pitanje raspoloživih kapaciteta za povezivanje obnovljivih izvora energije prisutno u svim zemljama regiona.

Izazovi i ulaganja u elektrodistributivne sisteme

Bajramović je dodao da se očekuje dodatno opterećenje distributivne mreže uslijed elektrifikacije transporta, ali i zbog povišene potrošnje električne energije u sektorima grijanja i hlađenja.

"U Bosni i Hercegovini potrebno je izgraditi nove 110 kV trafostanice i završiti započeti proces prelaska na 20 kV nivo, uz zahtijevani kvalitet električne energije", kazao je Bajramović za Fenu.

Fena

 

U vidu treba imati, dodao je, i integraciju tzv. prosumera posebno domaćinstava koja su priključena na elektroenergetsku mrežu, ali istovremeno proizvode električnu energiju najčešće postavljanjem fotonaponskih panela na svoje krovne konstrukcije.

Integracija obnovljivih izvora u ovom obimu predstavlja izazov u pogledu balansiranja mreže i održavanja naponskih prilika, te kvaliteta snabdijevanja. Skladištenje energije pojavljuje se kao potencijalno rješenje za ublažavanje neravnoteže između proizvedene energije i zahtjeva za potrošnjom.

Bajramović je naglasio da svaka mreža zahtijeva specifičan pristup, ali je osnovni cilj povećati kapacitet mreže, smanjiti gubitke i bolje upravljati opterećenjem.

Pojasnio je da će baterijsko skladištenje električne energije u budućnosti imati značajnu ulogu u otklanjanju zagušenja skladištenjem električne energije u periodima sa povećanom proizvodnjom i smanjenom potrošnjom, ali i njenim korištenjem u periodima sa manjom proizvodnjom i većom potrošnjom.

Baterijski sistemi za skladištenje koriste se kao infrastrukturna mjera fleksibilnosti, omogućuju lokalnu apsorbciju viškova proizvodnje i privremeno rasterećenje prenosne mreže, čime se može izbjeći aktivacija ograničenja proizvodnje (curtailment) iz varijabilnih izvora električne energije. 

"Prema proračunima, za priključenje 1.500 MW solarne energije i 1.000 MW energije vjetra na prenosnu mrežu potrebno je instalirati baterijske tehnologije snage 225 MW i kapaciteta 450 MWh", precizirao je Bajramović.

On je također istakao da je neminovno povećanje cijena mrežarine, budući da neka elektroprivredna preduzeća nisu mijenjala više od 10 godina. Prema Bajramovićevim riječima, povećanjem distributivne mrežarine djelimično bi se osigurala finansijska sredstva neophodna za ulaganja u jačanje i modernizaciju elektrodistributivne mreže, s ciljem povećanja kapaciteta kroz prelazak na 20 kV naponski nivo i prilagođavanje mreže potrebama integracije obnovljivih izvora i novih tehnologija.

Ilustracija (Depositphotos)

 

"Sazrelo je vrijeme da se G-komponenta počne primjenjivati kao dodatak u tarifama koju plaćaju proizvođači električne energije za korištenje prenosne i distributivne mreže", zaključuje Bajramović.

Regulatorni okvir, berza električne energije

Predsjednik BHK CIGRE još ranije je ukazao i na važnost zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH, koji predstavlja ključni korak ka integraciji zemlje u zajedničko energetsko tržište Evropske unije. Tim zakonom zemlja jača regulatorni okvir, potiče konkurenciju i investicije te otvara prostor za formiranje berze električne energije. Formiranje berze i povezivanje sa regionalnim tržištima, prema njegovim riječima, jedan je od uslova za eventualno izuzeće BiH od primjene mehanizma CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism), čime bi se zaštitila konkurentnost domaćih proizvođača energije na evropskom tržištu, o čemu je Bloomberg Adrija ranije pisala.