Šta ostaje nakon USAID-a: Ugašeni projekti, otkazi i tišina u nezavisnim medijima

Povlačenje USAID-ove podrške medijskom i civilnom sektoru u Bosni i Hercegovini pokrenulo je lavinu otkaza, zatvaranja projekata i ozbiljnih preispitivanja opstanka nezavisnog novinarstva. Posljedice ove odluke su duboko uzdrmale redakcije širom zemlje – posebno one koje su se godinama oslanjale na donatorska sredstva za istraživačko i nezavisno novinarstvo.

Brojne redakcije suočile su se s gubitkom osnovnih izvora finansiranja, a samim tim i s gašenjem emisija, portala i istraživačkih timova. Otpuštanja novinara, prekidi projekata i nesigurna budućnost profesije doveli su mnoge medijske radnike do ivice egzistencije – i do pitanja ima li uopće smisla nastaviti se baviti poslom koji je u temelju demokratskog društva, a kojem se podrška sistematski urušava.

Novinarka koja je ostala bez posla nakon najave povlačenja USAID-ove podrške ispričala je za Bloomberg Adriju da je radila u redakciji koja se uglavnom finansirala iz projekata. Međutim, sve se promijenilo naglo -  jednog dana joj je rečeno da redakcija ima ozbiljne finansijske probleme i da joj moraju uručiti otkaz, uz dvosedmični otkazni rok.

"Situacija je predstavljena kao krajnje dramatična, vlasnici nisu vidjeli izlaz iz svega i najavili su da će ostati samo najuži krug radnika koji su neophodni da se redakcija održi u životu. Bila sam zbunjena, zatečena, jer  sam imala stalni posao, smatrala ga sigurnim, a onda odjednom morala na biro", kaže ona.

Situaciju dodatno otežava činjenica da su i druge redakcije prošle kroz slične rezove, što je znatno suzilo mogućnosti za novi angažman.

"Koliko god da su Trumpovi potezi došli kao grom iz vedra neba i da su vlasnici redakcija naišli na zid, mislim da su odluke o otkazima bile preuranjene i da se moglo sačekati još malo, probati nešto učiniti. Slično se desilo na početku pandemije koronavirusa. I tada su pojedine firme, uključujući i medije, otpustili radnike čim je potvrđen prvi slučaj zaraze kod nas, pod izgovorom da im je ugroženo poslovanje zbog smanjenih finansija", dodaje.

Depositphotos

Kako kaže, nakon svega što se dogodilo, nije sigurna da li uopšte želi da se vrati novinarstvu. "Previše dajete, a premalo dobijete zauzvrat. Borite se za prava svih ostalih, a ni sami ih nemate".

Utjecaj na istraživačko novinarstvo

Situacija je posebno teška za sektor istraživačkog novinarstva, koji i bez ovih rezova djeluje u otežanim uslovima – pod pritiskom, bez stabilnog tržišta i često izložen direktnim prijetnjama. U tom kontekstu, USAID je godinama igrao značajnu ulogu ne samo u finansiranju redakcija, već i u očuvanju profesionalnih standarda i sigurnosne mreže za one koji se bave javnim interesom.

Druga novinarka, koja je također željela ostati anonimna i kojoj je nedavno uručen otkaz u sektoru istraživačkog novinarstva, kaže da ta oblast u BiH već godinama funkcioniše u izuzetno teškim uslovima. U tom kontekstu, podrška USAID-a bila je presudna za očuvanje integriteta i opstanka nezavisnih medija koji rade u interesu javnosti.

"Obustava ove podrške već ima dalekosežne posljedice. Veliki broj mojih kolega, koji su radili u redakcijama specijaliziranim za istraživačko novinarstvo, ostale su bez posla. Osim toga, veliki broj projekata ostaće nedovršen, kao i što će mnoge priče o kriminalu ostati neispričane", pojašnjava za Bloomberg Adriju.

Nestanak te podrške ne znači samo gubitak poslova, već i gubitak sadržaja koji nikada neće biti objavljen. Istraživanja koja su mogla rasvijetliti ozbiljne zloupotrebe sada ostaju nedovršena, a novinari koji su ih vodili prepušteni su neizvjesnosti. Posljedice nisu samo medijske – one su političke, društvene i institucionalne.

U društvu gdje se institucije suočavaju sa raznim problemima, a slobodni mediji slabe, javni interes ostaje bez zaštite.

Anida Sokol, urednica i istraživačica Mediacentra Sarajevo, smatra da je donatorska podrška ključna za očuvanje nezavisnog novinarstva, posebno u politički osjetljivim sredinama kao što je naša zemlja. Prema njenim riječima, podrška međunarodnih donatora – bilo kroz Delegaciju EU, USAID ili strane ambasade – omogućava medijima da rade oslobođeni lokalnih političkih pritisaka.

Depositphotos

Nasuprot tome, sredstva iz javnih budžeta često se usmjeravaju na medije koji zauzvrat nude pozitivno izvještavanje o vlastima ili izbjegavaju određene teme, navodi Sokol za Bloomberg Adriju. 

"Dosta manjih medija u Republici Srpskoj su dobivali tu vrstu podrške, korz USAID – na taj način odluka Američke administracije da ukine USAID, odnosno pružanje te donatorske porške utjecalo je negativno. Naročito na manje medije u BiH. Također, na određene freelancere koji su dobivali podršku kroz ovaj vid donatorskih sredstava", pojašnjava Sokol.

Posljedice su već vidljive – dio novinara ostao je bez posla, a sve više se dovodi u pitanje isplativost i smisao bavljenja novinarstvom u BiH, dodaje ona.

Opasni politički narativi

Sokol upozorava i na opasne narative koji dolaze iz međunarodnog i regionalnog političkog diskursa.

"Također, ono što smo vidjeli – taj narativ koji je koristio američki predsjednik Donad Trump, odnosno američka administracija, oko toga da je USAID kriminalna organizacija – da se koristila i kod određenih političara u regionu. Također i kod Milorada Dodika. Koristio se narativ  u kojem se govori da su novinari strani plaćenici, da dobivaju sredstav iz inostranstva da bi kritikovali vladajuću strukturu i slično", pojašnjava Sokol.

Kad pogledamo globalno, USAID je podržao 6.200 novinara, 707 novinskih kuća i 279 organizacija civilnog društva u medijskom sektoru u 30 različitih zemalja, pokazuju podaci Columbia Journalism Review.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar