Je li vrijeme da BiH poveća PDV kako bi smanjila poreze na rad

U uvjetima ograničenih monetarnih alata, inflatornih pritisaka i izvozno orijentirane privrede pogođene padom narudžbi s ključnih tržišta, Bosna i Hercegovina dolazi do fiskalnog zida. Dosadašnje porezno rasterećenje rada, koje bi od 1. jula trebalo sniziti zbirnu stopu doprinosa sa 41,5 na 36 posto, značajan je, ali vjerovatno nedovoljan pomak.

"Mi smo iscrpili ovaj porezni sistem. Možda razmisliti o nekom značajnijem rasterećenju, nekoj novoj strukturi poreza, nivelaciji. Dio troška prebaciti na indirektne poreze", ocjenjuje Goran Miraščić, ekonomski savjetnik Vlade FBiH. On je na 24. Međunarodnom simpoziju u organizaciji Revicona, aktualizirao koncept fiskalne devalvacije, poreznu strategiju koja simulira efekte monetarne deprecijacije, ali bez promjene valutnog kursa.

Geopolitički šokovi, fiskalni kapaciteti i tržišna realnost

Izvoz BiH čini dvije trećine razmjene s Evropskom unijom, prvenstveno s Njemačkom, Italijom i Austrijom - ekonomijama koje su u stagnaciji ili recesiji. Posljedica: pad izvoza i smanjena industrijska proizvodnja u najvitalnijim sektorima - metaloprerađivačkoj i drvnoj industriji. Uprkos rastu prihoda u privredi od 6,7 posto i neto dobiti kompanija od 9,7 posto u 2024., vanjskotrgovinski bilans ostaje negativan, a fiskalna potrošnja raste brže od prihoda.

"Moramo biti konkurentni sistemom", smatra Goran Miraščić (Revicon)

Rast realnog BDP-a projektovan je na 2,7 posto za 2025., a inflacija na 3,5 posto. Međutim, prema kalkulacijama, BiH za ozbiljnu konvergenciju s perifernim članicama EU treba rast od najmanje 4,5 do 5,5 posto godišnje, smatra Miraščić. Monetarne mjere više ne mogu pomoći, Centralna banka BiH vezana je valutnim odborom, a domaća potrošnja sve više zavisi od zaduženja i pomoći izvana.

Porez na rad još uvijek previsok

FBiH i dalje ima najviše opterećenje na rad u regiji. Iako će od 1. jula doprinosi pasti na 36 posto, ta stopa je i dalje iznad RS-a (31,3 posto) i Crne Gore (32,5). S druge strane, PDV u BiH je fiksno 17 posto, niže od prosjeka EU, i uz relativno stabilne potrošačke cijene, postoji prostor za njegovo povećanje, uz pažljivu kalibraciju. 

Prije svega drugog trebalo bi proširiti bazu kroz ukidanje neoporezivih naknada, a umanjiti zbirnu stopu poreza. Potom, smatraju pojedini eksperti, treba razmisliti o internoj devalvaciji, koja ima smisla samo ako se radi simetrično, na jedinstvenom ekonomskom prostoru. 

Koliko poreza zahvatiti, a da nije previše, suštinsko je pitanje, poručuje Miraščić. Njegova teza je jasna - poreze treba preraspodijeliti, ne samo smanjiti. Porezni sistem, smatra on, ne treba nužno biti manji, ali mora biti efikasniji i manje distorzivan za tržište rada.

Šta znači fiskalna devalvacija za FBiH?

U makroekonomskom jeziku, fiskalna devalvacija je kombinacija: 1. smanjenja opterećenja na rad – smanjenje doprinosa i poreza na dohodak (u slučaju BiH to bi bili doprinosi za zdravstveno osiguranje) i 2. povećanja poreza na potrošnju – poput PDV-a i akciza.

Bloomberg Adria

Efekt: rad postaje jeftiniji (stimuliranje zapošljavanja i izvoza), a uvoz skuplji (destimulacija vanjskotrgovinskog deficita). Takav pristup ne utječe direktno na valutni kurs, ali u kontekstu valutnog odbora predstavlja jedini realni alat za podizanje konkurentnosti. Riječ je o simulaciji deprecijacije, ali u fiskalnim okvirima. Ova mjera bi barem kratkoročno dovela do povećanog stepena konkurentnosti, a zatim i do ubrzanog rasta, navodi se u predloženom pristupu.

Koji su rizici?

Uvođenje fiskalne devalvacije mora biti fiskalno neutralno. To znači da svaki izgubljeni prihod od doprinosa mora biti nadomješten indirektnim porezima, bez narušavanja stabilnosti budžetskih i vanbudžetskih fondova. 

Dodatno, harmonizacija s RS-om je ključna - bez jedinstvenog fiskalnog prostora, podjela efekata bi bila asimetrična. Također, svaka promjena mora biti pažljivo tempirana kako ne bi generirala troškovnu inflaciju u trenutku kada ECB i druge centralne banke pokušavaju balansirati rast i cijene.

Parafiskaliteti kao skrivena barijera

BiH ima više od 3.400 parafiskalnih nameta, od kojih više od 2.500 samo u FBiH. Radi se o naknadama koje formalno nisu porezi, ali imaju identičan fiskalni učinak. Njihova uklanjanja ili smanjenja bila bi dodatni impuls troškovnoj konkurentnosti — posebno za mala i srednja preduzeća.

Fiskalna devalvacija nije čarobni štapić, ali u okolnostima valutnog odbora i iscrpljenog sistema doprinosa, predstavlja najrealniji pravac reforme. Ona zahtijeva hrabrost, institucionalnu koordinaciju i fiskalnu disciplinu. Ali, ako se izvede pažljivo, može otvoriti prostor za novi poslovni ciklus, smanjenje sive ekonomije, podizanje realnih plaća i konačno — zaustavljanje odljeva radne snage.

"Mi nikada nećemo biti konkurentni jeftinom radnom snagom. Moramo biti konkurentni sistemom, ali poraditi i na drugim segmentima poput produktivnosti", zaključuje Miraščić.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar