Drvna industrija doživjela sunovrat, neprihvatljiv cjenovnik Šuma RS

Drvna industrija u Republici Srpskoj lani je doživjela sunovrat, a novi cjenovnik šumskih drvnih sortimenata, koji sutra stupa na snagu, još više će oslabiti ovaj sektor privrede, zbog čega drvoprerađivači traže smanjenje cijena i sređivanje stanja u Javnom preduzeću (JP) Šume Republike Srpske. Iz Šuma ne popuštaju, kažu ostaju pri višim cijenama drvnih sortimenata jer su još uvijek najniže u BiH i regiji. 

Vanredna sjednica Izvršnog odbora (IO) Udruženja šumarstva i prerade drveta Privredne komore Republike Srpske održana je danas u Banjoj Luci, a raspravljalo se o povećanju cijene trupaca JP Šume RS.

Predsjednik IO Udruženja i direktor kompanije Drvoprodex Banja Luka Darko Partalo rekao je da su drvoprerađivači protiv novog cjenovnika Šuma RS i da su bili spremni da pristanu na povećanje cijena od 6 do 8 odsto. Međutim, cijene pojedinih šumskih sortimenata, kao što su bukva i hrast, povećane su za više od 20 odsto.

Darko Partalo (Bloomberg Adria)

 

"Prerada drveta je u prošloj godini imala pad od 39,7 odsto. To je rekordno loš rezultat i pad, bolje rečeno, sunovrat. Niz drvoprerađivača je u teškoj situaciji i poslovanje je otežano. Jako smo zabrinuti zbog novog cjenovnika. Stanje na tržištu je jako loše i teško i nove cijene će ozbiljno pogoditi sve drvoprerađivače", istakao je Partalo.

Vlada je već donijela odluku i nove cijene sutra stupaju na snagu, a privrednici su insistirali na još jednom sastanku i donijeli su dva zaključka danas.

"Tražimo od Vlade da još jednom preispita odluku o cijenama, jer mislimo da je neopravdana. S obzirom na nelikvidnost Šuma RS i velike probleme koji se gomilaju, ugroženi smo u smislu dobijanja potrebnih količina drvnih sortimenata i zahtijevamo sastanak s ministrom, predsjednikom Vlade i predsjednikom Republike, jer mislimo da ćemo, ako se nešto ozbiljno ne uradi u Šumama, svi zajedno stati i imati još lošije rezultate", naveo je Partalo.

Ako im Vlada ne izađe ususret, smatra da će "brodolom biti kolektivan, a spašavanje pojedinačno".

Dodao je da se kompanije ne mogu okrenuti FBiH i da zamijene snabdjevača sirovinom, osim u manjem dijelu, te da dio već uvoze iz Hrvatske. "U svakom slučaju, biće otežano poslovanje i smanjeni prihodi, ako ove cijene ostanu", naglasio je Partalo.

U Šumama RS ne odustaju od novih cijena

Direktor Šuma RS Blaško Kaurin rekao je da to preduzeće ostaje pri svom cjenovniku, koji je na snazi od sutra, ali da će razmotriti prijedloge koji dođu od proizvođača.

Blaško Kaurin (Bloomberg Adria)

 

"Drvoprerađivači nisu u potpunosti prihvatili izmjenu cjenovnika, očekujemo njihov prijedlog, ali mogu da kažem da mi i dalje imamo najniže cijene šumskih drvnih sortimenata u regiji i kod nas", istakao je Kaurin. 

Dodao je da se vidi pomak u uređenju funkcionisanja preduzeća te da ne može da kaže da ima viška radnika, ali da možda nisu svi adekvatno uposleni.

Minus u Šumama RS pokrivaju dizanjem cijena šumskih sortimenata

Vlada Republike Srpske dala je početkom februara ove godine saglasnost na cjenovnik šumskih drvnih sortimenata i šumske bio-mase preduzeća Šume Republike Srpske. Nove cijene u prosjeku su više za 10 odsto, a poskupljenje se odnosi na tri vrste četinara: jelu, smrču i bijeli bor, te lišćarske vrste bukvu i hrast. Veće poskupljenje odnosiće se na bukvu, i to zavisno od klase drveta.

Iz Vlade su naveli da će kroz odluku o utvrđivanju kriterijuma o načinu raspodjele šumskih drvnih sortimenata i zaključivanje ugovora o sukcesivnoj isporuci ovih sortimenata, drvoprerađivači imati dodatnu sigurnost u poslovanju, a Šume dodatna finansijska sredstva neophodna za poslovanje.

Poskupljenje pravdaju činjenicom da je u 2024. godini povećana cijena izvođenja radova u šumarstvu od 16 odsto, što na godišnjem nivou povećava troškove za Šume od 6,6 miliona KM, te time što je u 2024. i 2025. godini došlo do povećanja najniže plate u RS.

"Povećanje minimalne plate u 2024. godini u Republici Srpskoj prouzrokovalo je dodatne troškove za preduzeće u iznosu od 6,5 miliona KM, te dodatna izmjena u ovoj godini oko šest miliona KM, što je u konačnici više za oko 12,5 miliona KM. Ukupno uvećanje troškova plata i izvođenja radova iznosi 19,1 milion KM", saopšteno je iz Vlade RS.

Ilustracija (Depositphotos)

 

Osnovni razlozi za donošenje odluke o povećanju minimalnih cijena trupaca kod četinarskih vrsta - jele, smrče i bijelog bora, kao i kod lišćarskih vrsta bukve i hrasta, u važećem cjenovniku šumskih drvnih sortimenata su i ti da je iz analize cijena šumskih drvnih sortimenata u okruženju (Federacija BiH, Srbija i Hrvatska) vidljivo da su cijene ovih sortimenata u Republici Srpskoj niže i da postoji prostor za povećanje cijena trupaca.

U 2024. godini je registrovan rekordan izvoz trupaca hrasta iz privatnih šuma za koje su se postizale znatno više cijene (više od 100 KM po metru kubnom) u odnosu na cjenovnik Šuma.

Osim toga, u Srbiji je udruženje drvoprerađivača predlagalo Privrednoj komori Srbije da se razmotri mogućnost zabrane uvoza u Srbiju proizvoda od drveta iz Republike Srpske zbog znatno nižih cijena trupaca četinara.

"Kada se posmatra planirani ukupan prihod od prodaje šumskih drvnih sortimenata ovim povećanjem cijena, uvećanje prihoda je ispod deset odsto, a posmatrano po vrstama drveta, kod trupaca bukve je uvećanje veće iz razloga što se u proteklih nekoliko godina ove cijene nisu mijenjale i bile su znatno niže od cijena u Federaciji BiH", naveli su iz Vlade RS.

Proizvodnja i prodaja šumskih sortimenata u padu

Proizvodnja šumskih sortimenata u državnim šumama u decembru 2024. godine u odnosu na decembar 2023. godine manja je za 54,7 odsto, a prodaja šumskih sortimenata za 40,1 odsto, podaci su Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Proizvodnja četinara u godinu dana pala je sa 80.977 kubnih metara u decembru 2023. godine na 34.728 kubika u decembru 2024. godine, dok je proizvodnja lišćara pala sa 105.754 na 49.887 kubnih metara.

Proizvodnja šumskih sortimenata u periodu januar - decembar 2024. godine u odnosu na isti period 2023. godine manja je za 2,8 odsto, a prodaja šumskih sortimenata za 2,6 odsto.