.webp){kind=icon}
Cijene celulozne kaše (eng. pulp), osnovne sirovine za proizvodnju papira, nalaze se na rekordnim razinama zbog neočekivano jake potražnje iz Kine, koja je zaslužna za 40 posto svjetske potražnje, kao i zbog povećane potražnje iz Europe. Uz to, štrajk u Finskoj, koja je jedan od najvećih proizvođača drveta i celulozne kaše, te poplave u Južnoj Americi natjerali su proizvođače na znatno povisivanje cijena.
Cijena NBSK tipa kaše (Northern Bleached Softwood Kraft) tako je u Europi od početka godine porasla za oko 30 posto na 1.680 dolara po toni, dok je cijena BHKP kaše (Bleached Hardwood Kraft Pulp) u Europi porasla za čak 40 posto na 1.500 dolara za tonu. No zahvaljujući novim proizvodnim kapacitetima i padu potražnje iz Kine, u ostatku godine očekujemo pad cijena.
Kapacitet globalnog tržišta celulozne kaše je oko 70 milijuna tona, od čega 60 posto otpada na kašu od bjelogorice, a ostalo od crnogorice. Prema objavama najvećih proizvođača, poput najvećeg svjetskog dobavljača Suzana, zaslužnog za oko deset posto globalne proizvodnje, do kraja godine bi u pogonu trebalo biti dodatnih 10 posto kapaciteta, a to će povećati ponudu na svjetskom tržištu.
Potražnja iz Kine snižena je za 20 posto u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na posljednjih pet mjeseci prošle zahvaljujući rastu baze – lani su sagrađeni novi kapaciteti za papir, kartone i upijajuće papire. No očekuje se kako će kinesko tržište dalje biti stabilno, s porastom potražnje za bjelogoricom, a padom za crnogoricom, što će stvarati pritisak na cijene kaše, s obzirom na to da je Kina najveći potrošač.
Kada je riječ o troškovima, oko 80 posto troškova u proizvodnji kaše odlazi na energiju, drvnu masu i kemikalije. Ukupno oko 40 posto proizvodnog troška je drvo. Cijena drvne mase na američkom tržištu pala je od početka godine za 20 posto, dok je cijena prirodnog plina u padu nakon što je u lipnju dosegnula maksimum.
Kemikalije čine oko 20 posto proizvodnog troška, a njihove cijene, poput natrijevog hidroksida koji se često koristi pri izbjeljivanju, u padu su. No cijena klora, druge kemikalije za izbjeljivanje, nalazi se na povijesnom maksimumu uz istovremeni blagi pad u ovoj godini.
Očekujemo postepeni pad cijena celulozne kaše sa sadašnjih razina za barem deset posto do kraja godine, a to bi smanjilo pritisak na troškove proizvođača papirnih i njima srodnih proizvoda, higijenskih proizvoda i upijajućih papira. Glavni razlozi za ovakva očekivanja su:
1) Pad potražnje iz Kine
Pad kineske potražnje za celuloznom kašom leži iza pada cijene terminskih ugovora na burzi u Šangaju za 13 posto u odnosu na ovogodišnji maksimum, na sadašnjih 5.700 juana po toni. Pad potražnje vidljiv je i iz podataka o kineskom uvozu koji pokazuju 11 posto manji uvoz celulozne kaše u svibnju u odnosu na isti mjesec prošle godine.
2) Dodatni proizvodni kapaciteti
Brazilski proizvođač celulozne kaše Suzano odgodio je otvaranje novog mlina za srpanj, a on će dodatno povećati sadašnju globalnu proizvodnju za 3,6 posto. S druge strane, prema planovima Arauca (petog po veličini proizvođača kaše u svijetu), dodatnih 2,5 milijuna tona kapaciteta trebalo bi stići do 2028. godine. Kineski Liansheng je počeo pokusnu proizvodnju s novim kapacitetom od dodatnih milijun tona.
3) Pad ulaznih troškova proizvodnje
Proizvodnja celulozne kaše znatno ovisi o globalnim trendovima u cijenama energenata, posebno nafti. Smirivanje geopolitičke situacije i stabilizacija cijena sirove nafte idu u smjeru smirivanja pritiska na ulazne troškove proizvodnje, poput cijena prirodnog plina i kemikalija, koji su izravno vezani uz cijene nafte i bili su izraženiji prethodnih mjeseci. Uz to, povoljan utjecaj ima i pad cijene drvne mase. No i dalje je prisutan pritisak radničkih sindikata vezan uz troškove rada. Primjerice, trošak zaposlenika u Suzanu predstavlja 6,3 posto ukupnog troška proizvodnje.
Jedan od znakova da bi cijene celulozne kaše mogle sporije padati je niska razina zaliha u europskim lukama. U prvih pet mjeseci ove godine, zaliha kaše u lukama je bila 28 posto niža nego godinu dana ranije, što je dodatno stvorilo pritisak na globalne cijene kaše. Ovo smanjenje zaliha može se pripisati štrajku u finskoj drvnoj i papirnoj industriji, zbog čega je došlo do bitnih poremećaja tijekom ožujka i travnja. No pozitivno rješenje štrajka i naknadni rast zaliha od pet posto signaliziraju da smo vjerojatno dosegnuli maksimum u cijenama celulozne kaše.
