Vladina namjera da zakonski regulira uslove formiranja cijena i usluga na tržištu Federacije BiH nije dočekana kao dobra mjera, postavlja se pitanje ko ili šta se želi urediti postavljenim uslovima. Ekonomski analitičari smatraju da je ovakav način uređenja apsolutno narušavanje tržišne utakmice, kojom se dodatno riskira da u slučaju provođenja dođe do određenih nestašica. Naglašavaju da je tržište to koje određuje cijene, te da potrošači moraju biti informiraniji, i da oligopolsko dogovaranje treba spriječiti i jačati konkurenciju.
Način i uslovi formiranja cijena proizvoda i usluga, kontrola i praćenje cijena od nadležnih organa na tržištu Federacije BiH kao i privremene mjere kontrole cijena u slučaju značajnih poremećaja na tržištu, uskoro će biti regulirane novim zakonom o kontroli cijena. Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine utvrdila Nacrt zakona o kontroli cijena, te ga uputila u daljnju parlamentarnu proceduru. Nacrtom će se, između ostaloga, utvrđivati prava i obaveze nadležnih organa Federacije, kantona, grada i općine u vršenju kontrole cijena, te druga pitanja značajna za oblast cijena.
Federalno ministarstvo trgovine u razlozima za donošenje ovog zakona obrazložilo je da je važećim Zakonom o kontroli cijena, čiji je osnovni tekst iz 1995. godine, propisano da privredna društva, druge pravne i fizičke osobe slobodno formiraju cijene proizvoda i usluga prema uslovima tržišta, osim za proizvode za koje je posebnim propisom utvrđen drugačiji način formiranja cijena.
Iz Ministarstva su za Bloomberg Adriju, na pitanje kako će se zakonski urediti ono što je zagarantirano kroz klasične postavke tržišne ekonomije i slobode formiranja cijena, kazali da se ovim zakonom uvodi privremena kontrola cijena u slučaju značajnih poremećaja na tržištu.
"Zakon precizno propisuje u kojim uslovima, ko, na koji način i u kojem vremenskom roku može propisati i kontrolirati cijene na tržištu, kako bi se izbjegle situacije koje smo imali, kao što je to bio slučaj tokom pandemije Covida da određeni proizvodi enormno poskupe", kazali su.
U skladu sa Zakonom o konkurenciji u Nacrtu zakona o kontroli cijena je imperativno zabranjeno narušavanje propisa o konkurenciji, koji imaju za cilj sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije na tržištu. S tim u vezi, zabranjeno je direktno ili indirektno utvrđivanje kupovnih i prodajnih cijena ili bilo kojih drugih trgovačkih uslova, ograničavanje i kontrola proizvodnje i tržišta, podjela tržišta ili izvora snabdijevanja, primjena različitih uvjeta za identične transakcije s drugim privrednim subjektima - uslovljene druge strane u sporazumu, da prihvati dodatne obaveze koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u vezi s predmetom sporazuma.
Narušavanje tržišne utakmice
U slučaju proglašenja stanja prirodne i druge nesreće, nestašice dobara neophodnih za potrebe privrede i snabdijevanje stanovništva, ako je prema objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku indeks potrošačkih cijena na malo veći od pet posto (godišnja inflacija), Vlada Federacije, na prijedlog Ministarstva, propisuje proizvode i usluge od interesa za Federaciju za koje se mogu propisati privremene mjere kontrole cijena.
Iz Ministarstva su nam kazali da oni u skladu sa svojim propisanim nadležnostima prate i analiziraju kretanja cijena pojedinih proizvoda i usluga na domaćem i svjetskom tržištu i njihov utjecaj na stabilnost tržišta i cijena, kao i životni standard stanovništva, predlažu mjere ekonomske politike za održavanje stabilnosti tržišta i cijena, analiziraju djelovanja mjera ekonomske politike na nivo cijena i snabdjevenost tržišta i predlažu Vladi Federacije Bosne i Hercegovine privremene mjere kontrole cijena u slučajevima poremećaja u proizvodnji i kretanju cijena pojedinih proizvoda i usluga.
Zakon precizno definira situacije u kojima se mogu uvesti privremene mjere kontrole cijena, a pojam značajan poremećaj na tržištu može se definirati kao stanje u kojem dođe do ozbiljnog narušavanja ravnoteže u ponudi i potražnji, što utječe na stabilnost tržišta, cijene ili sposobnost trgovaca i potrošača da slobodno razmjenjuju dobra i usluge.
Evo nekoliko ključnih situacija koje bi se mogle smatrati značajnim poremećajem na tržištu:
Iznenadni skok cijena, odnosno povećanje cijena određenih proizvoda ili usluga koje su ključne za životnu egzistenciju, poput osnovnih prehrambenih proizvoda, energenata (struja, gorivo) ili medicinskih potrepština može stvoriti velike ekonomske poteškoće za potrošače.
Nestašica ključnih proizvoda, poput hrane, lijekova ili energenata, koja traje duže vrijeme, može ozbiljno ugroziti normalno funkcioniranje tržišta. Primjer - nestašica određenih farmaceutskih proizvoda ili energenata može izazvati socijalne i ekonomske probleme.
Poremećaj u lancu snabdijevanja zbog prirodnih katastrofa, političkih ili ekonomskih kriza može dovesti do nestašica koje se šire u više sektora, izazivajući povećanje cijena i nedostupnost proizvoda. Nadalje, globalne ekonomske krize, politička nestabilnost, pandemije ili ekološke katastrofe mogu izazvati velike poremećaje u tržištu, posebno ako utječu na ključne sektore poput zdravstva, energetike ili transporta. Pandemija COVID-19 izazvala je veliki poremećaj u globalnim lancima snabdijevanja, smanjenje proizvodnje, zatvaranje poduzeća i značajan pad potrošnje.
Također, politički sukobi, ratovi ili međunarodni konflikti mogu izazvati drastične promjene u cijenama energenata, smanjenje trgovinske razmjene ili poremećaje u opskrbi ključnim resursima. Rat u Ukrajini je izazvao velike promjene u tržištima energenata (plina i nafte), što se odrazilo na cijene širom svijeta.
"U biti, značajnim poremećajem na tržištu se mogu smatrati bilo kakav događaj, pojava ili okolnosti koje dovode do ozbiljnog narušavanja ravnoteže tržišta, smanjenja konkurencije, povećanja cijena ili smanjenja dostupnosti proizvoda i usluga. U većini slučajeva, ovakvi poremećaji zahtijevaju intervenciju nadležnih vlasti kako bi se zaštitili interesi potrošača i očuvala tržišna ravnoteža", kazali su iz Ministarstva.
Ovim zakonom preciznije će se definirati ovlasti federalnih ministarstava trgovine te energije, rudarstva i industrije i privremene mjere kontrole cijena.
"Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije predlaže Vladi Federacije Bosne i Hercegovine odluke kojima se (ne) daje saglasnost na veleprodajne cijene uglja za termoelektrane i prirodnog gasa. Razlozi zašto je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije predlagač odgovarajućih odluka o mjerama kontrole cijena prema Vladi Federacije BiH je činjenica da je to resorno ministarstvo za navedene oblasti energetike i rudarstva i u skladu s Uredbom o vršenju ovlasti u privrednim društvima s učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, prati rad i vrši monitoring rada u privrednim društvima BH Gas i Energoinvest d. d. Sarajevo", kazali su.
Zakonom se preciznije definira šta se smatra značajnim poremećajem na tržištu, kao i privremene mjere kontrole cijena za pojedine proizvode i usluge.
Definira se vrijeme trajanja propisanih mjera koje Vladi Federacije Bosne i Hercegovine predlaže Federalno ministarstvo trgovine i koje traju najduže šest mjeseci, kao i mogućnost da se u cilju ostvarivanja efekata izuzetno mogu produžiti za još šest mjeseci. Preciziraju se proizvodi i usluge za koje u skladu s ovim zakonom kantoni, gradovi i općine mogu propisivati privremene mjere kontrole cijena.
Predviđene kazne za kršenje odredbi
Nacrtom zakona o kontroli cijena predviđene su i novčane kazne za kršenje odredbi ovog zakona u iznosu od 6.000 do 30.000 KM za pravne osobe i od 1.000 do 3.000 KM za odgovornu osobu u pravnoj osobi.
Također je propisano da, ako trgovac, pravna i fizička osoba u roku od tri mjeseca od izricanja novčane kazne ponovi isti prekršaj, nadležni tržišni inspektori će trgovcu rješenjem zabraniti obavljanje trgovine do otklanjanja nepravilnosti utvrđenih nalazom inspektora.
Iz Ministarstva podsjećaju da je trenutno na snazi Zakon o kontroli cijena iz 1995. godine, koji je pretrpio manju izmjenu 2008. godine, a ove godine izmijenjen je član koji se odnosi na visinu novčanih kazni za kršenje odredbi ovog zakona. Izmjena je usvojena u Parlamentu Federacije, a kazne su povećane kako bi imale preventivan učinak, što visina kazni propisanih 1995. godine nije imala.
Tokom primjene starog zakonskog rješenja uočeno je da pojedine odredbe važećeg Zakona o kontroli cijena nisu dovoljno jasno definirane, te je ocijenjeno da ih radi lakše primjene treba preciznije urediti.
U novom tekstu preciznije se uređuje ovlast Federalnog ministarstva trgovine i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije vezano za izradu prijedloga privremene mjere kontrole cijena.
Propisuje se da upravni nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa vrši Ministarstvo, a inspekcijski nadzor nad primjenom zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrše federalni tržišni, turističko-ugostiteljski inspektori i kantonalni, gradski i općinski tržišni inspektori, svaki u okviru svoje nadležnosti, u skladu s ovlastima propisanim ovim zakonom i propisima koji uređuju inspekcijski nadzor.
Također, sadržane su materijalno-pravne odredbe koje se odnose na konkretne ovlasti tržišnog inspektora u postupku inspekcijskog nadzora nad primjenom ovog zakona, period trajanja upravnih mjera, te ostale ovlasti tržišnog inspektora.
Ovim zakonskim rješenjem propisano je i formiranje Vijeća za cijene koje će činiti predstavnici Federalnog ministarstva trgovine, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Privredne komore Federacije BiH, Udruženja poslodavaca Federacije i reprezentativna udruženja za zaštitu potrošača.
Zadatak Vijeća je da prati kretanje cijena, odnose ponude i potražnje na tržištu Federacije, njihov utjecaj na standard građana, daje preporuke za otklanjanje uzroka i posljedica poremećaja na tržištu i o svom radu sačinjava izvještaj, koji se putem Federalnog ministarstva trgovine dostavlja Vladi Federacije.