Kako su bh. planine postale žrtve nekontrolirane gradnje - slučaj Bjelašnica

Planine Bosne i Hercegovine sve češće postaju žrtve nelegalne gradnje koja uništava prirodni okoliš, zagađuje izvore vode i ugrožava ekološku ravnotežu. Posljednji slučajevi na Bjelašnici, uključujući hapšenja zvaničnika, ukazuju na ozbiljne probleme s korupcijom i nesankcioniranim urbanističkim projektima, koji prijete dugoročnoj održivosti planinskih područja.

Iako su planine ključni resurs za turizam, rekreaciju i očuvanje bioraznolikosti, sve je više slučajeva ilegalne gradnje, posebno u turističkim zonama poput Bjelašnice, Jahorine i Trebevića. Neredovna urbanizacija i izgradnja objekata bez odgovarajuće dozvole ugrožavaju prirodni okoliš, uključujući šumske ekosisteme i vodne resurse, te dovode do povećanog rizika od klizišta i poplava.

Nelegalna gradnja na Bjelašnici

Pored ekoloških prijetnji, nelegalna gradnja često ide ruku pod ruku s nepoštovanjem urbanističkih i graditeljskih standarda, što stvara opasne infrastrukturne uvjete. Mnogi objekti koji nastaju na ovim područjima nisu izgrađeni prema propisima.

Anes Podić iz Eko akcije u razgovoru za Bloomberg Adriju podijelio je zabrinutost o negativnim utjecajima nelegalne gradnje na Bjelašnici, koji su doveli do zagađenja vode na području Kantona Sarajevo.

Iako je 2010. godine Sarajevski vodovod upozorio da je voda na Vrelu Bosne kontaminirana fekalnim bakterijama, prvobitni pokušaji objašnjenja bili su zbunjujući, uključujući teorije da su za zagađenje odgovorne snage UN-a koje su boravile na Igmanu tokom rata ili divlje životinje. Na kraju, ispostavilo se da je uzrok kanalizacija novog apartmanskog naselja na Bjelašnici.

Depositphotos

Podić objašnjava tok historije gradnje na Bjelašnici.

Kako kaže, tokom priprema za Zimske olimpijske igre 1984. godine razmatrane su različite opcije za razvoj Bjelašnice, a donesena je odluka o gradnji nekoliko manjih objekata, uključujući tri-četiri hotela i malo naselje s bungalovima. Ipak, nakon devedesetih godina započela je nekontrolirana gradnja na ovom području. Za gradnju novih apartmanskih naselja nikada nije izdata okolinska dozvola, a odgovorne inspekcijske službe nisu adekvatno reagirale.

Gradnja je nastavila rasti, a 2019. godine, nekoliko hektara šume je iskrčeno bez dozvola, za što je Općina Trnovo prošla sa simboličnom kaznom. No, prema Krivičnom zakonu FBiH, takvi postupci su morali  biti sankcionirani čak i zatvorskim kaznama.

Nelegalna gradnja na bh. planinama nije novost ni za istražne organe. Tako je 15. novembra 2024. došlo do novog hapšenja zbog sumnje na nezakonitu gradnju i zloupotrebu položaja na Bjelašnici.

Na osnovu naredbi Kantonalnog suda u Sarajevu i pod nadzorom Tužilaštva Kantona Sarajevo (KS), istražitelji Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), u saradnji s Uredom za borbu protiv korupcije KS, proveli su akciju kodnog naziva "Incitat 2".

U okviru akcije izvršeni su pretresi prostorija Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS. Izuzeta je dokumentacija povezana s bespravnom gradnjom na Bjelašnici. 

Tužilaštvo Kantona Sarajevo vodi istragu protiv ministra komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Bojana Bošnjaka zbog sumnje na zloupotrebu položaja ili ovlasti. Prema odluci Općinskog suda u Sarajevu, Bošnjak će narednih mjesec dana provesti u pritvoru.

Sumnjiči se da je dao pozitivno mišljenje na izvještaj o strateškoj procjeni utjecaja na životnu sredinu, čime je pokušao legalizirati nezakonite urbanističke projekte gradnje na Bjelašnici u korist osumnjičenog načelnika Općine Trnovo Ibre Berila te Nađe Milišić.

Podsjećamo, u akciji "Incitat", provedenoj u augustu ove godine, Berilo je uhapšen zajedno s Adisom Mulaosmanovićem, Edinom Džigal te Nađom Milišić.

Oni su pod istragom zbog sumnje u počinjenja krivičnih djela udruživanja radi činjenja krivičnih djela, zloupotrebe položaja ili ovlasti i pranja novca, propisana Krivičnim zakonom FBiH. Berilo se tereti da je zajedno s općinskim saradnicima mijenjao regulacione planove u korist investitora, omogućavajući gradnju na državnom zemljištu pod privremenom zabranom raspolaganja. Zauzvrat je, navodno, primao poklone, zloupotrebljavajući svoj službeni položaj.

Depositphotos

Ekološke i infrastrukturne posljedice

Bez učinkovitih mjera, ilegalna gradnja na planinama nastavit će rasti, prijeteći dugoročnoj održivosti turizma i životne sredine.

"Do čega je to dovelo? Za početak, u septembru je rađena analiza vode na nova dva bunara na zapadnom području Bjelašnice. Voda je bila zagađena fekalnim otpadnim vodama na 160 metara dubine. Zavod za javno zdravstvo svakog mjeseca uzima uzorke na vrelu Bosne, skoro svakog mjeseca ta je voda zagađena fekalnim otpadnim vodama iz bjelašničkih apartmana. Ako pitate Vodovod, reći će da Sarajevo ne pije vodu s vrela Bosne - što nije tačno. Uzima se jedna mala količina, međutim, to sve dolazi do izvorišta u Sarajevskom Polju, iz kojih se pretežno vodom snabdijeva Sarajevo", pojašnjava Podić.

Zagađenje se pogoršava s porastom ljudskog utjecaja, a voda je podložna kontaminaciji raznim vrstama otpada. S obzirom na količinu betona postavljenog na Bjelašnici, uklanjanje štete postaje gotovo nemoguće.

Depositphotos /      Bjelašnica

Novi apartmani, izgrađeni u blizini sportskih centara, nalaze se samo 300 metara od jedne od posljednjih prašuma u BiH. Osim toga, problemi s bukom, svjetlosnim zagađenjem i nekontroliranim odlaganjem otpada pogoršavaju situaciju. Prema Podićevom mišljenju, potrebno je uvesti strožije regulative, zabraniti daljnju gradnju, te minimizirati ekološki utjecaj postojećih naselja, a onda čekati da naša pravna država uradi svoj dio posla na sankcioniranju i uklanjanju bespravne gradnje.

"Uglavnom, da se ovo bezbolno legalizira, potpuno je neprihvatljivo. Treba napomenuti da je šteta koju su gore napravile privatne kompanije, sanirana javnim, našim novcem. Sredstvima Federalnog fonda za okoliš je popravljana kanalizacija koja ide od Babinog dola do Hadžića. Iz budžeta Kantona Sarajevo finansiran je produžetak gasovoda. Njima je budžetskim novcem Kantona Sarajevo napravljen i novi vodovod – sad piju jednu od najčistijih voda u BiH, koja dolazi s vrela koja vodom napajaju Rakitnicu", pojašnjava Podić.

Bez odlučne reakcije nadležnih institucija, nelegalna gradnja na planinskim područjima nastavit će ugrožavati okoliš, vodne resurse i dugoročnu održivost turizma. Potrebna je hitna primjena strožijih zakona kako bi se zaštitila prirodna bogatstva koja predstavljaju ključni resurs zemlje.

 

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar