.webp){kind=icon}
Od kraja septembra Bosna i Hercegovina bilježi značajan porast broja lažnih dojava o bombama u školama, tržnim centrima i drugim ključnim institucijama. Iako su ove dojave bez osnova, one izazivaju paniku i evakuacije, a rezultiraju i velikim materijalnim i finansijskim troškovima.
Incidenti ove vrste ne samo da opterećuju resurse policije i sigurnosnih službi, već i znatno utječu na percepciju sigurnosti među građanima. Strah od mogućih napada može narušiti svakodnevni život i smanjiti povjerenje u institucije. Također, tržni centri, koji su bili zatvoreni satima, pretrpjeli su značajan udar. Lako je zaključiti da višesatne obustave rada uzrokovane lažnim dojavama donose ozbiljne finansijske gubitke, narušavajući poslovanje i povjerenje kupaca.
Prijetnje su najčešće stizale putem e-maila i uključile su aerodrome i vojne institucije, dodatno komplikujući situaciju.
Među prvim metama bio je Međunarodni aerodrom u Sarajevu koji je 23. septembra primio dojavu o postavljenim eksplozivnim napravama. Nakon provjera je utvrđeno da se radi o lažnoj dojavi. U međuvremenu, putnik na letu iz Memmingena za Sarajevo također je primio sličnu prijetnju, što je rezultiralo hitnom evakuacijom.
Safet Mušić, ekspert za sigurnosna pitanja, pojasnio je da su ovakve dojave inkriminisane prema Krivičnim zakonima BiH, ali i da su u drugim zemljama uvedeni specifični zakoni za tretiranje ovakvih pojava. On napominje da, iako su bile lažne, nelegalni karakter ovih akcija ima dalekosežne posljedice.
Mušić dalje objašnjava da lažne dojave izazivaju strah i paniku, što je posebno izraženo kada su mete škole ili mjesta gdje borave djeca.
Osim psiholoških posljedica, tu je i velika materijalna šteta, naročito kada su pogođeni aerodromi, trgovački centri ili sportski i koncertni objekti. Svaka akcija koja podrazumijeva evakuaciju i pretragu prostora uzrokuje angažovanje značajnih policijskih i sigurnosnih resursa, što predstavlja dodatne troškove za državu i institucije.
"Situacija i pretpostavka o čestim dojavama o podmetnutim eksplozivnim napravama dovodi do toga da će to dodatno iscrpiti resurse i personal nadležnih policijskih i sigurnosnih agencija, što stvara i dodatne materijalne i finansijske troškove", navodi Mušić za Bloomberg Adriju.
Privatni album / Safet Mušić
I dok se BiH suočava s izazovima u vezi s kritičnom infrastrukturom, koja prema EU direktivi iz 2022. godine obuhvata sektore poput energetike, prometa, zdravstva i digitalne infrastrukture, zakon o kritičnoj infrastrukturi nije usvojen, budući da je prijedlog povučen s dnevnog reda Vijeća ministara 24. septembra 2024. godine.
Bez potpunog odgovora MUP-a
Bloomberg Adrija je kontaktirala MUP Kantona Sarajevo povodom dojava bombi u sarajevskim tržnim centrima, koje su se desile krajem septembra. Sarajevo City Center (SCC) i Importanne centar evakuisani su nakon što su stigle prijetenje.
Kako je navedeno iz MUP-a, troškovi sigurnosnih mjera pri pretragama velikih objekata kao što su trgovački centri s višestrukim nivoima i podzemnim garažama, mogu se procijeniti na desetine hiljada konvertibilnih maraka. Ipak, policija nije dala tačne iznose, naglašavajući da svaki objekt ima drugačije sigurnosne zahtjeve, te da cijena varira ovisno o veličini i složenosti objekta.
"Kada bi se angažovanje svih potrebnih snaga stavilo u neki komercijalni okvir, sigurno bismo govorili o desetinama hiljada KM", stoji u odgovoru.
Na dodatni upit Bloomberg Adrije, koji se odnosio na to da li navedeni troškovi vrijede po jednom objektu ili za oba, policija nije dala odgovor.
SCC
Poseban problem nastaje kada u kratkom vremenskom razmaku stigne više dojava. Policija tada mora izvršiti prioritetizaciju i odabrati koje će lokacije prve biti osigurane, dok ostatak područja ostaje manje zaštićen, što predstavlja sigurnosni rizik. Mušić upozorava da ovakve situacije ne samo da uzrokuju iscrpljivanje resursa, već i smanjuju povjerenje u sigurnosne procjene, što može utjecati na ekonomske prilike, uključujući i strane investicije.
"Posebno je to opasno kada se radi o više dojava u isto vrijeme, tada se mora izvršiti prioritetizacija i odabir lokacija na kojima će se provoditi kontradiverzione mjere te se angažuje dodatni personal za osiguranje mjesta koja su meta dojave", pojašnjava Mušić.
On ističe da učestale dojave o postavljenim eksplozivnim napravama negativno utječu na percepciju sigurnosti u određenom regionu ili državi, što se odražava ne samo na osjećaj sigurnosti građana, već i na investicione odluke.
"Što u konačnici utječe i na sigurnost kapitala, ali i na procjenu sigurnosti investiranja u to područje ili državu", zaključuje.
Bloomberg Adrija je kontaktirala sarajevske tržne centre koji su bili mete napada, ali odgovore nismo dobili do objave ovog teksta.
Importanne centar
Od prve dojave o bombi na aerodromu, pa u trgovačkim centrima, drugog oktobra je stigla nova prijetnja bombom u prostorijama Oružanih snaga BiH. Glasnogovornica SIPA-e Jelena Miovčić potvrdila je ovu informaciju. "Provodimo mjere i radnje vezane uz uviđaj i eventualnu detekciju, odnosno provodimo aktivnosti s ciljem pronalaska IP adrese s koje se šalju te prijave", rekla je tada Miovčić.
Zbog ove dojave, ministar obrane BiH Zukan Helez naredio je uvođenje pojačanih mjera osiguranja zapovjednih objekata, jedinica, objekata i skladišta oružja i streljiva u sastavu Oružanih snaga BiH. Dodano je kako su mjere preventivnog karaktera i bit će na snazi do daljnjeg.
"Građani u Bosni i Hercegovini ne trebaju strahovati, sigurnosna situacija u našoj zemlji je stabilna i nema informacija niti naznaka da će biti narušena", kazao je Helez.
Na udaru i škole
Na udaru su i škole, a policija trenutno provodi istragu kako bi otkrila odgovorne za lažne dojave. Do sada su identificirane dvije osobe koje su slale e-mail prijetnje sarajevskim školama, dok istražni postupak za ostale slučajeve i dalje traje. Ove prijetnje su rezultirale evakuacijom učenika i obustavom nastave.
Pored toga, policija je uspješno identifikovala i pronašla maloljetnike koji su slali lažne prijetnje u tuzlanskim školama. Iako su ove situacije izazvale paniku i evakuacije, temeljitom istragom utvrđeno je da su sve dojave bile neosnovane. Protiv maloljetnih počinitelja pokrenuti su zakonski postupci, a iz policije naglašavaju ozbiljnost ovih prijetnji, ističući da one ne samo da uzrokuju strah, već i troše značajne resurse sigurnosnih službi.
