Aerodrom u Sarajevu ponovo evakuisan zbog dojave o bombi

Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo evakuisani su putnici nakon što je zaprimljena anonimna dojava o postavljenoj eksplozivnoj napravi. Nadležne službe pokrenule su kontradiverzioni pregled (KDZ), te utvrdile da je dojava bila lažna. 

Iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo saopćeno je da su odmah poduzete sve mjere u skladu s važećim sigurnosnim protokolima, te da se situacija prati u saradnji s relevantnim sigurnosnim agencijama.

"Obavlja se detaljan kontradiverzioni pregled. U saradnji s nadležnim sigurnosnim agencijama osigurana je potpuna sigurnost svih putnika i zaposlenih na aerodromu", navedeno je iz aerodroma.

Ovo nije prvi put da se aerodrom u Sarajevu našao na meti – to se desilo i 23. septembra, kada je lažna dojava izazvala obustavu letova i evakuaciju putnika. U međuvremenu, putnik na letu iz Memmingena za Sarajevo također je primio sličnu prijetnju, što je rezultiralo hitnom evakuacijom.

Ovo nije izolovan incident, jer su dojave o bombama tokom dana primljene i u više sarajevskih škola, uključujući Srednju grafičku školu, Srednju metalsku školu i Srednju mašinsku tehničku školu. Prema dostupnim informacijama, KDZ pregled je već završen u Grafičkoj školi na Ilidži, dok se pregledi u preostalim školama još provode.

Ipak, kako je potvrđeno iz sarajevskog aerodroma, dojava je bila lažna.

"Nakon zaprimljene anonimne dojave o navodnom postavljanju eksplozivnih naprava na prostoru Međunarodnog aerodroma Sarajevo, nadležne službe su odmah poduzele sve potrebne mjere u skladu s važećim sigurnosnim protokolima. Nakon detaljnog kontradiverzionog pregleda, utvrđeno je da je riječ o lažnoj dojavi", rečeno je iz MAS-a.

Niz lažnih prijetnji destabilizira javnost i ekonomiju

Posljednjih sedmica Bosna i Hercegovina bilježi porast broja lažnih dojava o bombama u ključnim institucijama poput škola, tržnih centara i aerodroma, o čemu je Bloomberg Adria ranije pisala. Iako nijedna dojava do sada nije bila osnovana, ovakvi incidenti izazivaju paniku, evakuacije i prekide u radu, generirajući značajne finansijske troškove.

Stručnjaci upozoravaju da kontinuirane prijetnje opterećuju resurse policije i drugih sigurnosnih agencija te negativno utječu na osjećaj sigurnosti među građanima. Svakodnevne aktivnosti su otežane, dok povjerenje u sigurnosne institucije može biti narušeno. Tržni centri, koji su također bili mete ovih prijetnji, suočeni su s višesatnim zatvaranjem, što je dovelo do finansijskih gubitaka i narušavanja poslovanja.

Depositphotos

Safet Mušić, ekspert za sigurnosna pitanja, kazao je ranije za Bloomberg Adriju da je osim psiholoških posljedica, tu i velika materijalna šteta, naročito kada su pogođeni aerodromi, trgovački centri ili sportski i koncertni objekti. Svaka akcija koja podrazumijeva evakuaciju i pretragu prostora uzrokuje angažovanje značajnih policijskih i sigurnosnih resursa, što predstavlja dodatne troškove za državu i institucije.

"Situacija i pretpostavka o čestim dojavama o podmetnutim eksplozivnim napravama dovodi do toga da će to dodatno iscrpiti resurse i personal nadležnih policijskih i sigurnosnih agencija, što stvara i dodatne materijalne i finansijske troškove", navodi Mušić za Bloomberg Adriju.

I dok se BiH suočava s izazovima u vezi s kritičnom infrastrukturom, koja prema EU direktivi iz 2022. godine obuhvata sektore poput energetike, prometa, zdravstva i digitalne infrastrukture, zakon o kritičnoj infrastrukturi nije usvojen, budući da je prijedlog povučen s dnevnog reda Vijeća ministara 24. septembra 2024. godine.

Naknadno dodan šesti i sedmi pasus.