BiH zasad mirna dok poplave pogađaju Centralnu Evropu

Dok se Centralna Europa bori s razornim poplavama, Bosna i Hercegovina nije osjetila veći utjecaj ovih ekstremnih vremenskih prilika. Iako su u Hercegovini zabilježene obilne padavine, vodostaji ostaju stabilni, a prema prognozama, ne očekuje se veći porast nivoa rijeka.

Centralna Evropa suočava se s razornim poplavama uzrokovanim obilnim kišama koje su proteklih dana pogodile zemlje poput Poljske, Češke, Mađarske i Njemačke. Do sada su poplave odnijele već nekoliko desetina života, dok su hiljade ljudi evakuirane, a transportne i elektroenergetske mreže prekinute.

Poljska je posebno pogođena, uz evakuaciju 44 hiljade stanovnika grada Nysa zbog mogućnosti pucanja nasipa, dok se veći vodeni val očekuje u Wroclawu, gradu s više od 600 hiljada stanovnika.

Mađarska je također u stanju pripravnosti, a vojska je raspoređena u Budimpešti, gdje su ceste uz Dunav zatvorene. Na pojedinim lokacijama Evrope palo je više od 450 litara kiše po kvadratnom metru, što je izazvalo vanredno stanje i crvene alarme u više zemalja.

Depositphotos

S druge strane, Bosna i Hercegovina zasad nije osjetila značajan utjecaj ovih vremenskih ekstrema. Prema izvještajima Agencije za vodno područje Jadranskog mora, oluje koje su proteklog vikenda zahvatile Centralnu Evropu nisu izazvale ozbiljnije hidrološke promjene u državi.

Iako su na nekim područjima zabilježene obilne padavine, one nisu dovele do problema s poplavama. Meteorološke prognoze također sugeriraju da u narednim danima ne treba očekivati značajniji porast vodostaja u BiH.

Na rijeci Neretvi, nizvodno od Mostara, protoci su u kraćem vremenu tokom vikenda dosegli vrijednosti neznatno veće od srednjih godišnjih vrijednosti, dok na ostalim vodotocima (Buna, Trebižat i dr.) vrijednosti protoka nisu dostigle srednje godišnje protoke.

Na meteorološkim postajama koje su u nadležnosti Agencije za vodno područje Jadranskog mora od početka augusta pa do danas registrirane su padavine u količini od 100 mm do 150 mm, ovisno o lokaciji. Ta količina padavina nije mogla prouzrokovati probleme s poplavama i bujicama.

Prema meteorološkim prognoznim modelima, u narednom razdoblju ne očekuju se značajnije oborine tako da se ne očekuje porast vodostaja na vodotocima, istaknuli su iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar.

Depositphotos

Situacija ostaje pod nadzorom, ali vodeni valovi iz Hrvatske mogli bi u narednim danima utjecati na tokove rijeka koji povezuju ove dvije zemlje. Hrvatska se priprema za dolazak vodenog vala koji će doseći svoj vrhunac tek iduće sedmice. Vodostaji rijeka poput Mure, Drave i Dunava već su u porastu, a očekuje se dodatni porast zbog nabujalih rijeka iz drugih dijelova Evrope.

Utjecaj klimatskih promjena 

Ekstremne kiše u Centralnoj Evropi uzrokovane su ciklonom Boris, koji je nastao zbog miješanja hladnog zraka sa sjevera s vlagom iz toplih voda Sredozemnog i Crnog mora, što je dovelo do jakih pljuskova. Stručnjaci ističu da su upravo ekstremni toplinski udari diljem Južne Evrope, uzrokovani klimatskim promjenama, doprinijeli povećanju intenziteta ovakvih vremenskih događaja.

Klimatske promjene sve više utječu na vremenske prilike širom svijeta, a Centralna Evropa posljednjih godina svjedoči ekstremnim vremenskim uvjetima poput naglih poplava, dugotrajnih suša i rekordnih vrućina.

Ova regija, koja je historijski poznata po umjerenoj klimi, sada se suočava s izazovima koji dolaze s promjenom atmosferskih obrazaca. Klimatski modeli pokazuju da se učestalost ovih ekstrema povećava, s toplim vodama u Sredozemnom i Crnom moru, koje djeluju kao katalizator za teške padavine.

Posebno zabrinjava činjenica da klimatske promjene ne utječu samo na intenzitet oluja, već i na obrazac padavina. Dok jedan dio godine može biti iznimno suh, drugi je obilježen neočekivano jakim i dugotrajnim kišama, što dovodi do katastrofalnih poplava. 

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar