Kako regionalna saradnja oblikuje budućnost regiona

Regionalna saradnja je značajan faktor za stabilnost i ekonomski napredak Zapadnog Balkana. U svjetlu globalnih izazova i tekućih integracijskih procesa, zemlje regiona sve više prepoznaju važnost zajedničkog djelovanja u suočavanju s ekonomskim, političkim i društvenim izazovima.

Jedan od ključnih aspekata regionalne saradnje je ekonomska integracija. Zapadni Balkan, kao tržište sa oko 17 miliona stanovnika, ima veliki potencijal za privlačenje investicija i brži ekonomski razvoj. Međutim, fragmentirana tržišta i različiti regulatorni okviri često predstavljaju prepreku za privlačenje stranih investitora. Jačanjem ekonomske saradnje kroz zajedničke projekte kao što su transportna infrastruktura i energetski koridori, region može postati konkurentniji i privlačniji za investitore.

Mladi također igraju ključnu ulogu u procesu regionalne saradnje. Njihovo aktivno učešće u regionalnim projektima i inicijativama pomaže u prevazilaženju starih predrasuda, jačanju društvene kohezije i stvaranju boljih perspektiva za budućnost. Angažovanjem mladih, region može brže napredovati prema integraciji i stabilnosti, osiguravajući dugoročnu održivost i prosperitet.

Denis Piplaš, zamjenik generalnog sekretara u Regionalnoj kancelariji za saradnju mladih (RYCO), međuvladine organizacije koja ima sjedište u Tirani, za Bloomberg Adriju ističe ključnu ulogu mladih u promovisanju regionalne saradnje, kao i važnost zelene i digitalne tranzicije za budućnost Zapadnog Balkana. RYCO, koji je osnovalo šest zapadnobalkanskih zemalja u okviru Berlinskog procesa, već godinama djeluje na unapređenju mobilnosti i saradnje mladih, što je ključno za suočavanje s prošlošću i jačanje mira u regionu.

Piplaš naglašava da mladi u regionu prepoznaju značaj regionalne saradnje u rješavanju savremenih izazova, uključujući zelenu i digitalnu tranziciju, te energetsku sigurnost. Mladi su svjesni da Zapadni Balkan dijeli isti ekonomski prostor, te da zajednički resursi, poput vode i šuma, zahtijevaju koordinisano upravljanje.

"Zajednička sudbina regiona je naročito jasna kod zelene i digitalne tranzicije, pa i energetske sigurnosti. To smo možda i najbolje vidjeli ovog ljeta, kroz šumske požare, ali i npr. kod kolapsa elektroenergetskog sistema koji je lančano ostavio dobar dio regiona bez napajanja električnom energijom nekoliko sati", podsjeća on.

Denis Piplaš

Dodaje kako su mladi kroz Berlinsku deklaraciju jasno stavili do znanja da traže klimatski održiv rast i ubrzanu digitalnu transformaciju.

Zajedničko regionalno tržište

Region je doživio snažan postpandemijski oporavak u 2021. godini, u kojoj je prosječni rast BDP-a iznosio 7,9 posto. Taj pozitivni trend rasta BDP-a, kako dodaje Piplaš, ipak je, u posljednje dvije godine znatno usporio, a ujedno su se domaćinstva morala prilagoditi snažnoj inflaciji koja je dovela do ekstremnog povećanja cijena, prije svega, namirnica i energenata. Nedavno objavljeni izvještaj OECD-a govori o tome da će ekonomijama Zapadnog Balkana uz trenutne stope rasta, biti potrebno najmanje 50 godina da dostignu nivo ekonomskog razvoja EU.

"Jaz u odnosu na zemlje EU ostaje značajan, a zajedničko regionalno tržište se u tim okolnostima nameće kao jedan od glavnih alata koji treba smanjiti tu razliku i biti vodilja zemljama regiona ka jedinstvenom tržištu EU. Kako bi zemlje Zapadnog Balkana unaprijedile saradnju na zajedničkom regionalnom tržištu, ključno je fokusirati se na jačanje ekonomske integracije i infrastrukturne povezanosti", navodi Piplaš.

Prvi korak ka boljoj integraciji je usklađivanje s pravilima jedinstvenog tržišta EU i otvaranje sektora prema susjedima, uz jačanje regionalne povezanosti kroz reforme koje olakšavaju transport robe i ljudi te integraciju energetskih tržišta. Infrastruktura je ključna prepreka za daljnji razvoj, a Zapadni Balkan ima samo 27 posto i 45 posto gustine putne i željezničke mreže u odnosu na EU. Kako Piplaš dodaje, fokus treba biti i na zadržavanju talenata i razvoju vještina, jer to osigurava dugoročnu konkurentnost regiona. Slobodno kretanje unutar regiona i ulaganje u infrastrukturu su ključni za integrisano tržište, koje može postati snažan faktor u konvergenciji s EU.

Privlačenje investitora u zelenu tehnologiju

Zapadni Balkan ima potencijal za privlačenje investicija u zelene tehnologije, posebno Bosna i Hercegovina, koja ima ogroman potencijal u proizvodnji obnovljive energije.

"Brzina i strateški način kojom ekonomije regiona budu prelazile s fosilnih goriva na clean energy, uz pravednu tranziciju bit će presudna ne samo za energetsku sigurnost, nego i za konkurentnost u sve više dekarboniziranoj ekonomiji zemalja članica EU", navodi.

Depositphotos

Naglašava potrebu za kvalificiranim radnicima i integrativnom regulacijom koja će omogućiti bržu tranziciju ka obnovljivim izvorima energije. "Trenutno mnogi donositelji odluka u energetskom sektoru ne vide stručno obrazovanje i obuku tehničara i stručnjaka niti kao priliku niti kao izazov za tržište rada ili energetske kompanije, što je također vrlo bitno promijeniti, kao i raditi na razvoju potencijala zapošljavanja u održivim zanimanjima, tj. zelenim poslovima za mlade."

Kada je riječ o specifičnim prednostima koje Bosna i Hercegovina može ponuditi u okviru zajedničkog regionalnog tržišta, Piplaš ističe njen geografski položaj kao tranzitne tačke između Zapadnog Balkana i EU. Također napominje da širom BiH, od Goražda do Teslića, postoji stotine uspješnih malih i srednjih preduzeća koja su već integrisana u lance proizvodnje EU i koja bi regionalno tržište mogla iskoristiti za širenje svoje proizvodnje i uvezivanje ostatka regije u lanac proizvodnje EU.

Digitalna transformacija i saradnja

Piplaš zaključuje da regionalna saradnja igra ključnu ulogu u procesu digitalne transformacije, koja je neophodna za razvoj digitalne infrastrukture i osiguranje inkluzivnog razvoja u cijelom regionu.

Usvajanjem Digitalne agende za Zapadni Balkan, EU i zemlje regiona stavile su fokus na regionalnu saradnju u digitalnoj transformaciji. Regionalni okvir je ključan za razvoj digitalne infrastrukture, cyber sigurnost i razmjenu najboljih praksi za digitalizaciju javnog i privatnog sektora.

Ukidanje troškova roaminga olakšalo je komunikaciju u regiji, ali razlike među zemljama u pristupu digitalnim uslugama i dalje postoje. Digitalizacija mora ostati prioritet za Zapadni Balkan, uz dodatni poticaj kroz reforme, zaključuje Piplaš.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar