Bosanskohercegovačko društvo prolazi kroz dugotrajan i složen proces tranzicije. Ova tranzicija ne obuhvata samo političke promjene, već i značajne ekonomske prilagodbe. Jedna od ključnih grupa koja se suočava s izazovima ove promjene su mladi, koji prolaze kroz dvostruku tranziciju – ličnu, koja se odnosi na sazrijevanje, i društveno-ekonomsku, koja je posljedica promjena unutar društva.
Prema istraživanjima Instituta za razvoj mladih KULT, mladi u Bosni i Hercegovini suočavaju se s brojnim problemima koji direktno utječu na njihovu političku pismenost i ekonomsku situaciju.
Jedan od najvažnijih faktora koji oblikuje njihovu političku i ekonomsku participaciju je visoka stopa nezaposlenosti. Ekonomska nesigurnost utječe na njihovu sposobnost da se aktivno uključe u društvene i političke procese, što dodatno utječe na sve ostale odluke.
"Jedna trećina mladih (32,1 posto) smatra da je ekonomsko blagostanje građana u BiH ni dobro ni loše. Ekonomsko blagostanje negativnim (prilično ili izuzetno lošim) ocjenjuje 52,1 posto mladih, dok ekonomski položaj pozitivno ocjenjuje 11,2 posto mladih", navodi se u analizi.
Skoro polovina mladih (49,8 posto) mogućnost zapošljivosti u BiH smatra prilično ili izuzetno lošom. Jedna trećina ih zapošljivost doživljava kao ni dobru ni lošu (31,5 posto), dok ih 16 posto zapošljivost u BiH percipira pozitivno.
Ekonomska situacija mladih u BiH ima direktan utjecaj na njihov stav prema politici. Mladi često percipiraju politiku kao negativnu, povezujući je s korupcijom, kriminalom i nepotizmom. Ovakva percepcija djelomično je rezultat njihovog lošeg ekonomskog položaja. Mladi koji su nezaposleni ili rade na nesigurnim poslovima nemaju motivaciju da se aktivno uključe u političke procese, jer smatraju da njihovo sudjelovanje neće donijeti konkretne promjene.
Negativna percepcija društvenih karakteristika
Mladi u BiH generalno imaju negativnu percepciju ključnih aspekata društva, uključujući stanje demokratije, vladavinu prava, ljudska prava i ekonomsko blagostanje. Posebno su nezadovoljni ekonomskim faktorima i zapošljavanjem.
Aziz Đipa, voditelj Odjela za monitoring, evaluaciju i istraživanja iz KULTA, za Bloomberg Adriju kaže kako se prema rezultatima istraživanja mladi u BiH informišu najviše putem internetskih portala i društvenih mreža, gdje prednjače Instagram i Meta (Facebook). Međutim, kroz razgovore s mladima u fokus grupama, većina je potvrdila da ne posvećuje mnogo pažnje provjeri tačnosti informacija do kojih dođu u medijima, osim ako ih neka tema posebno ne zanima.
"Mladi su nedovoljno informirani o određenim aktuelnim političkim temama, dešavanjima ili akterima u državi. Skoro dvije trećine ispitanih (62 posto) mladih ne zna ko je premijer bh. entiteta Republika Srpska, dok 27,4 posto misli da je premijer Republike Srpske Milorad Dodik. Slična situacija je i kod federalnog premijera, jer je više od polovine (55,5 posto) anketiranih mladih odgovorilo da ne zna odgovor ili je netačno odgovorilo na ovo pitanje", navodi Đipa.
Dodaje kako se s mladima u BiH treba raditi na dodatnom političkom opismenjavanju, a takav proces mora biti strukturiran, sistemski uređen, i to kroz formalno i neformalno obrazovanje, a kako bi dao najbolje rezultate. "Političko opismenjavanje mladih ne može biti zasnovano samo na plasiranju informacija putem medija koje mladi prate".
Mlade osobe čine 21,9 posto ukupnog stanovništva u BiH, s najvećim udjelom u dobi od 25 do 30 godina (39,1 posto). Prema popisu iz 2013. godine, u BiH je bilo 773.850 mladih. FBiH ima najveći udio mladih u ukupnom stanovništvu (22,9 posto).
Prema istraživanju, mladi koji su bolje ekonomski obrazovani imaju viši nivo političke pismenosti, što ih čini spremnijim za sudjelovanje u političkim procesima.
Nepovjerenje u političke stranke i ulazak u EU
Političke stranke su među društvenim akterima kojima najviše nedostaje povjerenje mladih. Više od polovine mladih (57,8 posto) nema povjerenje u rad političkih stranaka, što ukazuje na njihov loš imidž i može biti razlog niske političke aktivnosti mladih.
Većina mladih u BiH podržava ulazak zemlje u EU, ali postoje razlike među entitetima. Kada se gleda ukupan uzorak, najviše mladih u BiH želi ulazak BiH u Evropsku uniju. Odnosno, skoro dvije od pet mladih osoba se u potpunosti slažu s ovom konstatacijom (38,5 posto). Djelimično se slaže da BiH treba biti dio EU 26,9 posto mladih. Svaka deseta mlada osoba se u potpunosti ne slaže s tim da BiH treba biti članica EU, dok se 6,3 posto mladih djelimično ne slaže sa članstvom BiH u EU.
"Uočene su određene razlike u stavovima mladih kada se gleda entitet u kojem žive. Naime, u Federaciji BiH svaka deveta mlada osoba (11,3 posto) se ne slaže s tim da BiH treba biti članica EU. Pozitivan stav spram članstva BiH u EU imaju tri od četiri mlade osobe, odnosno njih 73,3 posto. U Republici Srpskoj 28,6 posto mladih se ne slaže s tim da BiH treba biti članica EU, dok se polovina mladih, 49 posto, slaže s tim da BiH postane članica EU", navodi se u analizi.
Prema analizi, generalno, mladi u BiH imaju manjak informacija o konkretnim benefitima članstva BiH u EU. Ovo je posebno izraženo među mladima u RS-u, koji, osim olakšanja putovanja i rada, uglavnom ne vide druge benefite članstva.
Također, BiH kao članicu NATO-a želi 52,6 posto mladih u BiH, dok članstvo BiH u NATO-u ne podržava 27 posto mladih. Primjetan je blagi trend da, unutar grupe onih koji ne podržavaju članstvo u NATO-u, više ima mladih iz starijih dobnih grupa (20-24 i 25-30 godina).
Politika i politička dešavanja zanimaju 42,2 posto mladih u BiH, dok 38,5 posto izražava manji interes. Interes za politiku je izraženiji među muškarcima i starijim dobnim grupama. Mladi iz mlađih dobnih grupa trebaju biti posebno targetirani u obrazovnim programima za povećanje političke pismenosti.
Ekonomska pitanja su neraskidivo povezana s političkom pismenošću mladih u Bosni i Hercegovini. Visoka stopa nezaposlenosti, loša ekonomska situacija i nedostatak prilika za napredovanje predstavljaju ključne prepreke za razvoj aktivnih i informiranih građana. Rješavanje ovih problema zahtijeva sveobuhvatan pristup koji će uključivati poboljšanje obrazovanja, kreiranje novih radnih mjesta i pružanje prilika mladima da se ekonomski osamostale i aktivno sudjeluju u izgradnji demokratskog društva.
Kako Đipa kaže, "ovo je jedno od rijetkih istraživanja o temi političke pismenosti u našoj zemlji bazirano na reprezentativnom uzorku mladih iz cijele BiH".
Istraživanje je rađeno u prvoj polovini 2024. godine, a propitivali su se stavovi i mišljenja mladih o različitim temama koje ukazuju na nivo njihove političke pismenosti, kao i njihovu uključenost u politička i društvena dešavanja.
Podaci u istraživanju prikupljeni su anonimnim anketiranjem 1.069 mladih širom BiH u dobi od 15 do 30 godina, dok je drugi dio istraživanja predstavljao nadopunu ovih podataka putem fokusnih grupa, odnosno, grupnim razgovorima s mladima iz različitih dijelova BiH.
.webp){kind=icon}
