Jasmin Bešić, izvršni direktor Instituta za razvoj mladih KULT, naglašava tridesetogodišnju historiju civilnog sektora u Bosni i Hercegovini te njegov značajan doprinos društvenom, ekonomskom i političkom napretku zemlje. Ističe važnost jačeg partnerstva između civilnog i poslovnog sektora za podršku mladima i unapređenje društva, te potrebu za prilagodbom zakonodavstva prema standardima EU radi smanjenja zloupotreba i poboljšanja ugleda civilnog sektora.
"Rezultati koje su postigle organizacije nisu dovoljno vidljivi u javnosti jer danas pozitivne vijesti nisu tražene, a često organizacije smatraju da se njihov doprinos, poput zagovaranja zakonskih rješenja, borbe protiv korupcije, pružanja besplatnih usluga građanima i sl., podrazumijeva", kaže on u intervjuu za Bloomberg Adriju.
Dodaje kako negativnom mišljenju o civilnom sektoru doprinose netransparentna dodjela budžetskih sredstava organizacijama, ali i izolirani slučajevi zloupotrebe u civilnom sektoru. Bešić vjeruje kako će se civilni sektor dodatno mijenjati i razvijati približavanjem BiH Evropskoj uniji.
Nevladin sektor, iako stvara društveno dobro, suočava se s nedostatkom povlastica u poređenju s privrednim društvima, objašnjava. Nevladine organizacije plaćaju sve poreze kao i firme, ali mogu koristiti novac samo za svoje statutarne aktivnosti. Dodjela budžetskog novca organizacijama nije transparentna, iako javna blagajna raspolaže s dovoljno sredstava. Pritisak na rad nevladinih organizacija koje analiziraju i kritiziraju vlasti sve je češći.
"U Republici Srpskoj su u proceduri usvajanja takvi zakoni koji će onemogućiti organizacijama da ukazuju na društveno-političke probleme. Svrsishodnije finansiranje organizacija od vlasti, kao i poreske olakšice donijeli bi kvalitetnije i brojnije socijalne usluge za građane kojima je podrška drugih neophodna, npr. osobe s invaliditetom, osobe starije životne dobi, djecu, mlade", navodi.
Kako kaže, reforma zakona koji uređuju oblast rada organizacija trebala bi se temeljiti na principima i praksama Evropske unije, a to će minimizirati zloupotrebu u sektoru i podići njegov ugled u javnosti.
Partnerstvo između civilnog i poslovnog sektora
Na konferenciji "Sadašnjost i budućnost: Lokalni napredak uz snažne organizacije civilnog društva" uočeno je da partnerstvo između civilnog i poslovnog sektora u BiH nije na željenom nivou.
"Ono što nevladine organizacije nude firmama zauzvrat podršci koju očekuju, nažalost firmama nije dovoljno primamljivo, iako je poslovni sektor spreman pomoći. Također smo utvrdili da se firme malo oslanjaju na zagovaračke kapacitete civilnog sektora jer bi zajedno mogli nastupati u svojim zahtjevima od vladinog sektora", kaže Bešić.
Ipak, sve značajnija saradnja obuhvata ne samo finansijsku podršku, već i mentorstvo te donacije.
Saradnja s ekonomskim sektorom
Bešić ističe primjer inicijative Instituta za podizanje praga za ulazak u sistem PDV-a, pomjeranja roka za plaćanje PDV-a te plaćanja PDV-a po naplaćenoj, a ne izdanoj fakturi. Iako nije u potpunosti prihvaćena od vlasti, podržalo ju je oko 20.000 firmi. Trenutno se, uz podršku Evropske unije i u saradnji s privrednim sektorom i sindikatima, radi na poboljšanju poštivanja ljudskih prava u biznisu.
Jasmin Bešić
"Našu povelju o ljudskim pravima u biznisu potpisao je veliki broj bh. firmi, a trenutno radimo na njenoj primjeni. Spomenuo bih i uspješnu inicijativu Fondacije Mozaik, koja je omogućila oslobađanje donacija namirnica pred istekom roka trajanja od PDV-a. Od značaja bi bile dodatne poreske olakšice koje bi potaknule firme da više doniraju u socijalne programe, a da zauzvrat dobiju bolju promociju i priznanje za njihovu društvenu odgovornost", objašnjava Bešić.
Nevladin sektor ima ogromno iskustvo u izradi zakonskih i strateških rješenja i ima prilično dobru saradnju s vlastima u tome, dodaje on. Kako kaže, također ima znanje i vještine kako da takva rješenja zagovara prema političkim donosiocima odluka, što nije jednostavan posao. Poslovni sektor to treba iskoristiti.
Mladi i prilike
Kao neko ko godinama radi s mladima, Bešić pojašnjava kako postoje organizacije koje nude edukativne sadržaje mladima, bilo za one koji se žele okušati u vlastitom biznisu, bilo za one koji traže prvi posao. Institut za razvoj mladih KULT, kao i Investicijska fondacija Impakt, u saradnji s lokalnim vlastima, dodjeljuju nepovratna sredstva za pokretanje startup biznisa mladih poduzetnika, objašnjava Bešić.
"Na taj način mlade ohrabrujemo da riješe svoju egzistenciju i eventualno zaposle druge mlade ljude. To im omogućuje da se osamostale od roditelja, da formiraju svoju porodicu, da ostanu u Bosni i Hercegovini, pa i da postanu odgovoran i vrijedan član ovog društva", navodi.
Organizacije mogu osnovati ili podržavati inkubatore i akceleratore koji mladim poduzetnicima pružaju resurse, mentorstvo, prostor za rad i pristup mrežama investitora. Ovakvi programi omogućuju mladima da razvijaju svoje poslovne ideje u sigurnom okruženju, uz stručnu podršku. Također mogu igrati ulogu u zagovaranju za politike koje direktno podržavaju mlade u ekonomskom osnaživanju. To se odnosi na bolje obrazovne politike, fleksibilnije radne uvjete za mlade, subvencije za mlade poduzetnike i slično, dodaje.
Osim tehničkih vještina, razvoj komunikacijskih vještina, liderstva, rada u timu i rješavanja problema također su važne za ekonomsko osnaživanje mladih.
"Ako želimo da mladi odgovore na naše pozive, sva tri sektora trebaju se povezati kako bi mladima njihova ponuda bila primamljiva. Stoga mi u Institutu stalno propitujemo šta mladi očekuju, koji su njihovi interesi, te kako najlakše doprijeti do njih. Vlasti, nažalost, još uvijek pokušavaju komunicirati s mladima na tradicionalan način, pa zbog toga i nisu naročito uspješni. Ponuda vlasti mladima nije u skladu s očekivanjima mladih", kaže on.
Depositphotos
Mladi često preferiraju fleksibilnost i nevezivanje za jedno mjesto, pa im sufinansiranje kupovine nekretnine ne znači mnogo. Umjesto toga, traže podršku koja će im omogućiti finansijsku neovisnost o roditeljima. Kako kaže, vlasti bi trebale prepoznati nevladin sektor kao važan resurs, posebno kao kanal komunikacije s mladima, što se često zanemaruje.
"Vlasti i ekonomski sektor ne podržavaju u dovoljnoj mjeri omladinske organizacije koje okupljaju mlade ljude. Stoga se u Institutu snažno zalažemo za donošenje i implementaciju strateških dokumenata kreiranih po mjeri mladih, što je ujedno i zakonska obaveza", navodi.
Živimo u vremenu brzih promjena na terenu, a nevladin sektor može brzo reagirati na te promjene. Bešić navodi primjer kako ekonomski sektor može podržati mlade kroz pružanje praksi i stažiranja, što im omogućuje stjecanje praktičnih vještina i povezivanje s potencijalnim poslodavcima, dok nevladin sektor može koordinirati ove programe kako bi osigurao da odgovaraju potrebama mladih i tržištu rada.
Firme mogu finansijski podržati programe obrazovanja i profesionalnog razvoja mladih, uključujući sponzorstvo događaja i programe mentorstva. Ekonomski sektor također može investirati u startupe koje vode mladi, pružajući im kapital, resurse i savjetovanje.
"Postoje brojne mogućnosti; samo je potrebno uložiti malo više energije u izgradnju partnerstva", zaključuje Bešić.
.webp){kind=icon}