Institut za razvoj mladih KULT je u saradnji s ekonomskim analitičarem Farukom Hadžićem uradio Analizu troškova korupcije u bh. društvu s fokusom na ulaganje u obrazovanje i troškove koji se ostvaruju kroz iseljavanje mladih.
Prema rezultatima istraživanja, 28,6 posto ispitanika najviše brine korupcija u BiH, a više od 55 posto njih navelo je kako je čulo da je neka osoba platila određenu svotu novca da bi dobila radno mjesto. Kada je riječ o poslu u javnoj administraciji, skoro 60 posto kazalo je da je podmićivanje u cilju dobivanja posla prisutno u većini slučajeva. Više od 50 posto mladih kazalo je da želi napustiti BiH.
Jasmina Banjalučkić iz Instituta za razvoj mladih KULT kaže da se već više od deset godina govori o odlasku mladih kao jednom od najvećih problema bh. društva. Mladi iz BiH odlaze jer u njoj ne vide perspektivu. Stavovi da mladi odlaze "jer je negdje bolje" paradigma je koju treba mijenjati, a potrebno je više govoriti o stvarnim razlozima poput korupcije, lošeg obrazovanja te nepostojanja sistemske podrške, kaže ona.
"Ambijent u BiH je loš i to je razlog zašto mladi odlaze. Upravo ovo govore analize koje kreira Institut za razvoj mladih KULT, ali i druge nevladine organizacije. Institutovo Istraživanje o položaju i potrebama mladih u BiH je pokazalo da mladi žele napustiti BiH, da pripremaju svoj odlazak te da korupciju smatraju jednim od vodećih razloga", kaže Banjalučkić za Bloomberg Adriju, dodavši kako je važno razumjeti razloge odlaska, njihove uzroke i posljedice.
Analizom je utvrđeno kako iznos ulaganja u obrazovanje osoba koje su otišle iz BiH iznosi 9,96 milijardi KM, što ujedno predstavlja i nivo izvezenog ljudskog kapitala iz naše države. Indirektni efekti korupcije na iseljavanje odrazili su se i na nivo nenaplaćenih doprinosa i poreza.
Jasmina Banjalučkić / Licencirana fotografija
Do snažnog rasta u broju izdatih dozvola dolazi u periodu od 2016. do 2019. godine, koja je ujedno i rekordna po broju izdatih prvih dozvola. Sa 18.688 – koliko je dozvola izdato 2014. godine, u 2019. godini taj broj je povećan na 71.375. Pad se desio tokom 2020. godine, od 35.194, što se može objasniti pandemijom koronavirusa.
Prema podacima za period od 2014. do 2020, ukupno je izdato 261.713 prvih dozvola, uz napomenu da ovaj broj ne predstavlja ujedno i broj osoba koje su napustile državu, već su dobile dozvolu na period od minimalno tri, a maksimalno 24 mjeseca za boravak, rad, studiranje ili po nekoj drugoj osnovi.
"Broj izdatih dozvola najveći je u Njemačkoj, zatim Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Italiji. Ovi analitički podaci ukazuju na to da se na svakih 100 dozvola, 34 izdaju u Njemačkoj, 20 u Hrvatskoj, 16 u Sloveniji i 10 u Austriji, što kumulativno čini 80 posto svih izdatih prvih dozvola u EU za građane BIH", objašnjeno je u analizi.
Po strukturi izdatih prvih dozvola po osnovu poslovne aktivnosti, tj. traženja zaposlenja u pojedinim zemljama, za razliku od ukupnog broja dozvola, one izdate nisu najzastupljenije u Njemačkoj, već u Hrvatskoj i Sloveniji.
Analiza prikupljenih podataka po dobroj strukturi ukazuje na to da je kategorija 15-34 najznačajnija po broju izdatih dozvola u apsolutnom iznosu, ali i kategorija u kojoj je došlo do najvećeg povećanja broja izdatih dozvola na kraju 2019. godine u usporedbi s 2014. godinom. Prema ovim podacima 149.283 izdate dozvole na kraju 2019. godine su bile u ovoj dobnoj skupini, što je za 38.362 više u odnosu na podatak iz 2014. godine.
Za 2014. godinu ukupan iznos nenaplaćenih doprinosa po radniku iznosi 561,8 miliona KM, da bi se isti povećao u 2019. godini te iznosio 842,5 miliona KM izgubljenih doprinosa i poreza na dohodak, koji bi bili naplaćeni da su građani ostali da žive i rade u Bosni i Hercegovini.
Ako se od ovog iznosa posmatra samo kategorija mladih u rasponu od 25 do 34 godine, onda u okviru ove skupine ukupan iznos nenaplaćenih doprinosa po radniku u 2014. godini iznosi 168,8 miliona KM i 251,6 miliona KM u 2019. godini. Ovaj podatak je zabrinjavajući jer pokazuje da je u navedenom periodu došlo do povećanja broja mladih koji su napustili državu. U pitanju je godišnji, a ne kumulativni iznos nenaplaćenih doprinosa, tako da ovaj broj nije konačan.
Institut za razvoj mladih Kult
Izostanak u naplati doprinosa za zdravstveno u 2019. godini značio je manjak od 300,4 miliona KM za zdravstveni sistem. Da se kojim slučajem ovaj novac naplatio i usmjerio u zdravstveni sistem, samo u jednoj godini se od ovog iznosa moglo izgraditi šest potpuno novih bolnica od kojih bi svaka koštala 50 miliona KM.
.webp){kind=icon}
