.webp){kind=icon}
Bosna i Hercegovina je zemlja bogatog kulturno-historijskog naslijeđa, pa je pored velikog broja spomenika graditeljskog naslijeđa, zemlja s veoma raznovrsnim nematerijalnim kulturnim naslijeđem, koje je veliki potencijal za razvoj turizma.
Upravo je promoviranje kulturne raznolikosti najbolji put za zbližavanje ljudi i privlačenje turista i posjetitelja. Nematerijalna baština čini vrlo važan dio kulture u BiH i doprinosi bogatstvu turističke ponude.
Promoviranjem nematerijalne baštine turističkim putem kroz festivale, koncerte, izložbe, radionice u kojima mogu učestvovati i turisti, vjerskih i svjetovnih događaja putem kojih se pokazuje nematerijalna baština određenog kraja, tradicionalno pripremanje hrane u sklopu gastronomske ponude i drugih događanja, također može pomoći u očuvanju.
Alma Leka, predsjednica ICOM-a međunarodnog vijeća muzeja - Nacionalni komitet Bosne i Hercegovine, za Bloomberg Adriju je kazala da je nematerijalna kulturna baština, kao faktor promoviranja i razvoja kulturnog i nacionalnog identiteta u fokusu i UNESCO-a, Svjetske turističke organizacije (UNWTO) i drugih međunarodnih organizacija za kulturu i turizam, čime se znatno generira turistička potražnja.
Fena
"Nematerijalna baština se i u našoj zemlji postepeno uključuje u turističku ponudu, sa stalnim porastom ovakve ponude. No, nematerijalna kulturna baština nedovoljno je iskorištena i zastupljena je u vrlo ograničenom obimu te čini samo mali dio sadržaja turističkih manifestacija i turističke ponude u BiH. Kroz razne događaje materijalna baština može se dobro iskoristiti, ali treba paziti da se ne komercijalizira, i neprimjereno prezentira na štetu njene autentičnosti", kaže Leka.
Suština kulturnog nematerijalnog proizvoda u turizmu je upravo njegova interpretacija, koja treba da omogući turistima doživljaj kulture u prošlosti i sadašnjosti.
Veća izdvajanja i bolja zaštita
U ovom smislu, prema mišljenju Leke, od velike važnosti je da se napravi pregled i usklade zakoni, pravila i propisi koji reguliraju nematerijalnu kulturnu baštinu od značaja za turizam u našoj zemlji u cilju kvalitetne prezentacije i interpretacije, primjera radi, turističkih vodiča, ali i kako bi se spriječila nezakonita prodaja i zaštitila prava intelektualne svojine u vezi s izradom suvenira i drugih predmeta na bazi nematerijalnog naslijeđa.
Bolja promocija, prezentacija i zaštita ove vrste naslijeđa u uskoj je vezi i s nedostatkom finansijskih sredstava, a BiH je zemlja koja je posljednjih decenija jako malo ulagala u kulturu, a osobito u nematerijalnu baštinu i njenu zaštitu.
"Ovo se ipak promijenilo posljednjih godina, no i dalje nedovoljno, ukoliko uzmemo u obzir zemlje u okruženju i njihovo ulaganje u kulturu i kulturno-historijsko naslijeđe. Ministarstva kulture i privrede itd. na svim nivoima vlasti u našoj zemlji putem javnih poziva omogućuju, između ostalog, i finansiranje institucija, udruženja i svih koji se bave promocijom, prezentacijom i zaštitom ovog segmenta naslijeđa, ali još uvijek je to sve nedovoljno", govori Leka.
Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder za Bloomberg Adriju je kazala da dosadašnji resursi Federalnog ministarstva okoliša i turizma, kao i drugih institucija, nisu dostatni da se kulturna baština promoviše i dovoljno koristi, ali trendovi u turizmu govore da sve više naših gostiju upravo želi tu vrstu iskustva i žele upoznati lokalnu autentičnu tradiciju.
Privatni sektor najveći promotor
Ovdje se, kako je kazala, sve više uključuje privatni sektor, prepoznaje to, te uz kreativne ideje, turizam baziran na nematerijalnoj baštini našoj ekonomiji i ljudima koji se bave ovom djelatnošću može donijeti velike benefite.
"Osim što je trebamo i moramo više koristiti u turističke svrhe, također je važno njeno očuvanje, što je regulisano i Međunarodnom konvencijom o očuvanju nematerijalne kulturne baštine iz 2003, a čija je BiH potpisnica", kazala je Pozder.
Strategija razvoja turizma Federacije BiH za period 2022. – 2027. prepoznaje kulturnu baštinu kao veliki turistički potencijal i ona se spominje u mjerama za iskorištavanje naših glavnih turističkih resursa.
Na tragu toga i širokih konsultacija koje su obavili prilikom definisanja programa za javni poziv, ove godine Ministarstvo je imalo javni poziv i programe koji su prepoznavali nematerijalnu kulturnu baštinu, a kako bi se razvili autentični turistički proizvodi i usluge koji su ukorijenjeni u lokalnoj tradiciji.
Pozder kaže da prema prvim analizama javnog poziva vide da je potražnja velika i da postoje resursi na osnovu kojih se može razviti održiva turistička priča.
Bosna i Hercegovina na UNESCO-ovoj listi ima četiri upisana elementa nematerijalne baštine, ali kada vidite da na preliminarnoj listi nematerijalne kulturne baštine BiH imamo više od 30 dobara, među njima i Ajvatovicu, i sevdalinku, i hodočašće Sv. Ivi u Podmilačju, i skokove sa Starog mosta, i sir iz mijeha... Pozder je kazala da je jasno da Bosna i Hercegovina ima vanserijsku nematerijalnu baštinu.
37 elemenata na Preliminarnoj listi
Nematerijalna kulturna baština se ispoljava u domenima usmene tradicije i izražavanja, umjetnosti izvođenja, društvene prakse, rituala i svečanih događaja, zatim znanja i prakse vezane za univerzum i tradicionalnih zanata.
Primjer suživota različitih pojedinaca i poštivanja različitih identitetskih izričaja u skladu s ljudskim pravima, upravo je to ono što karakteriše nematerijalnu baštinu Bosne i Hercegovine.
"Nematerijalna kulturna baština glavni je pokretač kulturne raznolikosti i garant održivog razvoja u BiH, unutar kojega se kroz usmenu tradiciju i jezik, potom scensku umjetnost, društvenu praksu, rituale i praznike izražavaju kreativnost, znanje, vještine i duh ljudi koji ga stvaraju. Njegovanjem, očuvanjem i prenošenjem ove "žive kulturne baštine", čuva se historija, kultura i tradicija koja izaziva osjećaj identiteta i kontinuiteta naroda koji žive u našoj zemlji", pojašnjava Leka.
Kulturna raznolikost, multikonfesionalnost, i duga tradicija održavanja autentične kulturne baštine doprinijeli su specifičnom nematerijalnom kulturnom naslijeđu kakvo Bosna i Hercegovina ima danas.
Leka kaže da su očuvanje i zaštita nematerijalne baštine jako važni i označavaju mjere u cilju osiguravanja životnosti nematerijalnog kulturnog naslijeđa, uključujući identifikaciju, dokumentaciju, istraživanje, očuvanje, zaštitu, unaprjeđivanje, proširenje, prenošenje, osobito formalnim i neformalnim obrazovanjem, kao i obnovu različitih aspekata takvog naslijeđa.
Kada je riječ o našoj zemlji i nematerijalnoj baštini, Bosna i Hercegovina je ratificirala UNESCO-ovu Konvenciju o očuvanju nematerijalne kulturne baštine 16. jula 2008. godine. Nadležna ministarstva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj vode otvorene preliminarne liste namaterijalne kulturne baštine, koje zajedno čine Preliminarnu otvorenu listu nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine.
Ove liste osnovni su izvor o svim zaštićenim nematerijalnim dobrima.
U ovom trenutku, na Preliminarnoj listi nematerijalne baštine BiH nalazi se 37 elemenata iz svih dijelova naše zemlje - a upisani su Zmijanjski vez, potom Konjičko drvorezbarstvo, Branje trave ive na Ozrenu ali i Običaj takmičenja u košenju trave na Kupresu.
Posljednji element iz naše zemlje koji je upisan na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva i to 2022. godine u okviru serijske nominacije je Tradicija uzgoja konja lipicanaca i sevdalinka - gradski muzičko-poetski oblik koji je posljednji element iz naše zemlje koji je nominovan za upis.
UNESCO će Sevdalinku razmatrati na Međuvladinom komitetu za nematerijalnu baštinu, u decembru 2024. godine.
Zmijanjski vez
Zmijanjski vez je specifična tehnika koju su praktikovale žene u Zmijanju, selu kod Banje Luke. Ovaj tradicionalni vez se koristi za ukrašavanje ženske odjeće i domaćinstva, uključujući vjenčanice, marame, haljine i posteljine.
Reprezentativna lista UNESCO-a služi da podigne svijest o očuvanju kulturnog naslijeđa i omogući prepoznavanje različitih kultura i tradicija širom svijeta.
Fena
Zmijanjski vez je zasigurno jedan od najspecifičnijih i najkarakterističnijih vezova s prostora BiH. Specifičnost ovog veza se ogleda u tome što su bogatstvo ornamenata, tehnika izrade i kolorita jedinstveni i posebni u odnosu na druge vezove u BiH.
Također, specifičnost zmijanjskog veza manifestuje se u usklađenosti, harmoniji i stilskoj perfekciji geometrijskih ornamenata ukomponovanim s tamnoplavim odnosno čivitnim koloritom.
Za razliku od drugih krajeva Bosne i Hercegovine, gdje je vez na nošnjama predstavljen u četiri ili dvije boje, na Zmijanju je prikazan samo u tamnoplavoj boji. Zmijanjski vez je rađen u četiri tehnike veza prorlak, podvlakno, prutalačka i krstačka tehnika. Danas se ovakav način oslikavanja primjenjuje u modnoj industriji kao svojevrsni suvenir.
Konjičko drvorezbarstvo
Rezbarenje je sastavni dio kulture lokalne zajednice, mjera ljepote i ugodnosti kućnog enterijera i tradicija koja stvara osjećaj zajednice i pripadnosti.
Fena
To je, također, ekonomski održiv, društveno inkluzivan i ekološki održiv zanat kojim se bave različite etničke grupe, te koji služi i kao instrument dijaloga i saradnje. Široko je rasprostranjen među stanovnicima Konjica, a vlasnici porodičnih radionica za rezbarenje drveta najodgovorniji su za očuvanje elemenata, obučavanje učenika drvoprerađivača i popularizaciju zanata.
Branje trave ive na Ozrenu
Praksa branja trave ive isključivo na dan Usjekovanja glave Svetog Јovana Krstitelja traje već vijekovima, a ozrensko stanovništvo vjeruje da, ukoliko je ubrana na ovaj dan, iva ima skoro neograničenu ljekovitu moć. Manifestacija povezuje lokalnu zajednicu jer se na samom lokalitetu branja ive okupi veliki broj ljudi, čime se posredno čuvaju određeni elementi tradicije ozrenskog područja.
Inga Cvijanović
Košenje trave na Kupresu
Košenje trave ručno izrađenom kosom je specifičnost kupreškog kraja, o čemu pisana svjedočanstva datiraju od prije 250 godina. Da bi nahranili svoju stoku, trebaju kositi ručno, a kako je kupreška trava veoma čvrsta, kose moraju biti posebno izrađene. Zbog važnosti kosidbe od davnina su se organizovala takmičenja najboljih kosaca, pa je ovo preraslo u tradiciju. U takmičenju učestvuju kosci koji su odjeveni u tradicionalne nošnje, i svaki od njih ima svoju "kupilicu", a ima zadatak da pokosi parcelu od 350 kvadratnih metara. Sudije ocjenjuju širinu otkosa, čistinu, potkos i brzinu otkosa.
Milenium promocije
Na spomenutoj Listi su još i Nevesinjska olimpijada, Osećanski jezik, Krsna slava i drugo.
19 elemenata nematerijalne baštine karakteristične za KS
Kada govorimo o Kantonu Sarajevo - jedna od mjera Vlade KS i Ministarstva kulture i sporta KS za period 2021 - 2022., sadržanih u Principima i mjerama djelovanja Vlade Kantona Sarajevo 2021 – 2022. bio je i prijedlog da se po UNESCO-ovim standardima i smjernicama sačini Lista nematerijalne kulturne baštine Kantona Sarajevo.
S tim u vezi, na prijedlog UNESCO-ove kancelarije u Sarajevu i Ministarstva kulture i sporta KS, a u saradnji s JU Muzej Sarajeva u maju 2021. godine formirana je Radna grupa čiji je zadatak bio izrada Liste.
"U decembru 2021. godine, Radna grupa je izvršila preliminarno identificiranje i definiranje jednog broja elemenata nematerijalne kulturne baštine prisutne na teritoriji Kantona Sarajevo i napravila prijedlog Liste nematerijalne kulturne baštine Kantona Sarajevo, na kojoj se još može i treba raditi u smislu dopunjavanja podataka i dobijanja pisane saglasnosti, i koja trenutno sadržava 19 elemenata nematerijalne baštine karakteristične za Kanton Sarajevo", govori Leka te dodaje da očuvanje nematerijalne baštine zahtijeva saradnju zajednice, institucija i pojedinaca.
Prijedlog spomenute Radne grupe, kada je riječ o aktivnostima na valorizaciji, popisivanju, dokumentiranju i promociji nematerijalne kulturne baštine, osnivanje je Centra ili Odsjeka za nematerijalno kulturno naslijeđe Kantona Sarajevo pri Muzeju Sarajeva, kao centralnoj tački za obuku, razmjenu informacija i podizanje svijesti o njegovoj važnosti.
