Velika Britanija i Bosna i Hercegovina do sada su imale veoma dobru saradnju u svim oblastima. Međutim, trenutna promjena političke vlasti i cjelokupna politička neizvjesnost može imati i neke određene negativne učinke na ekonomske aktivnost u našoj zemlji. Domaći analitičari kažu da pobjeda laburista i nije nešto što će u velikoj mjeri promijeniti dosadašnji odnos, ali sigurni su da će veliku ulogu imati utjecaj zapadnog stava.
Na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji, koji su se održali 4. jula, uvjerljivu pobjedu je odnijela Laburistička stranka, čime je Konzervativna stranka nakon 14 godina otišla s vlasti. Aktuelni premijer Rishi Sunak priznao je poraz.
Stranka Keira Starmera preokrenula je u svoju korist više od 200 parlamentarnih mjesta, dok je izgubila samo sedam, čime je osigurala komfornu većinu neophodnu za formiranje vlade od 172 mjesta, najveću od pobjede Tonyja Blaira 1997. godine.
Kada je riječ o vanjskoj politici i odbrani, koja bi se trebala ticati i Bosne i Hercegovine, stručnjaci kažu da ne treba očekivati krupne promjene ili zaokrete.
Prema njihovom mišljenju, a i izjavama laburista, Ujedinjeno Kraljevstvo će i dalje biti aktivan član NATO-a i nastojat će, kao i konzervativci, povećati izdvajanja za odbranu na 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda.
Međutim, laburisti su jasno stavili do znanja da je njihov prioritet bliži odnos s Evropskom unijom.
Usaglašenosti s Evropskom unijom
Adnan Huskić, profesor međunarodnih odnosa, za Bloomberg Adriju je kazao, a kada je riječ o budućim odnosima BiH i Ujedinjenog Kraljevstva, da iako nije među najznačajnijim ulagačima u BiH, niti s njim imamo značajniju trgovinsku razmjenu, saradnja će se najviše ogledati u eksploataciji kritičnih resursa.
"Kada je riječ o budućim odnosima, postoji dosta visok nivo usaglašenosti s Evropskom unijom i drugima zapadnim državama, a posebno kada se regija posmatra kao cjelina. Nova vlada u Britaniji u tom smislu neće bitnije mijenjati smjer, no postoje očekivanja u smislu tješnjeg vezivanja uz EU ponovo, naravno bez reaktivacije članstva u EU za Veliku Britaniju, što bi moglo pomoći jačanju konsolidiranog zapadnog prisustva u BiH i regiji. Ovo bi imalo neto pozitivan efekt na BiH i njenu političku stabilnost", pojasnio je Huskić.
Aleksandar Đokić, politikolog i naučni istraživač, za Bloomberg Adriju je ranije napisao da će jedno od najvažnijih ekonomskih i političkih pitanja za Britaniju biti upravo regulisanje trgovinskih odnosa s Evropskom unijom, sada kada je Brexit, prema istraživanjima javnog mnijenja, nepopularniji nego ikad među građanima Britanije.
Pobjeda laburista na ovim izborima šalje jasnu poruku Evropskoj uniji. Ujedinjeno Kraljevstvo je spremno poboljšati svoj odnos s Evropom. Koliko će se odnosi između dva partnera razvijati zavisit će od ambicija laburističke vlade i od toga šta je EU spremna ili nije spremna prihvatiti kada je riječ o trgovini. Iako su laburisti izrazili namjeru da obnove odnose s Evropom nakon osam godina napetih bilateralnih odnosa izazvanih Brexitom, nisu bili posebno precizni u vezi sa svojim ciljevima.
Ako ništa drugo, ono što su laburisti jasno stavili do znanja je da se neće ponovo pridružiti jedinstvenom tržištu ili carinskoj uniji EU, niti će dozvoliti slobodno kretanje ljudi između granica UK i EU.
Posao bez preferncijalnog statusa BiH
Prema odredbama "Sporazuma o povlačenju" potpisanog između Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije, Ujedinjeno Kraljevstvo je napustilo EU u ponoć 31. januara 2020. godine. U prijelaznom periodu do 31. decembra 2020. godine, evropski zakoni su se nastavili primjenjivati unutar Ujedinjenog Kraljevstva, kao i na Ujedinjeno Kraljevstvo, uključujući međunarodne ugovore koje je zaključila Evropska unija do trenutka izlaska Ujedinjenog Kraljevstva.
U skladu s tim, trgovinske odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i EU su se nastavile primjenjivati u trgovini između BiH i Ujedinjenog Kraljevstva do isteka prijelaznog perioda, odnosno do 31. decembra 2020. godine. To u suštini znači da je i u toku prethodne godine primjenjivan preferencijalni tretman robe u međusobnoj trgovini dviju zemalja.
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić za Bloomberg Adriju je pojasnio da se nakon 1. januara 2021. godine za vanjskotrgovinske odnose Bosne i Hercegovine s Ujedinjenim Kraljevstvom primjenjuju nova pravila, što podrazumijeva ukidanje preferencijalnog statusa.
"Sada se za međusobnu razmjenu robe primjenjuju važeće tarife dviju zemalja i carinska opterećenja po principu najpovlaštenije nacije (MFN). Pored carina na uvoz robe porijeklom iz BiH na tržište Ujedinjenog Kraljevstva, uvezena roba je opterećena i unutrašnjim porezima na tom tržištu, što dodatno poskupljuje izvoznu cijenu bh. proizvoda i smanjuje njihovu konkurentnost i mogućnost plasmana na tržište Ujedinjenog Kraljevstva", kazao je Egrlić.
Trendovi u robnoj razmjeni BiH - Velika Britanija
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, posljednje tri godine Velike Britanije u EU članstvu, i period prije gubitka preferencijalnog statusa, BiH je s Velikom Britanijom ostvarila ukupan obim razmjene od 519,8 miliona KM.
Od toga je izvoz iznosio 291,5 miliona KM, a uvoz 227,4 miliona KM. Posmatrano po godinama, rekordan izvoz je bio 2020. godine u vrijednosti od 111,4 miliona KM. Ovakve promjene u robnoj razmjeni govore da smo s Velikom Britanijom ostvarili suficit u robnoj razmjeni koji je za period 2018-2020. godina iznosio 64,1 milion KM.
U periodu nakon napuštanja EU, robna razmjena BiH s Velikom Britanijom je imala tendenciju pada u 2022. godini u odnosu na prethodnu, dok je 2023. godine povećan i izvoz i uvoz, pa je ukupan obim robne razmjene iznosio 168,7 miliona KM.
U periodu 2021-2023. iz BiH je u Veliku Britaniju izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 255,1 milion KM, a istovremeno je iz Velike Britanije uvezeno robe u vrijednosti od 234,3 miliona KM, pa zaključujemo da je za analizirani period ostvaren suficit u robnoj razmjeni s Velikom Britanijom u vrijednosti od 20,8 miliona KM.
U izvozu Bosne i Hercegovine u Veliku Britaniju najzastupljeniji su proizvodi autoindustrije, elektroindustrije, te metalske i drvne industrije.
Istovremeno, u uvozu iz Velike Britanije u BiH najzastupljeniji su proizvodi hemijske farmaceutske, metalske i autoindustrije, te mašine i koža.
Egrlić kaže da je situacija u kojoj se nalazimo u pogledu trgovinskih odnosa s Ujedinjenim Kraljevstvom sada nepovoljnija nego u doba kada je ova zemlja bila članica EU.
"Ako se uporede tri godine prije i tri godine poslije EU članstva Velike Britanije, robnu razmjenu s Bosnom i Hercegovinom obilježilo je smanjenje vrijednosti izvoza, blagi trend smanjenja uvoza, te refleksija na ukupan obim razmjene i značajno smanjenje suficita u periodu 2018-2020, koji je iznosio 64,1 milion KM, a u periodu 2021-2023. godina 20,8 miliona KM", kazao je Egrlić.
Istakao je da je u ovom trenutku potrebno ubrzati proces bilateralnih pregovora naše države s Ujedinjenim Kraljevstvom u vezi sa zaključivanjem međusobnog sporazuma o slobodnoj trgovini ili drugog vida trgovinskog sporazuma, kako bi se u obostranom interesu regulirali trgovinski odnosi na dobrobit daljnjeg razvoja privrednih odnosa i vanjskotrgovinske razmjene.
Do tada, kaže Egrlić, trgovina će se odvijati po ranije spomenutim pravilima Svjetske trgovinske organizacije, tj. najpovlaštenije nacije.
U programu i planu rada Ministarstva vanjskih poslova BiH za 2025. godinu, pod rubrikom Međunarodni bilateralni ugovora, konvencije i drugi međunarodni sporazumi, spominje se i Sporazum o partnerstvu, trgovini i saradnji između Bosne i Hercegovine i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske te da bi se njegova sprovedba trebala desiti u periodu od prvog do četvrtog kvartala. Na naše pitanje Ministarstvu kada će biti potpisan sporazum za bilateralnu saradnju s obzirom na to da već tri godine trgujemo bez preferencijala, do pisanja ovog članka iz Ministarstva nismo dobili odgovor.