Trampove carine prilika za BiH? Egrlić vidi šansu i u saradnji sa Marokom

U vremenu sve izraženijih globalnih trgovinskih tenzija, usporavanja ključnih evropskih ekonomija i potrebe za diversifikacijom izvoznih tržišta, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine igra ključnu ulogu u otvaranju vrata domaćim kompanijama prema inostranstvu. Od američkog tržišta i saradnje s Njemačkom, do novih potencijala u Sjevernoj Africi, bh. privreda se nalazi pred izazovima i šansama koje zahtijevaju strateški pristup.

Sa Ahmetom Egrlićem, predsjednikom Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, razgovarali smo o vanjskotrgovinskim kretanjima, analizi tržišta i inicijativama koje se poduzimaju kako bi se povećao izvoz, ojačala konkurentnost i otvorile nove poslovne mogućnosti za bh. kompanije. 

Vanjskotrgovinska komora BiH - predsjednik Ahmet Egrlić 

 

Kako trenutne trgovinske tarife, posebno u SAD-u, utiču na izvozno orijentisane kompanije iz BiH? Da li se planiraju konkretni koraci kako bi se bh. izvoznicima olakšao pristup tim tržištima?

Iako trenutne trgovinske tarife Sjedinjenih Američkih Država ne pogađaju Bosnu i Hercegovinu direktno u značajnom obimu, izazovi poput gubitka preferencijalnog statusa, složenih carinskih procedura i snažne konkurencije otežavaju pristup ovom tržištu. Očekujemo veći negativan uticaj indirektno, shodno strukturi izvoza. Preduzeća iz BiH najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Evropske unije i one industrije koja posredno izvoze svoje proizvode u SAD, mogu imati probleme. Trenutno, efekte uvođenja carina od strane SAD teško je izračunati i napraviti projekcije ukupne štete za bh. ekonomiju.

S druge strane, povećanje američkih tarifa na uvoz iz EU ili Azije moglo bi izazvati poremećaje u globalnim lancima snabdijevanja, što otvara prostor za pojavu alternativnih dobavljača. U tom kontekstu, Bosna i Hercegovina može prepoznati svoju priliku. Međutim, bh. izvoznici i dalje se suočavaju s logističkim i regulatornim barijerama koje otežavaju puni iskorak na tržište SAD-a.

U toku su napori domaćih institucija i međunarodnih partnera usmjereni na olakšavanje pristupa američkom tržištu za bh. izvoznike. Posebna pažnja usmjerena je ka obnavljanju statusa u okviru Općeg sistema preferencija (GSP), jačanju kapaciteta i unapređenju konkurentnosti bh. kompanija.

VTK BiH aktivno radi na povezivanje bh. firmi s američkim partnerima. Jedna od značajnijih aktivnosti realizovana je u aprilu, kroz predstavljanje bh. kompanija i brendova iz oblasti proizvodnje namještaja na sajmu High Point Market u Sjevernoj Karolini, jednom od najvećih i najutjecajnijih sajmova namještaja u svijetu. Ovo je bila prilika da bh. proizvođači uspostave direktne poslovne kontakte i istraže poslovne mogućnosti na američkom tržištu.

Njemačka je jedan od glavnih vanjskotrgovinskih partnera BiH. Na koji način recesija u toj zemlji utiče na naš izvoz i kako bh. privreda može proširiti svoje tržište?

Njemačka predstavlja jedno od najvažnijih izvoznih tržišta za Bosnu i Hercegovinu. Tokom prethodnih decenija, kroz sektore poput autoindustrije, elektroindustrije, industrije namještaja, tekstilne industrije i drugih grana privrede, izgrađen je sistem međusobnog povjerenja i prepoznatljivog kvaliteta, što je rezultiralo kontinuiranim rastom izvoza na njemačko tržište.

Međutim, nakon niza globalnih poremećaja, uključujući energetsku krizu, zelenu tranziciju, rat u Ukrajini i druge geopolitičke i ekonomske izazove, njemačka privreda bilježi stagnaciju. Uslijed recesije i otežanog finansiranja, njemački kupci postaju oprezniji, što je dovelo do smanjenja ili otkazivanja narudžbi iz Bosne i Hercegovine. Ovakav razvoj događaja ima direktan i neminovan utjecaj na naš izvoz.

Uzimajući u obzir strateški značaj njemačkog tržišta, te oslanjajući se na očekivanja postepenog oporavka njemačke privrede, VTK BiH, kao članica Saveznog udruženja za ekonomski razvoj i vanjsku trgovinu (BWA) iz Njemačke, planira na jesen ove godine organizaciju poslovnih susreta u Sarajevu. Cilj ovih susreta je jačanje poslovnih veza, otvaranje novih prilika za saradnju, proširenje bh. izvoza na tržište Njemačke, ali i podsticanje direktnih njemačkih investicija u našu zemlju.

Sve je veća zainteresiranost za tržišta Sjeverne Afrike. Postoje li konkretne inicijative koje otvaraju vrata privrednoj saradnji s tim regionom?

Zemlje Sjeverne Afrike ne predstavljaju u potpunosti nova tržišta za Bosnu i Hercegovinu kada je riječ o robnoj razmjeni, ali s obzirom na višedecenijski izostanak aktivne saradnje, pojedine grane privrede zahtijevaju novo prilagođavanje kako bi se uspješno uključile u ove procese.

Iako određeni oblici saradnje sa državama Sjeverne Afrike već postoje, značajan prostor za unapređenje prisutan je naročito u sektorima tekstilne i prehrambene industrije, energetike, kao i turizma. Također, postoje potencijali i za razvoj saradnje u drugim privrednim granama.

U tom kontekstu, ključno je intenzivirati aktivnosti na jačanju međusobnog umrežavanja, uspostavljanju funkcionalnih platformi za razmjenu informacija i iskustava te izgradnji stabilnijih i dugoročnijih trgovinskih odnosa s ovim zemljama.

Kako komentarišete značajan suficit u trgovinskoj razmjeni BiH i Maroka u posljednjih pet godina, te pad izvoza u prošloj godini uz istovremeno rast uvoza prehrambenih i kozmetičkih proizvoda iz Maroka? Koji su glavni izazovi i planovi za stabilizaciju i povećanje izvoza?

Za ekonomiju Bosne i Hercegovine buduća saradnja s Marokom predstavlja značajnu razvojnu priliku, posebno imajući u vidu kontinuirani ekonomski napredak te zemlje i projekcije rasta njenog bruto domaćeg proizvoda u narednim godinama.

Bosna i Hercegovina trenutno izvozi u Maroko proizvode namjenske i grafitne industrije, opremu za fizičku spremu, kao i značajan segment tekstilnih proizvoda. S druge strane, uvoz iz Maroka dominiraju prehrambeni proizvodi koje BiH ne proizvodi u dovoljnom obimu za vlastite potrebe, poput ribe, datula, različitih vrsta tkanina i mirisa.

Depositphotos - Kontejnerski terminal Casablanca, Maroko

 

S obzirom na komplementarne potrebe i ekonomske potencijale obje zemlje, postoje realne mogućnosti za daljnje unapređenje bilateralne saradnje. Ulaganjem u jače trgovinske veze, sektor po sektor, moguće je izgraditi stabilan okvir za dugoročno partnerstvo između BiH i Maroka, koje bi koristilo privredi obje zemlje.

Na koji način Vanjskotrgovinska komora doprinosi stvaranju povoljnijih uslova za kompanije koje povezuju bh. privredu s inostranstvom, da li kroz sajmove, poslovne forume ili edukativne programe?

Komora konstantno pruža pomoć bh. proizvođačima u nastojanju da razviju i prošire izvozna tržišta. Bh. kompanije koje izvoze ili žele izvoziti dobivaju različite informacije o pristupu stranim tržištima, kao i savjete o pripremi i planiranju izvoza, transferu tehnologija i inovacija, financiranju razvojnih projekata, itd. Takođe, članice dobivaju podršku u poslovnom povezivanju sa inozemnim partnerima i kupcima kroz različite b2b i networking događaje u zemlji i inozemstvu, te promociju putem izrade promotivnih materijala i sadržaja o bh. kompanijama koji se plasiraju fizički, direktnim marketingom prema kupcima, ili kroz digitalne kanale VTK BiH. Pored navedenog, Komora realizuje značajan broj edukacija sa fokusom na CBAM, digitalizaciju, energetsku efikasnost i međunarodno poslovanje. Pored edukacija, realizujemo i niz projekata koji imaju za cilj daljnje unapređenje konkurentnosti bh. poduzetnika na međunarodnoj sceni. Ključne oblasti za projekte su izvoz i internacionalizacija, digitalizacija, obrazovanje, zelena ekonomija, regionalna saradnja, transport, transportna infrastruktura i turizam. Kroz sve aktivnosti, Komora nastoji unaprijediti poslovni ambijent, smanjiti prepreke za izvoz i jačati poziciju bh. kompanija na međunarodnom tržištu.

Koji su trenutno prioriteti Komore kada je riječ o otvaranju novih tržišta za bh. privrednike? I gdje vidite najveće šanse u narednih tri do pet godina?

Komora svoje aktivnosti kontinuirano prilagođava aktuelnim okolnostima i stvarnim potrebama privrede. U osnovi, te aktivnosti mogu se podijeliti u dvije glavne grupe. Prva grupa obuhvata partnerstvo s državnim institucijama s ciljem stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta. Poseban fokus stavlja se na unapređenje zakonodavnog okvira kako bi se osigurali uslovi za veću konkurentnost domaćih kompanija, kao i efikasnije i uređenije tržišno okruženje. Druga ključna oblast djelovanja Komore odnosi se na internacionalizaciju poslovanja – odnosno na identifikaciju novih tržišta i intenzivnije povezivanje domaće privrede s međunarodnim tokovima. Sve ove aktivnosti usmjerene su ka jednom glavnom cilju: povećanju izvoza i jačanju prisustva bh. kompanija na stranim tržištima.

Depositphotos

 

Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim prirodnim resursima i razvojnim potencijalima, posebno u sektorima drvoprerade, energetike, poljoprivredno-prehrambene industrije, metaloprerađivačkog i namjenskog sektora, građevinarstva te turizma. U tom kontekstu, posebno je važno istaći da nedavna odluka Evropskog vijeća o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom o pristupanju Evropskoj uniji donosi novu dimenziju ekonomske stabilnosti. Otvaraju se mogućnosti za povećanje zaposlenosti, unapređenje vanjskotrgovinske razmjene, kao i za stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta. Ova odluka dodatno jača povjerenje investitora u Bosnu i Hercegovinu, naročito kada je riječ o inostranim ulaganjima.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar