U prvih šest mjeseci ove godine u Bosni i Hercegovini je smanjen uvoz električnih vozila, dok je istovremeno porastao uvoz hibrida. U uvozu i dalje dominiraju automobili s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, a za daljnji napredak elektromobilnosti u BiH potreban je značajniji razvoj infrastrukture za punjenje električnih vozila.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih šest mjeseci ove godine u poređenju s istim periodom prošle godine uvoz električnih vozila manji je za 15,2 posto. Uvoz hibridnih vozila je s druge strane porastao za 70,8 posto. Uvoz auta s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem je porastao za 26,9 posto.
Haris Muratović, brend menadžer DasWelt Auto i MOON-a, kazao je ranije za Bloomberg Adria Start da se od 2023. na bh. cestama sve više mogu vidjeti električna i hibridna vozila, te da je 14 posto uvezenih auta bilo električno ili hibridno. Razlog ovog trenda leži u subvencioniranju kupovine ovih vozila od Vlade Federacije BiH te ukidanju uvoznih carina.
Vijeće ministara BiH je u februaru usvojilo Odluku o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa za uvoz novih električnih i hibridnih automobila do kraja 2024. godine. Konkretno, do kraja godine ukinute su carine na uvoz električnih automobila u BiH, dok su carinske stope za uvoz hibridnih automobila znatno smanjene s 15 posto na pet posto.
Ono što u određenoj mjeri predstavlja kočnicu razvoja elektromobilnosti jeste nedovoljno razvijena infrastruktura, tačnije nedostatak punionica. Prema podacima chargerbih, trenutno je u BiH dostupno oko 167 punionica.
"Izazov predstavlja manji broj javnih punionica dok su ostale polujavne uz hotele ili shopping centre. Razlog malog broja punionica jesu komplikovane procedure za njihovo postavljanje", istaknuo je Muratović.
Dodao je i da veliki problem predstavlja nedostatak super brzih punionica, koje bi bile dobro raspoređene po cijeloj BiH.
Kada je riječ o cijenama, Muratović naglašava da su cijene električnih automobila dovedene u praktičnu ravan s automobilima s unutrašnjim sagorijevanjem. Naglašava da tu ne treba gledati cijenu automobila nego ukupan trošak vlasništva.
"Vožnja električnog automobila na 100 km vas košta oko euro, dok vožnja automobila s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem košta oko 15 eura. Dakle, to su ogromne uštede", naglasio je Muratović.
Dalje pojašnjava da je servis 70 posto jeftiniji za ove automobile.
"Nema više ulja, nema zamjene filtera, ulja itd. Na svake dvije godine se radi servis koji je jeftiniji", istaknuo je.
Hibridi dominiraju i u regionu
Kada je riječ o zemljama Adria regiona, sve u manjem ili većem iznosu potiču kupovinu električnih i hibridnih vozila. Najveće subvencije nudi Hrvatska – u pojedinačnom iznosu od 9.000 eura po potpuno električnom vozilu. Slijedi Slovenija sa 6.500 eura, dok Srbija i Bosna i Hercegovina nabavku elektrificiranih vozila subvencioniraju s oko 5.000 eura. U Sjevernoj Makedoniji subvencija nema. Cijena EV izvedbe određenog modela često je i dvostruko viša od benzinskih i dizelskih varijanti istog vozila. Stoga čak i uz državni novac ne čudi podatak da u zemljama regiona (s kupovnom moći ispod EU prosjeka) udio električnih vozila u ukupnom voznom parku iznosi manje od jedan posto. U elektrifikaciji (po broju električnih vozila i punionica) najdalje je odmakla Slovenija, dok je istovremeno gotovo u svim zemljama primjetan rast prodaje hibridnih modela automobila.
Pročitaj više: Kako izgledaju prvi koraci carsharinga u BiH
Švajcarski punjači za EV, po ideji Sanjanina, stižu u BiH
Hibridi su najveći hit u svijetu luksuznih automobila
Ilija Nešić, analitičar korporativnih finansija u analitičkom timu Bloomberg Adrije, u svojoj analizi je između ostalog naveo da mnogi proizvođači povlače svoje opklade na EV, kako se ispostavlja da je kolektivna industrija precijenila potražnju za EV. Entuzijazam potrošača slabi uslijed visokih cijena (u prosjeku 30 posto više cijene nego za ekvivalentno vozilo sa SUS motorom), zabrinutosti u vezi s dometom, ESG nedoumica i nerazvijene infrastrukture.
Manja potražnja u svijetu
"Cijena primarnih metala za baterije (a posebno litija) prošla je kroz nagli rast u periodu 2021-2022. Rast je ozbiljno zagrizao profitabilnost i zakomplikovao lanac snabdijevanja, kako su se najveći proizvođači nadmetali za ograničenu sirovinu. Generalno govoreći, profitabilnost je ili opadala ili stagnirala. Ovo je posebno evidentno za VW, Teslu, Ford i GM", navodi Nešić.
Dodaje da evropska zelena tranzicija umnogome zavisi od povećanog snabdijevanja metalima – litijem, bakrom i niklom. Oko 60 posto potrebe proizlazi iz transportnog sektora. U međuvremenu, zagađivanje se pogodno odvija drugdje u lancu snabdijevanja, često u manje razvijenoj zemlji željnoj stranih investicija.
"Ako se problem sagleda ovako, u ESG akronimu, svaki karakter je kompromitovan. Povrh toga, pitanje odlaganja baterija i dalje muči industriju. Naime, recikliranje baterija predstavlja najveći izazov", ističe.
Zbog navedenih izazova i problema s infrastrukturom, konsenzus u industriji je da će planirano izbacivanje SUS motora iz upotrebe do 2035. biti znatno odgođeno uslijed smanjene potražnje za električnim vozilima.
.webp){kind=icon}
