.webp){kind=icon}
Bosna i Hercegovina se bori da privuče strana ulaganja. Složena politička struktura, složeni zakoni o radu i mirovinskom sustavu, nepostojanje jedinstvenog gospodarskog prostora te neadekvatna sudska i regulatorna zaštita odvraćaju ulaganja.
Iz ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država priopćili su da generalno, pravni okvir BiH ne diskriminira strane investitore. Međutim, s obzirom na visoku razinu korupcije, strani ulagači mogu biti u znatno nepovoljnijem položaju u odnosu na ukorijenjene lokalne tvrtke, kao i neke strane ulagače, poput Narodne Republike Kine, posebno one s formalnom ili neformalnom potporom različitih razina vlasti u BiH.
"Strani ulagači kritizirali su vladu i natječaje za javnu nabavu zbog nedostatka otvorenosti i transparentnosti. Rješavanje sporova također je izazovno jer se pravosudni sustav kreće sporo, često se ne pridržava postojećih rokova i ne pruža nikakvu zaštitu ako se predmetna tvrtka preregistrira pod drugim imenom", priopćili su u svom izvješću iz ministarstva vanjskih poslova SAD-a.
Dodaju da BiH ne održava stalni formalni dijalog sa stranim investitorima. Sporadično, visoki vladini dužnosnici daju medijske izjave pozivajući strana ulaganja u energetiku, transport i poljoprivredu, međutim, najave su rijetko potkrijepljene opipljivim, komercijalno isplativim mogućnostima ulaganja.
"Osnivanje poduzeća u BiH može biti izuzetno naporan i dugotrajan proces za investitore", stoji u izvješću. "Svjetska banka procjenjuje da postoji prosječno 13 procedura (stvaran broj ovisi o vrsti poslovanja), za koje je potrebno ukupno 81 dan, da se registrira nova tvrtka u glavnom gradu Sarajevu."
BiH ima potpisana ili ratificirana 42 investicijska sporazuma sa sljedećim zemljama: Albanija, Austrija, Belgija, Bjelorusija, Kina, Hrvatska, Češka, Danska, Egipat, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Nizozemska, Mađarska, Indija, Iran, Italija, Jordan, Kuvajt, Litva, Luksemburg, Sjeverna Makedonija, Malezija, Moldavija, Crna Gora, Nizozemska, Pakistan, Portugal, Katar, Rumunjska, Srbija, Libija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, UAE, Ukrajina i ujedinjenim Kraljevstvom.
Američki predsjednik Joe Biden, potpredsjednice SAD-a Kamala Harris, desno, i Antony Blinken, američki državni tajnik. (Bloomberg)
"Bosna i Hercegovina je otvorena stranim ulaganjima, ali da bi uspjeli, investitori moraju prevladati endemsku korupciju, složene pravne/regulatorne okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu vlasničkih prava i slab pravosudni sustav pod nedopušteni utjecaj etnonacionalističkih stranaka i njihovih pokroviteljskih mreža", stoji u izvješću.
Ekonomske reforme za završetak prijelaza iz socijalističke prošlosti u tržišno orijentiranu budućnost teku sporo, a zemlja ima nisku razinu izravnih stranih ulaganja (FDI).
U Izvješću Svjetske banke o lakoći poslovanja za 2020. godinu, BiH je bila među najmanje atraktivnim poslovnim okruženjima u jugoistočnoj Europi, s 90. mjestom od 190 svjetskih ekonomija.
Američka ulaganja
Američka ulaganja u BiH su niska zbog male veličine tržišta, relativno niske razine prihoda, udaljenosti od Sjedinjenih Država, izazovne poslovne klime i nedostatka mogućnosti ulaganja. Većina američkih tvrtki u BiH predstavljena je malim prodajnim uredima koji su koncentrirani na prodaju robe i usluga iz SAD-a, uz minimalna dugoročna ulaganja.
"Američke kompanije s uredima u BiH uključuju velike multinacionalne kompanije i tržišne lidere u svojim sektorima, kao što su Coca-Cola, Microsoft, Cisco, Oracle, Pfizer, McDonalds, Marriott, Caterpillar, Johnson & Johnson, FedEx, UPS, Philip Morris, KPMG , PwC i drugi", dodali su iz ministarstva vanjskih poslova SAD-a.
Američko ministarstvo vanjskih poslova. (Bloomberg)
Ipak, kažu, BiH nudi poslovne prilike dobro pripremljenim i upornim izvoznicima i investitorima. Kompanije koje prevladaju izazove uspostavljanja prisutnosti u BiH često s vremenom povrate svoja ulaganja.
"BiH nema ni bilateralni ugovor o ulaganju niti bilateralni sporazum o porezu na dohodak sa Sjedinjenim Državama", dodali su. "Od 2013. do 2020. godine BiH je u SAD izvezla robu u vrijednosti od preko 50 milijuna dolara koja ispunjava uvjete GSP programa."
Veliki američki investicijski fond uspio je ući na tržište s regionalnim ulaganjem u telekom/kabelski sektor 2014. i izaći iz svoje većinske pozicije 2019. s dobrim povratom. Postoji aktivna međunarodna zajednica, ali je nedostatak političke volje zaustavio mnoge reformske napore koji bi poboljšali poslovnu klimu dok BiH teži konačnom članstvu u Europskoj uniji.
BiH je bogata prirodnim resursima, pružajući potencijalne mogućnosti u energiji (hidro, vjetar, solarna, zajedno s tradicionalnom termalnom), poljoprivredi, drvnoj industriji i turizmu.
"Najbolje poslovne prilike za američke izvoznike u BiH uključuju opremu za proizvodnju i prijenos energije, telekomunikacijsku i IT opremu i usluge, prometnu infrastrukturu i opremu, inženjerske i građevinske usluge, medicinsku opremu, poljoprivredne proizvode te sirovine i kemikalije za industrijsku preradu", dodali su.
