Sport je javna društvena djelatnost kojoj se u svim razvijenim zemljama svijeta poklanja veoma velika pažnja, kaže nam na početku razgovora Almir Gredić, bivši predsjednik FK Željezničar, sadašnji predsjednik Komisije za izbor strateškog partnera i član Uprave UniCredit Banke. Jedan je od onih koji najbolje znaju kako bi business u sportu kod nas mogao bolje funkcionisati, a procesi koje predvodi u Želji treba to i da potvrde.
Gredić iza sebe ima kombinaciju dviju oprečnih i zanimljivih karijera. Bio je profesionalni nogometaš na poziciji ofanzivnog veziste s oko 300 nastupa i više od 60 golova za sarajevske Plave, a ima čak i četiri nastupa za reprezentaciju BiH. Nakon toga je izgradio karijeru uspješnog bankara došavši do uprave najveće banke u BiH, a tu se ne ulazi samo na "lijepe oči". Deset godina u Želji i 17 u UniCreditu.
S Gredićem razgovaramo dok je u toku Evropsko prvenstvo u fudbalu, on naglašava kako je to pozornica koju s najboljih pozicija promatraju većina predsjednika država, premijera, ministara... Koji svjetski događaj može privući tako veliki broj navijača različitih dobi, finansijskih mogućnosti, nacionalnih i političkih uvjerenja, pita se naš sagovornik.
"S obzirom na njegov utjecaj na sve segmente života, često mu se pripisuju atributi propagandnog, finansijskog i političkog sredstva. Sportisti su najbolji ambasadori svake zemlje. Vrijednosti koje se prenose kroz sport pomažu u razvoju vještina, znanja, motivacije i spremnosti za vlastiti trud i napor", smatra on.
Moramo ići u pravcu da se sport u BiH modernizuje i unaprijedi, od školskog sporta, što je najvažniji korak, pa dalje, nastavlja Gredić naglašavajući kako je izuzetno važno da s najmlađim kategorijama rade isključivo visokoobrazovani kadrovi.
Incidentni uspjesi
"Pored sportskog dijela, potreban nam je odgojno-obrazovni proces u sportu, a to ne možemo imati bez visokoobrazovanih, stručnih i kompetentnih kadrova, koji moraju biti i adekvatno plaćeni i uvažavani u društvu zbog svog doprinosa. Naša država je nažalost jedna od rijetkih koja nema ministarstvo za sport na državnom nivou", kaže.
Loša infrastruktura i nedovoljna ulaganja su glavni razlozi što nam se sport nalazi na ovom nivou, izuzev pojedinačnih ekscesa u liku i djelu Lane Pudar, Elvedine Muzaferije, Amela Tuke, Jusufa Nurkića, Džanana Muse, Edina Džeke... Sve nam ovo govori da nema sistemskog pristupa u radu i razvoju sporta u cjelini.
"Nedostaje nam infrastruktura, nedostaju nam obrazovani kompetentni stručni kadrovi, treneri, nedostaju nam sistemska podrška, sistemska rješenja, kontinuitet i strpljenje", sažeo je u jednoj rečenici naš sagovornik.
Planirani sportsko-poslovni kompleks FK Željezničar (YouTube FK Željezničar)
Zakon o sportu na nivou BiH je stupio na snagu još daleke 2008. godine. Gredić kaže kako iz današnje perspektive možemo konstatovati da se u proteklih 16 godina nije desilo ništa što bi doprinijelo poboljšanju uslova rada sportskih klubova i organizacija, jer u velikoj mjeri ovaj zakon zavisi od nižih nivoa vlasti i njihove spremnosti da u potpunosti implementiraju zakon. Navodi i brojne nejasnoće i nelogičnosti spomenutog zakona, ali i postojanje olakšica koje je utvrdio taj zakon, a nije ih precizno definisao te ih se može implementirati.
Unaprjeđenje legislative
"Ministarstvo civilnih poslova, koje je nadležno za sport, treba inicirati izmjene i dopune poreskih propisa na nivou entiteta ili donošenje legitimnih specijalističkih propisa na entitetskom nivou koji će na osnovu zakona utvrditi ta pitanja. Neophodno je što prije uskladiti entitetske zakone sa Zakonom o sportu, radi primjene poreskih i drugih olakšica u sportu radi privlačenja ulagača, sponzora, donatora.... Trenutno klubove i sportske kolektive resorna entitetska ministarstva finansija, u smislu poreskih ubiranja, tretiraju kao i komercijalne firme i tako nastoje naplatiti niz poreza, kao da su poslovni subjekti", pojašnjava svoje teze.
Prema njegovom mišljenju je implementacija članova 67. i 68. Zakona o sportu jedno od ključnih pitanja za budućnost sporta u BiH.
"Sva sportska udruženja su registrovana kao udruženja građana, neprofitnog karaktera i kao nevladine organizacije, a poreski propisi ih tretiraju kao profitabilne firme i nameću poreski sistem koji je neodrživ. Porezi na lična primanja sportista idu na teret sportskih organizacija, u ovim procentima i iznosima, to neminovno vodi u nestanak sportskih kolektiva", smatra on.
Stoljeće bez promjena
Gotovo svi klubovi su organizovani kao udruženje građana i tako funkcionišu više od 100 godina. Ovakva forma organizovanja je poželjna za početnu organizaciju klubova zbog uključivanja velikog broja različitih osoba u rad kluba.
"Nažalost, teško je profesionalizirati klub koji je organizovan na takav način, jer privatni kapital može samo preko donacije ili pozajmice finansirati rad... Čak i kada se ostvari pozitivan bilans na bankovnom računu, dobit se ne može isplatiti, jer je ovako organizovano sportsko društvo neprofitna organizacija", naglašava.
Planirani sportsko-poslovni kompleks (YouTube FK Željezničar)
Ključno pitanje koje se nameće je kako danas investirati u bh. sport i legalno ostvariti profit.
"U BiH imamo slične pravne osnove kao u Njemačkoj, koja može poslužiti kao uzor u upravljanju sportskim klubovima. Oni su ostavili svoja udruženja građana kao krovnu organizaciju koja okuplja sve navijače jednog kluba. Istovremeno su ta udruženja osnivala društva kapitala i omogućila investitorima da preko novih profitno orijentisanih društava finansiraju rad kluba, naravno i dalje uz pomoć lokalne zajednice koja je nastavila finansirati bazne troškove svojih sportskih klubova kao što su struja, voda, plin, sportski tereni...", kaže Gredić.
Nastavlja kako s obzirom na to da postojeći zakon omogućava udruženjima da osnuju društvo ograničene odgovornosti (d.o.o.) i da pravilnici Fudbalskog saveza BiH predviđaju prenos licence na takve fudbalske kompanije, vjeruje da nije potrebno čekati bilo kakve izmjene u tom dijelu.
Fudbalska kompanija
"Jedini problem je što u praksi to do sada niko nije pokušao u BiH, a svi znamo da je najteže biti prvi u nečemu. Generalno imamo odbojnost ljudi u institucijama, koji se vode parolom 'ne talasaj', neka ostane kao što je do sada bilo, ali nažalost gubimo trku s okruženjem na sportskom planu, to se vidi i po rezultatima", izjavio je.
Po uzoru na "njemački model", FK Željezničar želi prenijeti licencu za takmičenje u Premijer ligi BiH na postojeći FK Željezničar doo ili kako ga radno zovu "fudbalsku kompaniju".
"Fudbalska kompanija bi zatim preuzela sva prava i obaveze koji su vezani za uspješno učešće u fudbalskim takmičenjima, uključujući obaveze prema uposlenicima, dobavljačima i sponzorima. U tom slučaju strateškom partneru ili ulagačima omogućava stjecanje udjela u Fudbalskoj kompaniji i formalnopravno imenovanja određenog ili većinskog broja članova Nadzornog odbora. Drugi dio članova NO će delegirati postojeće Udruženje FK Željezničar i na taj način osigurati pravno reguliran 'glas navijača' u radu kluba", kaže naš sagovornik.
Dalje je predviđeno da će NO imenovati profesionalni Upravni odbor koji će biti plaćen za svoj rad, a koji će, kako se nadaju, slijedeći najbolje evropske prakse poslovanja osigurati funkcionisanje sportskih operacija na najvišem nivou u regiji.
Željezničar je sada u procesu traženja strateškog partnera i komercijalizacije vlasništva koje posjeduje, a prije svega se to odnosi na atraktivno zemljište na kojem je sada pomoćni teren stadiona Grbavica.
"Mi trenutno vodimo razgovore s više potencijalnih investitora. Uvjeren san da smo našli dobar balans između interesa investitora i kluba koji postoji više od stotinu godina. Otežavajući faktori su trenutno stanje u državi, poreska, zakonska legislativa i stanje u bh. sportu općenito. Mi smo ozbiljno pristupili poslu od samog početka uključili smo advokate, arhitekte i pregovarače s međunarodnim iskustvom. Imamo samo pozitivne povratne informacije i kada je riječ o konceptu i potencijalu koji ova investicija pruža", zaključuje u razgovoru za Bloomberg Adriju Almir Gredić.
.webp){kind=icon}
