Protekla godina za bankarski sektor u Bosni i Hercegovini bila je izazovna s obzirom na visoku inflaciju i mjere monetarnog stezanja Evropske centralne banke (ECB) i američkih Federalnih rezervi (Fed). Ipak, bankarski sektor u BiH je pokazao otpornost te su banke zabilježile rast prihoda i dobiti, a porasla je i kreditna aktivnost. Pred bankama je i proces implementacije ESG standarda, a fokus je i na digitalizaciji pružanja usluga. NLB Banka se uspješno prilagođavala svim situacijama koje su se dešavale na finansijskim tržištima. Unatoč rastu EURIBOR-a, kroz oprezno upravljanje bilansnom strukturom, umanjen je bio rizik prenosa tereta troškova na klijenta.
Jure Peljhan, član Uprave NLB Banke i predsjednik Slovenskog udruženja privrednika u BiH, u intervjuu za Bloomberg Adriju govori o izazovima s kojima se Banka susretala, mjerama domaćih regulatora, aktivnostima u pogledu digitalizacije te očekivanjima za 2024. Peljhan je također govorio i o slovenskim investicijama u BiH, sektorima koji su atraktivni slovenskim investitorima i mjerama koje vlasti u BiH trebaju realizirati s ciljem privlačenja više investicija iz Slovenije.
Kakve rezultate NLB Banka bilježi u 2023. i kakva su očekivanja za 2024. godinu?
U 2023. godini NLB Banka d.d. Sarajevo je ostvarila odlične pokazatelje i značajan rast kredita kako u segmentu pravnih osoba tako i u segmentu stanovništva te je zadržala tržišno učešće. Dominantna snaga banke bila je u realizaciji potrošačkih kredita te razvoju inovativnih proizvoda za klijente. Snažan fokus stavljen je na zelene kredite i implementaciju ESG standarda, kao i digitalnu transformaciju kroz implementaciju novih digitalnih proizvoda.
Uvođenjem novih komunikacijskih kanala s ciljem digitalizacije i omogućavanja samoposluživanja, klijentima je pružena mogućnost korištenja virtuelne poslovnice, videopoziva te Viber i WhatsApp chatbota. Dodatno, uvođenjem rješenja za automatizaciju robotskih procesa (RPA), poboljšano je korisničko iskustvo.
Jedan od strateških ciljeva Banke u 2024. godini usmjeren je na povećanje tržišnog učešća kredita nebankarskog sektora kroz organski rast. I dalje će fokus biti na povećanom plasiranju zelenih kredita, kredita za obnovljivu energiju i implementaciji ESG standarda.
Kada je riječ o kreditnoj aktivnosti banke, kakve rezultate bilježite na tom polju i koliko tu eventualno ima još prostora za napredak, posebno kada je riječ o kreditiranju privrede?
U prethodnoj godini, naša kreditna aktivnost u segmentu poslovanja s pravnim osobama ostvarila je značajne rezultate, potičući privredni rast i stabilnost. Rast kredita privredi u prethodnoj godini bio je veći od rasta tržišta, na šta smo zaista ponosni, povećan je portfolio kredita klijenata te zabilježen pozitivan trend u volumenu portfolija izdatih garancija.
Posebno ističemo kontinuirani rad na inovativnim pristupima kako bismo dodatno podržali našu privredu. Ponosni smo na postignuća u finansiranju "zelenih projekata", što odražava našu predanost održivom poslovanju i zaštiti okoliša. Intenzivno sarađujemo s poduzetnicima kako bismo pružili prilagođene finansijske programe, potičući njihovu konkurentnost na tržištu. Naša strategija usmjerena je na pružanje podrške inovativnim projektima i inicijativama, čime se potiče ekonomska diverzifikacija.
Ipak, i pored iznimnih rezultata, prepoznajemo da uvijek postoji prostor za unapređenje, te ćemo nastaviti slušati potrebe naših klijenata i prilagođavati svoje proizvode i usluge kako bismo ostvarili još veći pozitivan uticaj na zajednicu.
Koliko su mjere ECB-a i Feda uticale na poslovanje bankarskog sektora u BiH?
Globalna dešavanja, politička nestabilnost, energetska kriza i narušen lanac snabdijevanja obilježili su 2023. godinu i uzrokovali negativan uticaj na makroekonomske indikatore, a posebno na visok nivo inflacije. Domaći bankarski sektor se pokazao stabilnim i otpornim na promjene na globalnim tržištima u periodu značajnog rasta referentnih kamatnih stopa ECB-a i Feda u borbi protiv inflacije. U uslovima značajnih pomjeranja na finansijskim tržištima, pravovremene odluke regulatornih tijela monetarne politike Centralne banke BiH i mjere koje su poduzela regulatorna tijela doprinijele su ublažavanju efekata eksternih uticaja na naše poslovno okruženje.
Domaći regulatori su nastojali donijeti adekvatne mjere. Koliko su te mjere bile od koristi bankama, a koliko klijentima da ih zaštite od pretjeranog rasta kamatnih stopa? Kako je NLB Banka reagovala u tom momentu?
Snažan i dugotrajan inflatorni pritisak odrazio se na ekonomsku aktivnost, što je dovelo do usporavanja rasta ukupne realne ekonomske aktivnosti. U uslovima značajnih pomjeranja na finansijskim tržištima u svrhu očuvanja stabilnosti tržišta i bankarskog sistema, agencije za bankarstvo su donijele pravovremene odluke kojima su nastojale ograničiti rizike i posljedice makroekonomskih mjera i poremećaja na vanjskim tržištima. Navedene mjere su doprinijele da je zadržan nivo kamatnih stopa na tržištu, odnosno doprinijele su zaustavljanju automatskog prenosa značajnog rasta kamatnih stopa s eksternih tržišta u svrhu zaštite stanovništva i privrede od pretjeranog rasta kamatnih stopa, ali i banke od kreditnog rizika od nepravovremenih izvršavanja obaveza klijenata.
Sposobnost da se prilagodi novonastalim situacijama bankarski sektor je pokazao kroz izuzetnu stabilnost otpornosti na inflatorne šokove i potvrdio da je uloga banke izuzetno bitna u kreiranju stabilnog pozitivnog poslovnog okruženja. Uslijed makroekonomskih trendova, ukupna kupovna moć je opala, te klijenti s većom dozom opreza ulaze u kreditiranje i zahtijevaju sigurnost u pogledu fiksacije kamatne stope na duže rokove.
NLB Banka se uspješno prilagođavala svim situacijama koje su se dešavale na finansijskim tržištima. Uprkos zabilježenom značajnom rastu EURIBOR-a, kroz oprezno upravljanje bilansnom strukturom, umanjen je bio rizik prenosa tereta troškova na klijenta te smo dodatno omogućili klijentima fiksaciju kredita na duže rokove. Uz odgovorno postupanje i oprezno upravljanjem rizicima postojećim kapacitetima, NLB Banka je strateški podržala građane i privredu u novim investicijama, što su naši klijenti prepoznali i što je doprinijelo rastu našeg tržišnog učešća.
Primjena ESG standarda
Na koji način će ESG regulative transformisati bankarski sektor u BiH i koje aktivnosti u ovom segmentu je realizirala NLB Banka?
ESG danas postaje glavni tok održivosti u finansijskom sektoru. Osnovni cilj ESG regulative je jačanje ESG kapaciteta, te da osigura da banke pravilno utvrđuju, upravljaju, mjere i kontrolišu aktivnosti i rizike koje ESG donosi sa sobom. Sve veći volumeni zelenog finansiranja i trendovi u pogledu klimatske i ekološke održivosti reflektuju se na bankarsku industriju. Uvođenje politika korporativnog upravljanja koje podržavaju održivost od ključnog je značaja, jer doprinose održivosti i otpornosti ekonomije u cjelini. Za privredu i ekonomiju u cjelini značajno je kako odgovoriti na izazove koje donosi ESG kako bi domaće kompanije mogle učestvovati na tržištu EU i sačuvati konkurentnost, profitabilnost i na kraju radna mjesta. ESG regulativa treba da približi lokalnu regulativu EU regulativi i međunarodnim principima u oblasti ESG-a i održivosti.
NLB Banka se u ESG segmentu može smatrati pionirom na lokalnom tržištu, uz program održivosti NLB Grupe koji podržava tri glavna stuba: održive operacije, održivo finansiranje i doprinos društvu. Razvili smo posebne ESG proizvode za kupovinu hibridnih i vozila na električni pogon, finansirali projekte izgradnje stambeno-poslovnih zgrada koje će biti energetski efikasne, finansirali kupovinu stanova u energetski efikasnim zgradama te finansirali izgradnju solarnih elektrana.
Možemo se pohvaliti i primjenom ESG standarda u internim procesima. U 2023. godini izvršili smo procjenu energetske efikasnosti svih objekata banke s ciljem unapređenja prilikom renoviranja. Radi se i na zamjeni kompletnog voznog parka i prelasku na čista vozila, hibrid i vozila na električni pogon. U okviru održivih operacija u posljednje dvije godine provodimo niz projekata koji podrazumijevaju i Carbon Footprint projekt s mjerenjem potrošnje električne energije, grijanja, vode, otpada, a posebno smanjenje potrošnje papira, a sve s ciljem manje emisije CO2 i postizanja energetske efikasnosti.
Banke u BiH već odavno rade na digitalizaciji s posebnim naglaskom na mobilno bankarstvo. Građanima BiH je sada omogućeno dobijanje digitalnog identiteta. Koliko će to unaprijediti pružanje bankarskih usluga, te koji izazovi očekuju banke u ovom segmentu?
Izdavanje digitalnog identiteta građanima Bosne i Hercegovine će unaprijediti mnoge životne segmente pa tako i pružanje bankarskih usluga. Banke će u narednom periodu morati uložiti dodatne napore za prilagodbu postojećih bankarskih sistema i procedura, kao i kontinuirano educiranje korisnika o sigurnom korištenju digitalnih identiteta kako bi se u potpunosti iskoristila prednost digitalizacije i digitalnog poslovanja. Implementacija digitalnog potpisa je povezana i sa ESG standardima koji su za NLB Banku jako bitni, posebno u kontekstu upravljanja podacima i održivosti. Korištenje digitalnog potpisa će doprinijeti smanjenju potrošnje papira i resursa, što podržava ekološki aspekt. Također, povećana sigurnost identiteta može pridonijeti socijalnoj odgovornosti banaka, štiteći korisničke podatke. Implementacija digitalnog identiteta će zahtijevati usklađenost s regulativama i standardima zaštite podataka, što doprinosi i odgovornom upravljanju.
Koje nove iskorake u smislu ponuđenih proizvoda i usluga mogu očekivati klijenti NLB Banke u predstojećem kratkoročnom periodu?
NLB Banka i naši uposlenici već duži period koriste digitalni potpis za internu dokumentaciju, što nam je bio prvi korak ka digitalizaciji i modernizaciji poslovanja. Sada iskustvo želimo prenijeti i na klijente NLB Banke koji mogu očekivati bržu i efikasniju obradu svojih zahtjeva. U samom početku, krenut ćemo s primjenom na jednostavnim zahtjevima naših klijenata te apliciranjem za određene proizvode banke kako bismo ih oslobodili bespotrebnih dolazaka u poslovnice. Intencija nam je potpuna digitalizacija procesa za otvaranje računa i "end-to-end" procesa za kreditne zahtjeve, kao i kartične ili digitalne proizvode bez dolaska u poslovnice.
Slovenske investicije fokusirane na finansije, IT, trgovinu
Aktivni ste u Slovenskom udruženju privrednika u BiH kao predsjednik Udruženja. Na kojem su nivou slovenske investicije u našoj zemlji te koji su najveći izazovi s kojim se te kompanije suočavaju?
Slovenske investicije u BiH su značajne, a fokusirane su uglavnom na sektore kao što su finansijske usluge, IT, energetika, građevinarstvo i trgovina. Najveći izazovi s kojima se slovenske kompanije suočavaju u BiH uključuju složen administrativni proces, nedovoljnu infrastrukturu, odlazak mladih iz zemlje, kao i političku nestabilnost koja može uticati na poslovanje kompanija.
Šta vlasti u BiH na svim nivoima mogu uraditi s ciljem privlačenja više investicija iz Slovenije?
Da bi privukle više investicija iz Slovenije, vlasti u BiH mogu preduzeti nekoliko koraka i to prije svega uključuje smanjene administrativnih prepreka u vidu jednostavnijeg procesa registracije kompanija, izdavanja dozvola i drugih administrativnih procedura, što značajno olakšava poslovanje slovenskim kompanijama. Unapređenje poslovnog okruženja podrazumijeva i stvaranje stabilnog i predvidivog poslovnog okruženja, koje uključuje jasne i dosljedno primjenjive zakone i propise. Tu je i poboljšanje infrastrukture, posebno u sektorima koji su važni za slovenske investitore, kao što su energetika, saobraćaj i telekomunikacije. I na koncu, vlasti u BiH trebaju aktivno promovirati poslovne mogućnosti u BiH kroz bilateralne susrete, poslovne forume i druge događaje koji mogu povećati interes slovenskih investitora.
Šta će biti u fokusu rada Udruženja u narednom periodu?
Slovensko udruženje privrednika služi kao platforma za slovenske kompanije zainteresovane za ulaganje ili poslovanje u BiH, kao i za bosanskohercegovačke kompanije koje traže partnerstvo ili prilike u Sloveniji.
Neke od konkretnih uloga i aktivnosti Slovenskog udruženja privrednika su umrežavanje, informisanje te lobiranje i promocija. Kroz poslovne forume i sastanake pružat ćemo priliku slovenskim i bosanskim kompanijama da se povežu, razmijene ideje i istraže potencijalnu saradnju. Tu je i kontinuirano informisanje i pružanje resursa o poslovnom okruženju, tržišnim trendovima, mogućnostima ulaganja i regulatornim okvirima u obje zemlje. Udruženju je cilj da se zalaže za politike i mjere koje podržavaju prekograničnu trgovinu, investicije i poslovnu saradnju između Slovenije i BiH. Sve u svemu, Slovenski poslovni klub igra vitalnu ulogu u jačanju ekonomskih veza i olakšavanju poslovne razmjene između Slovenije i BiH, u konačnici doprinoseći rastu i prosperitetu ekonomija obje zemlje.