Svjetske ekonomije, uključujući Eurozonu suočavaju se s neizvjesnostima recesije. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina stručnjaci ukazuju na demografske izazove, ranjivost Njemačke i pad industrijske proizvodnje u evrozoni kao ključne faktore koji oblikuju ekonomske izglede, ne isključujući lokalne probleme kao što su kriminal i korupcija. I dok pejzaž Adria regije pokazuje otpornost, pitanje za 2024. ostaje - oporavak ili daljnja recesija?
Naredna godina za Eurozonu, sasvim sigurno donosi novu neizvjesnost, mišljenja je Hatidža Jahić profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Kako kaže za Bloomberg Adriju, trenutne prognoze o ostvarivanju rasta od jedan posto "možda su suviše optimistične".
Bosna i Hercegovina ovisi o izvozu, pri čemu je značajan dio njenih izvoznih aktivnosti usmjeren upravo prema evropskim tržištima. Evropska unija predstavlja ključnog trgovinskog partnera, a ekonomska kretanja često su pod utjecajem događanja u širem evropskom kontekstu. Kao mala, otvorena ekonomija, BiH je posebno osjetljiva na vanjske faktore, uključujući fluktuacije u potražnji, trgovinsku politiku i ekonomske uslove u Eurozoni.
Čitaj više
Industrijska proizvodnja u evrozoni pala na najniži nivou od 2020.
Mjesečni pad veći od 0,3 odsto.
13.12.2023
U 2024. slijedi zaokret monetarne politike, no koliko brzo?
Ovoga tjedna glavne svjetske središnje banke imaju posljednje sastanke o monetarnoj politici u ovoj godini.
11.12.2023
Odrčić: Evropa klizi u recesiju a Adria region će se izvući
Njemačka i Italija su u nezavidnoj situaciji, to će se negativno odraziti na izvoz Adria regiona.
26.10.2023
Analiza BBA: Javne investicije i likvidnost banaka spasili region od recesije
Analitičari sumirali efekte veće lične potrošnje i oporavka izvoza koji se očekuju u 2024.
11.12.2023
EBRD: BiH treba povećati javne investicije kako bi potaknula rast
Očekuje se da će inflacija u prosjeku iznositi oko 5,5 posto u 2023.
21.11.2023
"Naša upotreba eura u svakodnevnim transakcijama i ovisnost o evropskim tržištima naglašavaju složenu ekonomsku međuovisnost između BiH i Eurozone ali i šireg, evropskog konteksta", navodi Jahić.
Faktori kao što su visoki troškovi zaduživanja (u značajnoj mjeri ograničavaju investicije), dodatni problemi sa tržištem rada te slabljenje potražnja izvana doprinose manje optimističnim izgledima kada je u pitanju rast zemalja Eurozone. Naime, demografski izazovi u Evropi predstavljaju dodatnu prepreku u kontekstu prilagođavanja tržišta rada. Kako kaže, očekivani pad radno sposobnog stanovništva će sasvim sigurno izazvati dodatne napetosti kada je u pitanju tržište rada jer kompanije zadržavaju radnike zbog straha od budućih problema koje mogu imati kada je u pitanju novo zapošljavanje.
"To dalje može dovesti do rasta plata a s druge strane dodatnog pada produktivnosti samog rada. Odnosno, strukturalni nedostatak kvalificirane radne snage, zajedno s demografskim promjenama i nesrazmjerima u pogledu vještina, zapravo prisiljava kompanije da zadržavaju radnu snagu uprkos rastućim troškovima i rastućom ekonomskom neizvjesnosti", kaže ona.
Prema njenim riječima - tom kontekstu a posebno iz perspektivenaše države, značajno je pratiti dešavanja u Njemačkoj. Naime, najveća evropska ekonomija, naročito je ranjiva zbog, između ostalog, dominacije energetski intenzivnih industrija koje su istovremeno slabije pripremljene za trenutne energetske izazove u pogledu energetske tranzicije ali i drugih napetosti koja svjedočimo.
Što je u konačnici i dovelo do ne tako optimističnih prognoza i za ekonomiju Njemačke u narednom periodu.
"U tom smislu, čak i da zemlje eurozone ne uđe u tehničku recesiju (dva uzastopna tromjesečja s padom GDP-a), na značajniji oporavak ćemo čekati, prije svega zbog ekonomske i geopolitičke nesigurnosti, zajedno s utjecajem viših kamatnih stopa koje dominiraju monetarnom politikom kao instrument borbe sa inflacijom", kaže ona.
Industrijska proizvodnja u evrozoni pala je u oktobru više od očekivanog, što može ukazivati na mogućnost recesije.
Prema procjenama Eurostata, sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena je za 0,7 posto u evrozoni i 0,5 posto u Evropskoj uniji u odnosu na septembar 2023. Nivo industrijske proizvodnje u evrozoni dostigao je najnižu tačku od 2020. godine, s mjesečnim padom koji premašuje očekivanja ekonomista anketiranih od strane Bloomberga, čak 0,3 posto.
U poređenju s oktobrom 2022. godine, industrijska proizvodnja je opala za 6,6 posto u evrozoni i 5,5 posto u EU.
Industrijska proizvodnje u evrozoni najniža je od 2020. godine | Bloomberg
Investitori se nadaju preokretu zbog pozitivnih podataka o inflaciji i nedavnih komentara zagovornika blaže monetarne politike u Europskoj središnjoj banci (ECB) i Fedu, sugerirajući odustajanje od daljnjeg zaoštravanja.
"2024. je tranzicijska godina, to je točka zaokreta za ekonomiju i za monetarnu politiku. No, što to znači? Je li to i tačka zaokreta od rasta prema recesiji? Da li je to zaokret od snažnijeg prema sporijem rastu?", kaže glavna ekonomistica za SAD u Morgan Stanleyu Ellen Zentner.
Već smo u recesiji?
U proteklom razdoblju svjedoci smo stabilizacije inflacije kako na domaćem tako i na globalnom tržištu. Nivo cijena u novembru 2023. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine veći je za 1,7 posto.
Prema mišljenju ekonomiste Draška Aćimovića, BiH već se nalaze u recesiji, "jer su kriminal i korupcija uračunati u BDP".
"Mi smo već dugo u recesiji. Ako nastavi se sa kriminalom i korupcijom, sljedeća godine mi ćemo se i dalje nalaziti u recesiji, samo će se statistički podaci lažno predstavljati kao pozitivni. To je krug. Zato ne možemo uopšte raspravljati o recesiji kao takvoj, kad je lažirana", mišljenju je Aćimović.
Mišljenje analitičara BBA
Ipak, prema mišljenju analitičkog tima Bloomberg Adrije, za razliku od mnogih dijelova Evrope, zemlje Adria regiona su, prema svemu sudeći, uspješno izbjegle recesiju. Javne investicije su podstakle ekonomsku aktivnost, a likvidnost banaka pomogla je da kamatne stope ne rastu mnogo. Inflacija će nastaviti da pada, a monetarno opuštanje moguće je polovinom 2024. godine, zaključci su analize.
"Za razliku od mnogih dijelova Evrope, čini se da je region uspješno izbjegao recesiju, usljed veće otpornosti domaće ekonomije. Javne investicije su dodatno podstakle ekonomsku aktivnost u cijelom regionu, usljed čega su ublaženi efekti slabije potražnje glavnih spoljnotrgovinskih (EU) partnera", navode analitičari.
Usljed usporavanja inflacije i očekivanog smanjenja kamatnih stopa, predviđaju prosječno niže prinose na državne obveznice u odnosu na, barem, prvo polugodište 2023. godine, kako bi se smanjio pritisak troškova koji će proizaći iz novog zaduživanja.
Zaokret monetarnih politika očekuju sredinom 2024. godine. Inflacija će nastaviti da pada i neće više biti ključna tema.
.webp){kind=icon}
