Potrebno je povećati javne investicije koje potiču rast i zelenu ekonomiju te unaprijediti kapacitete javne uprave za provedbu tih investicija u Bosni i Hercegovini. Cilje je da se na ovaj način ubrza dugoročni gospodarski rast, priopćeno je Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
EBRD ističe da su potrebni veći napori za uspostavu sustava trgovanja emisijama ugljika (CBAM) do 2026., uključujući usklađivanje poreznih stopa na fosilna goriva s pravnom stečevinom EU. Ključno je i preusmjeravanje subvencija za fosilna goriva prema obnovljivim izvorima energije te nastavak reformi tarifa za električnu energije, navodi EBRD.
Nadalje, potrebno je brže usklađivanje pravnog okvira zemlje s pravnom stečevinom EU radi napretka u procesu pristupanja EU. "Usklađivanje domaće zakonodavstva s EU trebalo bi slijediti 14 prioriteta utvrđenih od strane Europske komisije, iskorištavajući reformski zamah donesen statusom novog kandidata zemlje", priopćeno je.
Ova banka očekuje da će gospodarski rast Bosne i Hercegovine usporiti na 1,5 posto u 2023. s prošlogodišnjih 3,8 posto, prije nego što se ubrza na tri posto u 2024.
"Pogoršanje izgleda proizlazi iz trajno visoke stope inflacije koja smanjuje raspoložive dohotke, očekivanog daljnjeg pogoršanja neto izvoza zbog nastavka usporavanja u eurozoni i drugim izvoznim tržištima, kao i stegnutih uvjeta financiranja", priopćili su iz EBRD-a.
Nakon snažnog rasta od 3,8 posto u 2022., gospodarstvo je poraslo samo za 1,4 posto u odnosu na prethodnu godinu u prvom polugodištu 2023. U razdoblju siječanj-listopad 2023. godine izvoz iz Bosne i Hercegovine (BiH) je za 6,5 posto manji nego u istom razdoblju lani. Razlozi su visoka lanjska baza te slabija inozemna potražnja. Uvoz u BiH se također smanjio.
U prvih deset mjeseci ove godine negativna kretanja u robnoj razmjeni potaknuta su "ponajviše od negativnog kretanja izvoza iz zemalja u okruženju - Hrvatske, Slovenije i Srbije - i Italije, dok je uvoz pod opterećenjem nagrižene kupovne moći", istako je rekao je Ivan Odrčić voditelj analize makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije.
Unatoč trajno visokoj inflaciji, potrošnja kućanstava ostala je umjerena unatoč stabilnom rastu kredita i konzistentno visokim priljevima doznaka od otprilike 7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a).
Domaći politički problemi također su rizik za izglede, što pokazuju nedavna zakašnjenja u projektima infrastrukture financiranim stranim sredstvima u RS-u, navodi se u izvještaju EBRD-a.
Očekuje se da će inflacija u prosjeku iznositi oko 5,5 posto u 2023., što je značajno niže u usporedbi s 14 posto u 2022.
Plan rasta
Europska komisija usvojila je početkom studenog 2023. godine novi Plan rasta za Zapadni Balkan s ciljem donošenja nekih od koristi članstva regiji prije pristupanja. Novi Plan rasta za Zapadni Balkan služi poticanju rasta i smanjenju socio-ekonomskog jaza između EU i zemalja Zapadnog Balkana, rekao je za naš medij Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Science and Technology (SSST) i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
Cilj Plana je omogućiti partnerskim zemljama da intenziviraju reforme i ulaganja kako bi znatno ubrzali proces proširenja i rasta svojih ekonomija. "BiH treba pojačati utkivanje svog tržišta u tržište EU i tržište regije smanjivanjem barijera u relevantnim sektorima", rekao je Domljan. "U sklopu toga treba intenzivirati ekonomsku integraciju sa zemljama Zapadnog Balkana, baziranu na EU pravilima i standardima."
Nužno je ubrzati temeljne reforme, bazirane na fundamentima EU - vladavina prava, temeljna prava i demokratske institucije - koje će poboljšati održiv ekonomski razvoj, uključujući jačanje inozemnih izravnih investicija (III) i jačanje regionalne stabilnosti, ističe Domljan. "Ako bi se tražila ključna riječ Plana rasta, to je jaz, odnosno smanjivanje jaza u socio-ekonomskoj sferi."
To znači da stopa ekonomskog rasta BiH mora biti znatno veća od stope rasta EU i da se blagodati tog povećanog nacionalnog blagostanja ravnomjernije dijele i tako smanjuje ekonomska i socijalna nejednakost, dodao je. "Ako bi se pregledalo dokumenta ekonomske i socijalne politike BiH, vidjelo bi se da tamo nema riječi produktivnost."
.webp){kind=icon}
