.webp){kind=icon}
Vlada Republike Srpske namjerava da u iduće dvije godine sprovede sedam strukturnih reformi u tri oblasti koje smatra ključnim, a to su: konkurentnost, održivost i otpornost te ljudski kapital i socijalna politika.
Prijedlog programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2024-2026. godina danas (utorak) će razmatrati narodni poslanici, nakon što je prethodno usvojen u Vladi RS.
Konkurentnost
U oblasti Konkurentnost definisane su dvije strukturne reforme. Prva se odnosi na unapređenje konkurentnosti privrede kroz podršku tehnološkom razvoju i jačanje lanaca vrijednosti i snabdijevanja. U okviru nje se zatim definiše šest mjera gdje se, između ostalog, precizira da će se unapređenje tehnologija usmjeriti na prerađivačku industriju i preduzetnike, a unapređenje konkurentnosti na poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Značajna pažnja trebala bi da bude posvećena i unapređenju turističke ponude.
Druga strukturna reforma usmjerena je na povećanje efikasnosti poslovanja javnih preduzeća i njihovo restrukturiranje, što će za rezultat imati unapređenje njihove konkurentnosti, ali i čitave ekonomije Republike Srpske, smanjenje rizika po javne finansije, te stvaranje fiskalnog prostora za pružanje drugih javnih usluga, navode u Vladi.
Precizira se da će se pojačati upravljanje i nadzor sektora javnih preduzeća, uključujući i značajno povećanje transparentnosti njihovog poslovanja kao i odgovornosti. Predviđeno je i restrukturisanje javnih preduzeća.
"Shodno navedenom, Vlada Republike Srpske je u prethodnom periodu identifikovala prioritete i pokrenula reformu tržišta električne energije, restrukturiranje i reorganizaciju Elektroprivrede Republike Srpske i Željeznica Republike Srpske, u okviru koje će nakon završenih procesa organizacionog i vlasničkog restrukturisanja biti potrebno pripremiti Željeznice za modernizaciju i obnovu željezničke mreže u skladu sa ciljevima Zelene agende", ističu u Vladi.
Održivost i otpornost
U oblasti Održivost i otpornost definisane su tri strukturne reforme: Energetska tranzicija, Ubrzana digitalna transformacija i Modernizacija i obnova transportne infrastrukture u skladu sa ciljevima Zelene agende.
Cilj je sprovođenje energetske tranzicije uz obezbjeđenje energetske sigurnosti i energetske nezavisnosti, pristupačnih cijena energije za domaćinstva i privredu, reformu tržišta uz integraciju u EU tržište, kao i povećanje efikasnosti proizvodnje i upotrebe energije i veći udio obnovljivih izvora energije u energetskom miksu.
Strukturna reforma adresira nekoliko izazova usmjerenih na obezbjeđenje energetske bezbjednosti i konkurentnosti energetskog sistema koje su adresirane kroz dvije reformske mjere. Prva se tiče održivosti proizvodnje i potrošnje energije i povećanje udjela obnovljivih izvora u proizvodnji, a druga je usmjerena na prelazak s linearne na cirkularnu ekonomiju.
Depositphotos
Navedeno obuhvata aktivnost finansijske podrške realizaciji projekata u industriji koji imaju uticaj na zaštitu životne sredine, a koji se odnose na rekonstrukciju/inoviranje postojećih tehnoloških procesa, efikasnije korišćenje sirovina i energije u proizvodnom procesu, smanjenje stvaranja otpada, reciklažu i slično.
Ubrzana digitalna transformacija znači unapređenje procesa pružanja usluga i poslovanja privrede i javne uprave Republike Srpske, uz bezbjednu upotrebu informaciono-komunikacionih tehnologija.
"Navedena strukturna reforma treba da doprinese unapređenju efikasnosti, konkurentnosti i inovativnosti sistema javne uprave i privrede. Samo na taj način moguće je unaprijediti privrednu produktivnost i obezbijediti radna mjesta za visokoobrazovane mlade ljude u Republici Srpskoj. Strukturna reforma je usmjerena na dvije mjere: stvaranje preduslova za digitalnu transformaciju i ubrzani razvoj informaciono-komunikacione djelatnosti", navedeno je u Prijedlogu.
Modernizacija transportne infrastrukture, prioritetno one koja čini sastavni dio evropske transportne mreže (TNT) je treća strukturna reforma u oblasti održivost i otpornost. Njen sadržaj fokusiran je na jednu reformsku mjeru koja ima za cilj izgradnju i rekonstrukciju putne infrastrukture, otporne na klimatske promjene, sa zadovoljavajućim nivoom bezbjednosti, kao i razvoj transportnog sistema usklađenog s potrebama, tržišno orijentisanog, kompatibilnog i integrisanog u EU.
Ljudski kapital i socijalne politike
U oblasti Ljudski kapital i socijalne politike definisane su dvije strukturne reforme: Povećanje zapošljivosti kroz poboljšanje usklađenosti obrazovanja i razvoja praktičnih znanja i vještina na tržištu rada i Unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za pružanje usluga socijalne i zdravstvene zaštite.
Osnovni cilj je unapređenje zapošljivosti mladih po izlasku iz sistema obrazovanja, te povećanje efikasnosti obuka i ostalih programa aktivne politike zapošljavanja za sve kategorije nezaposlenih.
"Ovom reformom planira se daljnje unapređenje sistema za srednjoročno praćenje i projekcije potreba na tržištu rada i adresiranje problema nedostatka kvalifikovane radne snage određenih profila usljed sve intenzivnijih migracija stanovništva", naglašavaju u Vladi RS.
Depositphotos
Prva reformska mjera ima za cilj uspostavljanje funkcionalnijeg tržišta rada s aspekta boljih politika zapošljavanja, dok druga mjera ima za cilj da obezbijedi efikasniji odgovor obrazovnog sistema na potrebe privrede, tehnološke promjene i potrebe za novim kompetencijama.
Kako bi se dostiglo kvalitetno obrazovanje, primjereno zahtjevima privrednog, kulturnog i društvenog razvoja, primarni razvojni cilj treba da bude unapređenje vaspitno-obrazovnog sistema kroz jačanje pristupa i kvaliteta obrazovanja, poručuju iz Vlade.
Što se tiče unapređenje kvaliteta i efikasnosti pružanja usluga socijalne i zdravstvene zaštite, predviđena je reorganizacija institucionalnih mehanizama i jačanje kadrovskih kapaciteta u sistemu socijalne i dječije zaštite.
U tom okviru je, između ostalog, planirano uspostavljanje registra socijalne karte i početak rada razvojne ustanove Zavoda za socijalnu zaštitu, kao i Centra za vaspitanje djece i omladine.
Predviđeno je i unapređenje kvaliteta i dostupnosti usluga zdravstvene zaštite, uključujući obezbjeđenje održivog finansiranja sistema zdravstvene zaštite.
