BiH

Domljan: Smanjiti socio-ekonomski jaz preko tri agenta spavača

Autor: Teo Zorić

21. novembar 2023, 07:27

Nužno je ubrzati temeljne reforme bazirane na fundamentima EU

Druga ključna riječ je jedinstven prostor

Bez razvoja privatnog sektora nema razvoja srednje klase

Domljan: Smanjiti socio-ekonomski jaz preko tri agenta spavača

Depositphotos

Teo Zorić

@TeoZoric

Europska komisija usvojila je početkom studenog 2023. godine novi Plan rasta za Zapadni Balkan s ciljem donošenja nekih od koristi članstva regiji prije pristupanja. Novi Plan rasta za Zapadni Balkan služi poticanju rasta i smanjenju socio-ekonomskog jaza između EU i zemalja Zapadnog Balkana, rekao je za naš medij Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Science and Technology (SSST) i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. 

Cilj Plana je omogućiti partnerskim zemljama da intenziviraju reforme i ulaganja kako bi znatno ubrzali proces proširenja i rasta svojih ekonomija. "BiH treba pojačati utkivanje svog tržišta u tržište EU i tržište regije smanjivanjem barijera u relevantnim sektorima", rekao je Domljan. "U sklopu toga treba intenzivirati ekonomsku integraciju sa zemljama Zapadnog Balkana, baziranu na EU pravilima i standardima."

U tu svrhu je predložen novi Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura, za period 2024-2027. Isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme, naveli su iz Europske komisije.

Nužno je ubrzati temeljne reforme, bazirane na fundamentima EU - vladavina prava, temeljna prava i demokratske institucije - koje će poboljšati održiv ekonomski razvoj, uključujući jačanje inozemnih izravnih investicija (III) i jačanje regionalne stabilnosti, ističe Domljan. "Ako bi se tražila ključna riječ Plana rasta, to je jaz, odnosno smanjivanje jaza u socio-ekonomskoj sferi."

To znači da stopa ekonomskog rasta BiH mora biti znatno veća od stope rasta EU i da se blagodati tog povećanog nacionalnog blagostanja ravnomjernije dijele i tako smanjuje ekonomska i socijalna nejednakost, dodao je. "Ako bi se pregledalo dokumenta ekonomske i socijalne politike BiH, vidjelo bi se da tamo nema riječi produktivnost."

A upravo je ona od temeljnog značaja za društvo u kojem je već 10-ak godina broj umrlih veći od broja rođenih,  što se dodatno pogoršava snažnom emigracijom. Dakle, nema drugog puta no povećati produktivnost, a u bosanskohercegovačkim politikama ima svega osim toga, rekao je Domljan.

Bloomberg
 

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je izjavila da s usvajanjem novog Plana rasta za Zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi eura, EU približava privrede Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.

"Plan će omogućiti Zapadnom Balkanu da ubrzo osjeti koristi u ključnim oblastima našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodan promet robe, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, pa sve do transporta, energije i jedinstvenog digitalnog tržišta", poručila je ona.

Druga ključna riječ je jedinstven prostor. "Budući da i u BiH i u regiji dominiraju političari koji se rukovode populizmom, koji svoj opstanak na vlasti baziraju na fingiranim i stvarnim svađama, teško je očekivati jače integriranje, a pogotovo da njegove plodove budžetarijat podijeli s prekarijatom", ističe Domljan.

Ozbiljnost osmišljavanja reformi odnosno stupanj populizma se najbolje vidi po licitiranju koji entitet će imati veću minimalnu plaću, umjesto da govore o povećanju medijalne plaće. Čak i ne znaju kolika je ta medijalna plaća. "Stoga i ne čudi da EU pod fundamentima u širem smislu podrazumijeva i jačanje statistike", dodao je.

Vjekoslav Domljan
 

Ključni agent promjena bh. društva su poslodavci, kakvi god bili i šta god mislili o njima, smatra Domljan. "Ključno je mapirati bh. regije i ustanoviti njihove postojeće i potencijalne komparativne prednosti. S tim u vezi ključno je identificirati kompanije koje su to već ili mogu postati lideri razvoja, odnosno lideri lanaca vrijednosti." 

Potrebno je podržati lokomotive razvoja razvojem znanstveno-istraživačke infrastrukture kroz javno-privatno partnerstvo.

Domljan smatra da su drugi agent promjena gradovi koji imaju karakter regionalnih (univerzitetskih) središta. "Nažalost, fiskalni sistemi u BiH su takvi da su gradovima nametnuli obveze, a uzeli novčanik. Unatoč tome, moguće je raditi na razvoju inovacijskih distrikta tih gradova i tim putem jačati konkurentnu prednost regija i pozicije njihovih lanaca vrijednosti."

Naime, bez razvoja privatnog sektora nema razvoja srednje klase, a bez nje stabilnosti društva i razvoja demokracije. No, u BiH, kao jedinoj zemlji u Europi poslije pada Berlinskog zida, raste javni sektor dok se u svim drugom zemljama Europe smanjuje. 

"Stoga ne čudi da je među top deset kompanija po zaposlenosti samo jedna privatna firma, a sve ostale javne, dok je među top deset po profitabilnost samo jedna javna kompanija", ističe Domljan. Dodaje da ako se još ima u vidu da te javne kompanije stvaraju gubitke (vlast neće da prezentira konsolidiranu bilancu sektora javnih kompanija) i da imaju za 40 posto veću prosječnu plaću od privatnog sektora, stvari postaju vrlo jasne.

Bloomberg
 

Stoga su treći agent promjena financijske institucije. Nakon globalne financijske krize 2007-2009. novac je ostao zarobljen u financijskom sistemu, za što je BiH, globalno promatrano, idealan primjer. Stavljanje banaka u poziciju pravnog monopola i sprečavanje pojave bilo koje druge kreditno-depozitne institucije omogućava bankama da daju 0,01 posto kamatnu stopu na depozite i ostvaruju ekstra profite dilajući depozite javnog sektora, dodaje Domljan.

"Stoga treba deregulirati i liberalizirati financijski sistem i tako omogućiti pojavu konkurencije bankama", naveo je. "Primjerice, BiH ne radi ništa na dekarbonizaciji, pa bi bilo idealno formirati strateški investicijski fond koji bi financirao dekarbonizaciju, između ostaloga i izdavanjem zelenih obveznica."

Veća financijska reforma i kroz nju privlačenje sredstava dijaspore mogu osigurati da se postojeća stopa rasta narodnog dohotka udvostruči i tako smanji jaz u odnosu na EU, zaključuje Domljan.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Sve vijesti iz rubrike Ekonomija

Poskupljenje struje u BiH dodatno podiže inflaciju
BiH

Poskupljenje struje u BiH dodatno podiže inflaciju

Najavljeno poskupljenje električne energije u Bosni i Hercegovini, koje će se za domaćinstva kretati u rasponu od 4,8 do 8 posto u zavisnosti od potrošnje, dolazi u jeku već povišene inflacije i rastuće nesigurnosti na energetskom tržištu.

15.07.2025

Autor: Zinaida Đelilović

Šta stoji iza zahtjeva za poskupljenje struje
BiH

Šta stoji iza zahtjeva za poskupljenje struje

Bloomberg Adria je još nakon saopćenja EPBiH da je nivo akumulacije HE Jablanica niži za oko 4,5 metara u odnosu na prethodne godine, prognozirala da će doći do poskupljenja struje.

08.07.2025

Autor: Zinaida Đelilović

Ekonomija

sve vijesti iz rubrike Ekonomija

Registrujte se za nastavak čitanja. Registrirajte se

Nastavite čitati odabirom jedne od opcija u nastavku.

BESPLATAN RAČUN

Pročitajte ovaj i još 1 članak (ne odnosi se na PREMIUM članke)

Besplatni bilten

Registruj se

Pretplata

Neograničen pristup premium sadržaju na svih 5 portala

Neograničen pristup TV i video sadržaju

Ekskluzivne priče i analize iz Businessweek Adria

Pogledaj ponude

Aktivirajte još 1 besplatni članak i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristili ste 1 besplatni članak.

Cijenimo vaše interesovanje za pouzdane informacije. Aktivirajte još 1 članak besplatno i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € sedmično.

Dobijte neograničen pristup već danas

Nastavi

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € sedmično.

Pogledaj ponude

Vaši rivali to već znaju. Hoćete li ostati u mraku?

Pridružite se sada za samo 11 € mjesečno!

Pogledaj ponude