.webp){kind=icon}
U razdoblju siječanj-listopad 2023. godine izvoz iz Bosne i Hercegovine (BiH) je za 6,5 posto manji nego u istom razdoblju lani. Razlozi su visoka lanjska baza te slabija inozemna potražnja. Uvoz u BiH se također smanjio.
U prvih deset mjeseci ove godine u BiH je izvezeno robe u vrijednosti od 14,64 milijardi KM. U odnosu na isti period lani zabilježen je pad izvoza od 6,5 posto. U listopadu ove godine zabilježen je pad izvoza za 7,4 posto na godišnjoj razini.
Negativna kretanja u robnoj razmjeni su tako nastavljena i na početku posljednjeg kvartala 2023. godine u prvom redu pod snažnim utjecajem visoke lanjske baze, ali i općenito slabije inozemne potražnje, rekao je Ivan Odrčić voditelj analize makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije.
U prvih deset mjeseci ove godine negativna kretanja u robnoj razmjeni potaknuta su "ponajviše od negativnog kretanja izvoza iz zemalja u okruženju - Hrvatske, Slovenije i Srbije - i Italije, dok je uvoz pod opterećenjem nagrižene kupovne moći", istako je Odrčić. Pad robnog uvoza ponešto je usporio na godišnjoj razini, na pet posto, u desetom mjesecu 2023.
U prvih deset mjeseci ove godine uvoz je pao za 2,3 posto u odnosu na isti period lani. Izvoz u zemlje CEFTA-e je za 5,5 posto manji nego u istom razdoblju 2022. godine.
Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 60,7 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 9,1 milijardi KM.
"Značajniji oporavak inozemne komponente se očekuje tek u narednoj godini, kada se očekuje oporavak većih gospodarstava EU-a, dok bi određen doprinos oporavku robne razmjene došao i od iščezavanja baznog efekta", naglašava Odrčić.
Tržište rada
Istovremeno, podaci o tržištu rada za deveti mjesec 2023. ukazuju na kontinuirani rast zaposlenosti na godišnjoj razini. Zabilježen je rast broja zaposlenih od 0,5 posto na tržištu rada. "Najsnažniji doprinos rastu na godišnjoj razini došao od uslužnog sektora - poput trgovine, turizma, IT i financijske industrije", dodaje Odrčić.
Godišnje povećanje zaposlenosti bilo je najslabije od trećeg mjeseca 2021., što nas ne iznenađuje imajući u vidu generalno usporavanje gospodarskog momenta na kontinentu te činjenicu da je bh. tržište relativno ovisno o kretanjima istog, rekao je Odrčić. Izvoz roba i usluga čini gotovo 50 posto BDP-a BiH.
"Zbog prethodno navedenog razloga, slična kretanja očekujemo i do kraja 2023. godine", ističe odrčić. U devetom mjesecu 2023. zabilježen je nominalan porast prosječne neto plaće od 9,5 posto godišnje. Rast je bio najsporiji od početka 2022. godine, kada je iznosio 7,6 posto.
Promjena prosječne plaće korigirana je za promjenu potrošačkih cijena te je zabilježen realan rast prosječne neto plaće iznosio 5,4 posto godišnje.
"Zbog usporavanja rasta cijena na godišnjoj razini, očekujemo da će se povoljna kretanja glede realnog rasta neto plaća nastaviti do početka 2024. godine", napominje Odrčić.
