Nakon manjeg rasta u julu i avgustu, industrijska proizvodnja bilježi pad u devetom mjesecu ove godine podstaknuta prije svega padom u oblasti vađenja ruda i kamena.
Ukupna proizvodnja u septembru u poređenju s avgustom bilježi pad za 0,8 odsto, dok je u odnosu na prije godinu dana industrijska proizvodnja u minusu od 0,7 odsto.
Na mjesečnom nivou najviše je pala proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju (-8,0 odsto) i proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju (-3,4 odsto). Proizvodnja kapitalnih proizvoda veća je za 8,4 odsto.
Posmatrajući djelatnosti, u vađenju ruda i kamena zabilježen je mjesečni pad za 3,7 odsto, prerađivačka industrija pala je za 0,3 odsto, a proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom i gasom manji su za 0,2 odsto.
Na godišnjem nivou najveći pad u septembru je u prerađivačkoj industriji (-2,2 odsto), dok su ostala dva područja u plusu, što je i uticalo na ukupnu godišnju stopu pada od 0,7 odsto.
Manja eksterna tražnja, kompanije treba da traže nova tržišta
Ukupna industrijska proizvodnja u BiH manja je za 2,9 odsto za period januar-septembar ove godine u odnosu na isti period lani, a jedan od razloga je i manja potražnja na eksternim tržištima, odnosno pad izvoza iz BiH, prije svega na ključna tržišta u Evropskoj uniji.
Tarik Kadrispahić, konsultant i vlasnik kompanije Targer, za Bloomberg Adriju kaže da recesija u Njemačkoj tokom ove godine i plus očekivani period slabog rasta narednih godina za domaće kompanije znači pad prometa, odnosno potražnje od glavnih partnera.
Tarik Kadrispahić (Targer)
"Ovakvi padovi, dijelom značajni, već su pogodili naš automobilski ili drvni sektor. Ovdje predlažem da se firme što prije pozabave pronalaskom dodatnih kupaca ili čak tržišta. Plus, da u skladu s tehnologijom i resursima kojima raspolažu pronalaze kupce iz skroz drugih branši ili tržišta. Primjer, ako radite metalske komponentne za automobile, slične komponente se ugrađuju u mašine ili bijelu tehniku", navodi Kadrispahić.
S druge strane, dodaje, recesija u Njemačkoj može dovesti i do usporavanja uvoza radne snage, a to naše kompanije mogu iskorisiti da za narednih nekoliko godina sebe učine poželjnijim za domaću i uvoznu radnu snagu.
"Tu mislim i na visinu primanja, ali i na ostale beneficije prema zaposlenima. Dodatno, uvijek je aktuelna i priča o nearshoringu, odnosno prilici da naše kompanije preuzmu poslove ili usluge koje su se dosad izvodile daleko u Aziji. Ovaj proces ne zavisi toliko o recesiji, ali mu se treba posvetiti, uložiti napore, novac, vrijeme. Zlatno je pravilo da je kriza šansa. Pitanje je kako ćemo je iskorisiti za svoje potrebe", naglašava Kadrispahić.
Podsjećamo, kako je Bloomberg Adria pisala, usljed sporije eksterne tražnje, nastavljen je pad izvoza iz Bosne i Hercegovine i u devetom mjesecu, a u našem Analitičkom timu očekuju da se ovaj trend nastavi do kraja godine, što će u određenoj mjeri proširiti trgovinski deficit.
U razdoblju januar – septembar 2023. godine izvoz je iznosio 12 milijardi i 655 miliona KM, što je za 6,4 odsto manje nego u istom razdoblju 2022. godine. Istovremeno, uvoz je iznosio 20 milijardi i 767 miliona KM, što je pad od 1,9 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 60,9 odsto, a spoljnotrgovinski robni deficit dostigao je osam milijardi i 112 miliona KM.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...