Statistički podaci za 2023. godinu ukazuju kako je trend ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine iz prethodne godine znatno usporen, što je posljedica rasta cijena roba i usluga, odnosno inflacije, te slabljenja ekonomske aktivnosti u međunarodnom ekonomskom okruženju.
U Informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar - juni 2023. godine u BiH, koju je danas usvojilo Vijeće ministara BiH, navodi se da je u prvom kvartalu 2023. godine u BiH registriran realni ekonomski rast od 1,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ključni razlog usporavanja trenda ekonomskog rasta u 2023. godini je slabljenje privatne potrošnje.
Pročitaj više: U Raiffeisen banci očekuju ekonomski rast u BiH od 1,5 posto u ovoj godini
MMF potvrdio projekciju rasta ekonomije BiH od dva posto
EBRD očekuje ekonomski rast BiH od dva posto
Usporavanje ekonomske aktivnosti u zemlji (privatna potrošnja i investicije) i slabljenje izvozne tražnje (usporavanje ekonomskog rasta u EU-u) rezultiralo je usporavanjem trenda rasta vanjskotrgovinske razmjene u prvom kvartalu, tako da je ona u realnom smislu uvećana za dva posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
''Trenutno izvoznici generiraju ekonomski rast i pad izvozne aktivnosti automatski znači pad privredne aktivnosti. Brine nas šta se dešava u Njemačkoj i Italiji, dakle velikim ekonomijama EU od kojih BiH zavisi. Ukoliko dođe do dugoročnog usporavanja to može imati negativni uticaj na naš ekonomski rast koji je generiran ekonomskim rastom drugih zemalja'', kazao je Admir Čavalić, ekonomista, za Bloomberg Adria TV.
Prema prognozama Direkcije u periodu od 2023. do 2026. godine u BiH se može očekivati prosječan ekonomski rast od oko tri posto na godišnjem nivou, uglavnom zahvaljujući domaćoj potražnji.
Očekivanja za predstojeći period ostaju neizvjesna. Čavalić je istaknuo da trebamo obratiti pažnju na kinesku ekonomiju, jer ako dođe do značajnijeg ekonomskog usporavanja ove zemlje, to će cijeli svijet povući u blažu recesiju.
''Za narednu godinu očekujem pad inflacije, ali i naglašavanje geopolitičkih problema kao što su zemlje BRICS-a, kineska ekonomija, recesija u Evropi, koji će vjerovatno biti utemeljeni u politici'', kazao je Čavalić.
Stopa rasta ukupnih poreznih prihoda u prvoj polovici 2023. godine iznosila je 11,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupno je prikupljeno oko 10,4 milijarde KM javnih prihoda, po osnovi direktnih i indirektnih poreza, socijalnih doprinosa, kazni i naknada.
U prvoj polovici 2023. godine registrirana je inflacija od 9,3 posto u odnosu na prvu polovicu 2022. godine. Promatrano prema namjeni potrošnje, najznačajniji rast cijena je u odjeljcima hrane i bezalkoholnih pića te stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata.
.webp){kind=icon}
