.webp){kind=icon}
Da će biti teška godina za poljoprivrednike bilo je jasno još u maju kada je zbog kiše odgođena sjetva.
"Bit će slabiji rod i sve će dosta kasniti", kazao je tada predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo.
Naglasio je kako je jedan dio odrađen, drugi još nije i sve se radi na etape.
"Vrijeme je dosta hladno za ovo doba godine, tako da i ono što je zasijano, slabo niče. Generalno, nije nimalo dobro. Na kraju će biti slabiji rod, sve će dosta kasniti i žetva i sve'', kazao je Bićo.
Iz tog razloga Udruženje poljoprivrednika FBiH danas je uputilo apel vlastima da hitno pomognu poljoprivrednim proizvođačima zbog, kako su naveli, ogromnih šteta koje su pretrpili u ovoj godini.
Udruženje poljoprivrednika FBiH danas je uputilo apel vlastima da hitno pomognu poljoprivrednim proizvođačima /Bloomberg
Bićo je rekao za Fenu da su štete pretrpile sve poljoprivredne kulture, od pšenice do voća i povrća, a da je pšenica posebno loša, imajući u vidu da se radi o osnovnoj kulturi.
''Nadležne institucije bi kroz rebalans budžeta trebale da pomognu poljoprivrednicima kako bi mogli nastaviti raditi i naredne godine jer je ova propala i mnogi bez finansijske pomoći neće moći nastaviti'', istakao je Bićo.
Dodao je da je sada, da tragedija bude veća, počela i najezda divljih svinja koje uništavaju polja kukuruza, a niko ništa ne poduzima po tom pitanju.
Bićo je poručio da je krajnje vrijeme da država lovačkim društvima da odobrenje za odstrel, jer je to sada ograničeno na 50 divljih svinja po lovištu.
U suprotnom, kako kaže, postoji opasnost da dođe do nedostatka stočne hrane za koju kukuruz predstavlja osnovu.
Ratari i pčelari u teškoj situaciji
Proizvođači pšenice u Republici Srpskoj 2023. neće pamtiti kao dobru godinu.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS kazao je kako je jesen prošle godine obećavala da bi cijena pšenice biti mogla zadovoljavajuća i da bi ta proizvodnja mogla biti profitabilna u Republici Srpskoj, naročito imajući u vidu povećanje subvencije po hektaru na 500 KM zbog čega su se poljoprivrednici odlučili za sjetvu te kulture.
Pročitaj više: Porasla vrijednost prodaje na pijacama, u poljoprivredu investirano 141,2 miliona KM
''Nažalost, teška godina, napad bolesti, kiše, nevrijeme. Nije se moglo ući blagovremeno u tretmane, tako da je došlo do jednog šarolikog prinosa koji se kretao od totalno nerentabilnih dvije do 2,5 tone po hektaru, a rijetke su površine gdje je taj prinos dostizao pet do šest tona po hektaru'', kazao je Marinković za Fenu.
Istakao je da je ovo vrlo loša godina za pšenicu, tako da proizvođači ne mogu biti zadovoljni. Otkupne cijene ove godine iznosile su oko 0,30 KM po kilogramu.
Ni pčelari u pojedinim dijelovima BiH nisu zadovoljni prinosom. I dok oni u Hercegovini bilježe solidan prinos situacija je drugačija za pčelare u Kantonu Sarajevu.
"Prva polovina godine bila je zaista katastrofalna. Podbacila je rana voćna paša, pa je zatim u maju podbacio bagrem i amorfa. Taj podbačaj najbolje oslikava podatak da u maju samo dva dana nije padala kiša. Nakon toga je lipa dobro zakasnila, a prinos je bio minoran i nije prelazio tri-četiri kilograma po društvu", za Bloomberg Adriju kažu iz Društva pčelara Kantona Sarajevo.
Dodaju da kraj juna i juli donose dobre paše na lokacijama iznad 400 metara nadmorske visine. U nekim dijelovima pčele su u kratkom vremenskom periodu napunile medišne nastavke.
