.webp){kind=icon}
Proizvođači pšenice u Bosni i Hercegovini suočavaju se s teškom godinom, lošim prinosima i niskom cijenom.
Drago Novaković, predsjednik Udruženja poljoprivrednika "Sava" Selo Brezovo Polje, kazao je kako su prinosi niski, a kvalitet zrna je loš, te se prinosi kreću od 100 do maksimum 400 kilograma po hekatru.
Da su loši prinosi potvrdio je i Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.
Prema njegovim riječima, jesen prošle godine je obećavala da bi mogla cijela pšenice biti zadovoljavajuća i da bi ta proizvodnja mogla biti profitabilna u Republici Srpskoj, naročito imajući u vidu povećanje subvencije po hektaru na 500 KM, poljoprivrednici su se odlučili za sjetvu te kulture.
''Nažalost, teška godina, napad bolesti, kiše, nevrijeme. Nije se moglo ući blagovremeno u tretmane, tako da je došlo do jednog šarolikog prinosa koji se kretao od totalno nerentabilnih dvije do 2,5 tone po hektaru, a rijetke su površine gdje je taj prinos dostizao pet do šest tona po hektaru'', kazao je Marinković za Fenu.
Istakao je da je ovo vrlo loša godina za pšenicu, tako da proizvođači ne mogu biti zadovoljni. Otkupne cijene ove godine iznosile su oko 0,30 KM po kilogramu.
Bloomberg
''Na sve to, na kraju se nadovezale i niske otkupne cijene koje su bile znatno ispod praga rentabilnosti, naročito imajući u vidu ove niske prinose. Proizvođači pšenice u ovoj godini ne mogu biti zadovoljni ni prinosom, ni cijenom ni kvalitetom. Ali na neki način svjesni smo toga da su oscilacije u proizvodnim godinama prisutne uvijek i da jednostavno imamo i ovakvih godina'', kazao je Marinković.
On je izrazio nadu da će iduća godina biti bolja sa aspekta proizvodnje pšenice.
''Međutim, moramo biti uvijek na oprezu kada planiramo proizvodnju pšenice da je berzanska roba i da mi ne utičemo nikada na cijenu, imajući u vidu da smo mi jako mali proizvođači i da cijena ove kulture zavisi od kretanja globalnog tržišta'', naglasio je Marinković.
Kako je Bloomberg Adrija ranije izvještavala ove godine proizvodnja pšenice je bila najskuplja u posljednjih pola vijeka.
"Ponude otkupljivača sada su 30 feninga, a imali smo najskuplju proizvodnju pšenice u posljednjih pola vijeka koja nas je koštala 45 feninga po kilogramu na rod od pet tona, ali mi ni taj rod nemamo", rekao je Ilija Cvjetinović, poljoprivrednik iz mjesta Triješnica u Bijeljini.
Cijena pšenice pala je i na globalnom nivou i to za 21,6 posto u posljednjih mjesec dana.
Nastavak isporuka žitarica iz luka Crnog mora te obilna globalna žetva doprinijeli su ovom padu.
FAO Indeks cijena žitarica u julu pao je za 0,5 posto u odnosu na juni. Pad ovog indeksa uzrokovan je značajnijim padom međunarodnih cijena grubih žitarica zbog povećane sezonske ponude kukuruza, zbog kontinuirane žetve u Argentini i Brazilu te potencijalno veće proizvodnje od očekivane u Sjedinjenim Američkim Državama.
