Tranzicija prema održivijim putovanjima: Adria region jača željezničku infrastrukturu

Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija suočavaju se s izazovima održive mobilnosti dok Europska Unija potiče brze vozove i noćne vožnje i zalaže za održivija rješenja za putovanja na cijelom kontinentu. U ovim zemljama, željeznička infrastruktura prolazi kroz obnovu kako bi postala ključna komponenta zelenijih i održivijih putovanja u Adria regiji.

Plan je jačanje međugradskih i prekograničnih veza s politikom Transeuropske prometne mreže (TEN-T) i financiranjem željezničke infrastrukture, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, dpa, FENA, HINA i STA u okviru European Newsroom-a.

Dok je potražnja za željezničkim prijevozom velika, nacionalni operateri i startupi ntakmiče se s "nerazumno niskim cijenama" letova, noćni vozovi doživljavaju renesansu, a stručnjaci pozivaju na uvođenje poreza na kerozin u cijeloj Europi.

Političari, prometni stručnjaci i gospodarstvenici podjednako kritiziraju stanje željezničke infrastrukture, veliko subvencioniranje zračnog prijevoza i naizgled nedostatak političke volje. 

U borbi protiv klimatskih promjena, Europska komisija želi da do 2030. godine europskim tračnicama vozi dvostruko više brzih vozova, a do 2050. tri puta više. Time se želi smanjiti emisija CO2 u prometnom sektoru.

Skupi vozovi, jeftini letovi

Klimatski prihvatljiv željeznički prijevoz često je skuplji od putovanja zrakoplovom na istoj ruti, zaključila je ekološka organizacija Greenpeace nakon usporedbe cijena karata za oba prijevozna sredstva na 112 ruta diljem Europe u nekoliko termina za rezervaciju.

Depositphotos

Prema podacima te organizacije, 71 posto karata za željeznički promet bilo je skuplje od onih za zračni promet, što više šteti klimi.

Ispitivači su zabilježili najočigledniju razliku u cijeni na relaciji Barcelona-London, koja vozom košta do 384 eura, što je 30 puta više od avionske karte čija je cijena bila 12,99 eura.

"Sve više i više ljudi želi putovati vozom i bez letova, ali nepostojanje poreza na kerozin i daljnje klimatski štetne subvencije za zrakoplovnu industriju narušavaju cijene. Ovo je prinudno slijetanje za mnoge dobre namjere i zaštitu klime "rekla je prometna stručnjakinja Greenpeacea Marissa Reiserer, pozivajući na uvođenje poreza na kerozin u cijeloj Europi od 50 centi po litri.

To bi donijelo godišnji prihod od 46,2 milijarde eura. Ta bi se sredstva morala usmjeriti u željezničku infrastrukturu. 

Adria region

Čini se da je pažnja i održavanje željezničke infrastrukture pomalo zanemarena u raznim europskim zemljama zbog nedovoljnih ulaganja u prošlosti. Usredotočenost na poboljšanje cestovne mreže ili posljedice ratnih sukoba u nekim zemljama posljednjih su godina učinili potrebu za poboljšanjem željezničke infrastrukture. Nacionalne vlade, željeznički operateri i EU podjednako izdvajaju milijarde eura. No, trebat će vremena dok se pomlađivanje i proširenje ne završi.

U BiH, neizvjesno stanje željezničke infrastrukture pripisuje se ratu 1990-ih i nedovoljnim financijskim ulaganjima. Međutim, Edin Forto, ministar prometa i komunikacija u zemlji, kao prioritet svog mandata postavio je izgradnju i revitalizaciju željezničke infrastrukture u zemlji i inostranstvu.

Neki pomaci na tom polju su se desili započinjanjem rekonstrukcije željezničke mreže na relaciji Sarajevo - Mostar kao i nabavom nove kompozicije Talgo vozova namijenjenih putničkom prijevozu. Projekt je koštao oko 67,5 milijuna eura, a ovi putnički vozovi s maksimalnom brzinom od 220 kilometara na sat već prometuju u BiH. Također, željeznička pruga nalazi se na Koridoru 5c. Tako čak više od 50 posto željezničke pruge od Budimpešte do Ploča pripada BiH (406,6 kilometara) i nju treba modernizirati i održavati.

 

 

U Hrvatskoj, gdje završava Koridor 5C, mreže autocesta bile su fokus ulaganja desetljećima, ostavljajući željezničku infrastrukturu u prilično zapuštenom stanju. Vlada ima za cilj poboljšati stvari, ali za to će biti potrebno vrijeme i sredstva. U toku su projekti izgradnje i modernizacije kojima je cilj revitalizirati i modernizirati 30 posto (780 kilometara) ukupne mreže prema standardima EU povećanjem kapaciteta željezničkih pruga, brzine putovanja i sigurnosti.

Predviđena brzina putničkih vozova je 160 kilometara na sat, dok će teretni moći razviti brzinu od 120 km/h što se ne smatra brzim. Za to je do 2030. godine predviđeno 5,4 milijarde eura, a oko 85 posto potrebnih sredstava dolazi iz sufinanciranja EU-a.

U Hrvatskoj se trenutačno provodi oko 25 velikih infrastrukturnih projekata. Većina ulaganja odnosi se na projekte duž dvaju prometnih koridora: RH1, koji ide od slovenske granice do srbijanske granice, i RH2, koji se proteže od sjevernojadranske luke Rijeke do granice s Mađarskom. RH2 povezivat će Pirinejski poluotok s europskom mrežom TEN-T. Mrežna politika EU-a TEN-T ima za cilj razviti koherentnu i učinkovitu prometnu infrastrukturu diljem Europske unije, koja se sastoji od željeznica, vodenih putova, cesta, luka, zračnih luka i terminala.

Kroz slovenski teritorij prolaze dva temeljna europska koridora transeuropske prometne mreže, Mediteranski koridor i Baltičko-jadranski koridor. Država funkcionira kao tranzitna zemlja i ima nešto više od 1200 kilometara željezničkih linija. Od toga je 875 km još uvijek jednokolosiječno. No sve veća važnost zelene mobilnosti i potreba za intenzivnijim ulaganjem u željezničku infrastrukturu doveli su do novog značajnog povećanja državnog proračuna za ulaganja. U 2023. godini Slovenska direkcija za infrastrukturu  može iskoristiti 423,7 milijuna eura za ulaganja u željezničku infrastrukturu. Država je također iskoristila prilike kroz razne mehanizme Europske unije.

Noćne vožnje

Noćni vozovi ponovno su se vratili u Europu zahvaljujući niskom ugljičnom otisku. "Upravljanje noćnim vozovima vrlo je teško, složeno i skupo“, rekao je njemački analitičar Kosok, dodajući da je infrastruktura "preopterećena" čak i noću kada teretni vozovi voze tračnicama.

Unatoč izazovima, nacionalni željeznički operateri noćnim vozovima daju još jednu priliku, dok startupi uskaču u akciju jer problemi s klimom tjeraju putnike da odustanu od aviona na kerozin radi čišćih načina prijevoza. Austrijski željeznički operater OeBB, pionir u tom sektoru, ima najveću europsku flotu noćnih vlakova, opslužujući 1,5 milijuna putnika u vagonima koji imaju odjeljke za krevete.

Državna komoanija je u jednom trenutku razmišljala o odustajanju od noćnih usluga, ali je krenula u suprotnom smjeru i umjesto toga uložila u njih. "Naši noćni vlakovi gotovo su popunjeni", rekao je glasnogovornik OeBB-a Bernhard Rieder dok su ljetna putovanja u Europi u punom jeku. OeBB ima 20 ruta koje povezuju Beč i druge gradove diljem Europe.

U 2018. OeBB je naručio 33 nova noćna voza od njemačkog konglomerata Siemensa kako bi proširio svoj doseg i zamijenio dio svoje stare flote. Rieder priznaje da kvaliteta njegove usluge "danas nije uvijek tako visoka kao što želimo isporučiti našim klijentima". Proizvodnja je zaustavljena, rekao je jer "više od 25 godina nije bilo potražnje i zahtjeva za noćnim vlakovima".

Ovo mišljenje dijele i dva osnivača startupa za vlakove: Aumont koji kaže da se usluga "pogoršala" tokom vremena i Engelman koji dodaje da "voz nije uvijek u skladu s modernim standardima", okrivljujući "nedostatak ulaganja desetljećima". U Austriji se očekuje da će prvi vozovi – s modernim dizajnom, više privatnosti i više tuševa – krenuti u promet za OeBB krajem ove godine.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar