Prema najnovijem istraživanju Allianza, čak 70 posto Europljana planira putovati ovo ljeto. Odmor na moru je prvi izbor za 30 posto ispitanika, dok izleti na odredišta kulturne baštine privlače 16 posto putnika. Interesantno je i to da 41 posto putnika namjerava potrošiti više od 1500 eura na svoj ljetni odmor, što predstavlja značajan porast u odnosu na prethodnu godinu, kada je to planiralo samo 33 posto putnika.
Uz hranu, smještaj je također znatno poskupio zbog iznimnog povećanja potražnje i hotela koji dižu cijene u skladu s višim energetskim troškovima i troškovima rada. U prvom tromjesečju 2023. godine, globalna medijana cijena noćenja u hotelskoj sobi iznosila je 212 američkih dolara, što je značajan skok u odnosu na 156 dolara u 2022. i 129 dolara u 2021. godini.
Unatoč rastućim cijenama smještaja, stopa popunjenosti hotela i dalje raste. Uspjeh putničke industrije vidljiv je u porastu stope popunjenosti hotela koja je narasla od 48 posto u 2021. na sadašnjih 62 posto, iako još nije dostigla "uobičajenu" pretpandemijsku stopu od 71 posto. To je rezultiralo rastom globalne vrijednosti prihoda po dostupnom hotelskom kapacitetu (RevPAR) sa 62 američka dolara u 2021. na sadašnjih 84 dolara.
Iako su cijene putovanja porasle, Allianzovo istraživanje otkriva da je prosječan odmor na moru u trajanju od sedam dana u južnoj Europi i dalje znatno jeftiniji u usporedbi s odredištima kao što su Karibi, Australija i SAD. Istraživanje navodi da južna Europa cijenom odgovara mnogim luksuznim odredištima u Latinskoj Americi, Africi i jugoistočnoj Aziji.
Hoteli dižu cijene u skladu s višim energetskim troškovima i troškovima rada / Bloomberg Adria
Prihodi po putničkom kilometru (RPK) za putovanja unutar Europe tijekom prvog tromjesečja 2023. dostigli su 92 posto vrijednosti ostvarene 2019. godine. Također, prodaja zrakoplovnih karata za razdoblje od svibnja do rujna dosegnula je 91 posto razine iz ljeta 2019. godine.
Unatoč ovim pozitivnim pokazateljima, južna Europa se suočava s izazovima. Na razini južne Europe turizam najveći udio u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti ima u Hrvatskoj (11,3 posto), a slijede Portugal (8,1 posto), Grčka (7,7 posto), Španjolska (6,9 posto) i Italija (6,2 posto) te Slovenija (oko 3,5 posto). To stvara snažnu strukturnu ovisnost o stranim turistima i povećava osjetljivost na vanjske izazove poput pandemije. Također, postoji opasnost od povećanja problema niskokvalificiranih poslova i niske produktivnosti, koji su svojstveni za ovu regiju.
Prema mišljenju Allianza, južna Europa mora ulagati u održivi turizam kako bi se sačuvale prirodne ljepote i kulturna baština za buduće naraštaje. Poboljšanje infrastrukture, uključujući prometne mreže i smještaj, može poboljšati pristupačnost i ispuniti raznolike želje putnika. Također, promocija turizma izvan sezone i poticanje raznolikije ponude, uz tradicionalne ljetne odmore na moru, mogu doprinijeti privlačenju većeg broja turista tijekom cijele godine.
.webp){kind=icon}
