Inflacija usporila na 4,9 posto, hrana najviše poskupjela

Razina cijena u lipnju 2023. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viša je za 4,9 posto. Najviše su porasle cijene hrane.

Oštro usporavanje godišnjeg rasta potrošačkih cijena u BiH ne iznenađuje, jer su se fundamenti potrošnje u BiH posljednjih godina pogoršavali, što nije bio slučaj kod većine država regije, smatra Andrej Knez, glavni analitičar Bloomberg Adrije.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u Bosni i Hercegovini, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su zabilježile pad razine za 0,2 posto.

Na svjetskoj razini cijene hrane pale su i u lipnju ove godine. U Bosni i Hercegovini su porasle za 10,2 posto u odnosu na lipanj 2022. godine. Podsjećamo, godišnja inflacija u lipnju prošle godine iznosila je 15,8 posto.

"Prenošenje svih dodatnih troškova na kupce je dugoročno štetno i za prodavca, jer su takve cijene neodržive", rekao je ranije za naš medij Igor Gavran, ekonomski stručnjak.

Cijene se formiraju na osnovu ulaznih troškova, rekao nam je jedan od proizvođača, a troškovi i dalje rastu. "Kao industrija koja vrši klanje i daljnju proizvodnju, ne zavisimo isključivo od cijena mesa i cijena žive stoke. Sve se mora uzeti u obzir - cijena ambalaže, začina, svega onoga što mi u proizvodnji koristimo", za Bloomberg Adriju je rekla Azra Ganibegović, direktorica prodaje gotovih proizvoda Mesne industrije Bajra.

Što se tiče cijene svježeg mesa, to zavisi od cijene žive stoke, a uzgoj zavisi od drugih faktora kao što je cijena žitarica, dodala je.

Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, za Bloomberg Adriju je rekao da su još prije 80-ak godina ekonomisti ukazali na značaj pojave da cijene teško padaju ispod jednom dosegnutog nivoa, dok su sklone brzom rastu čim se pojave prvi razlozi za to.

"U razvijenim zemljama problem 'ljepljivosti' cijena na dole rješava se pažljivom brigom o održanju tržišne strukture bliske 'savršenom tržištu'", dodao je Đogo. "Radi se o tržištu na kojem postoji veliki broj međusobno neovisnih ponuđača te laka mogućnost ulaska novih privrednih subjekata na tržište."

Knez ističe da je sezonalnost cijena jedan od bitnih signala za formiranje višemjesečnog trenda inflacije. On navodi primjer intenziteta sezonskog rasta cijena odjeće početkom proljeća i jeseni, koji dobro reflektira stanje temeljne potražnje domaćinstava.

"Zbog toga je značajno za stanje potražnje kućanstava da su cijene u Bosni i Hercegovini od početka godine porasle nešto više od jedan posto, što je tri puta manje nego u Hrvatskoj i Sloveniji, a čak pet puta manje nego u Srbiji", navodi Knez.

On ističe da su potrošački fundamenti u BiH općenito slabiji, a među njih najčešće ubraja depozite građana neto plaće. On naglašava da su depoziti građana u BiH realno manji za osam posto u odnosu na kraj 2019. godine zbog pandemije i neuobičajeno velikog porasta depozita građana na razini cjelokupne Europe od početka 2020. godine.