Industrijska proizvodnja u BiH se i dalje smanjuje

U lipnju 2023. godine, u usporedbi s lipnjem 2022. godine, industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini, kalendarski prilagođena, bilježi pad od 7,6 posto. Najveći rast zabilježen je u oblasti proizvodnje motornih vozila, prikolica i poluprikolica, a najveći pad u oblasti duhanskih proizvoda i oblasti proizvodnje tekstila.

U lipnju 2023., u usporedbi s lipnjem 2022., industrijska proizvodnja bilježi rast u području proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom i plinom, dok je u području prerađivačke industrije i u području vađenja ruda i kamena zabilježen pad.

Posmatrano po oblastima djelatnosti u lipnju 2023. godine, u poređenju s istim mjesecom lani, najveći rast zabilježen je u oblasti proizvodnje motornih vozila, prikolica i poluprikolica (70,6 posto) i oblasti popravka i instaliranja mašina i opreme (22,7 posto).

Najveći pad industrijske proizvodnje u naznačenom periodu zabilježen je u oblasti duhanskih proizvoda (100 posto) i oblasti proizvodnje tekstila (32,1 posto).

U lipnju 2023., u odnosu na lipanj 2022., proizvodnja kapitalnih proizvoda je veća, dok je proizvodnja energije, zatim trajnih proizvoda za široku potrošnju i netrajnih proizvoda za široku potrošnju, kao i proizvodnja intermedijarnih proizvoda manja.

Neizvjesnost

Najnovija analiza Analitičkog tima Bloomberg Adrije pokazala je da se industrijska proizvodnja u Adria regiji nalazi pred izazovom u vezi s neizvjesnom potražnjom i manjkom stručne radne snage. To ukazuje da je poboljšanje produktivnosti naprosto imperativ, istakla je viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije Marina Petrov.

Kako navodi, proizvodnja dobara pada uslijed slabljenja eksterne potražnje, a posebice u kontekstu pada proizvodnje intermedijarnih dobara diljem Adria regije.

U posljednjih nekoliko godina najveći dio investicija u industrijske kapacitete došao je iz Njemačke, što povećava važnost Adria regije za njemačko gospodarstvo, ali i ovisnost o njemu. Tijekom proteklih 15 godina 78 posto izvoza iz četiri zemlje Srednje Europe (Poljska, Češka, Mađarska, Rumunjska) i 76 posto izvoza iz Adria regije može se objasniti dinamikom njemačkog bruto društvenog proizvoda.

"To nije iznenađujuće budući da je izvoz iz Srednje i Istočne Europe ovisan o količini koju njemačka industrija može probaviti i njemački potrošači konzumirati. Naše je mišljenje da će EU iskazati gospodarsku otpornost i zadržati recesiju plitkom uz blaže efekte prelijevanja na Srednju i Istočnu Europu no što se ranije mislilo", ističe se u analizi.

Njemačka proizvodnja

Njemačka industrijska proizvodnja je u svibnju neočekivano pala, što baca sjenku na izglede oporavka najveće europske privrede nakon ulaska u tehničku recesiju.

Kretanje njemačke industrijske proizvodnje

Na mjesečnom nivou industrijska proizvodnja pala je za 0,2 posto, najprije zbog većeg pada u farmaceutskom sektoru nego što je doprinos rasta u automobilskoj industriji, objavio je tamošnji nacionalni statistički zavod. Na godišnjem nivou majska industrijska proizvodnja rasla je 0,7 posto.

"Podaci za travanj i svibanj nisu smanjili rizik od daljnje kontrakcije njemačke ekonomije. Ako dođe do pada i u ovom kvartalu, to bi bilo prvi put od 2008. godine da se ekonomija steže više od dva uzastopna tromjesečja", rekao je Carsten Brzeski, analitičar iz banke ING.

Jedan od većih izazova je i rast troškova financiranja budući da Europska centralna banka očito još nije završila ciklus stezanja monetarne politike.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar