Predstavnici poslodavaca i sindikata iz BiH i Norveške razgovarali su o prilagođavanju kompanija i radnih mjesta digitalizaciji i automatizaciji u drvnoj industriji. Ovo je, prema riječima predsjednika Udruženja poslodavaca FBiH (UPFBiH) Adnana Smailbegovića, nužna potreba, a što prije industrija provede te procese, postat će konkurentnija na tržištu.
Smailbegović je kazao da kompanije moraju postati konkurentnije na tržištu kako bi se smanjile cijene proizvoda, dok se paralelno podižu cijene rada.
"Jednostavno, cijene rada na tržištu BiH se podižu, plate idu prema gore i to je dobro, ali da bismo zadržali konkurentnost, moramo kroz digitalizaciju nadomjestiti povećanu produktivnost, da bismo održali konkurentnost u odnosu na regiju", kazao je Smailbegović.
Čitaj više
Umjetna inteligencija našla put do bh. skladišta
U cijelom regionu postoje napori da se umjetna inteligencija uvede u skladištenje.
05.04.2023
Roboti počinju mijenjati gume u manjku radne snage
Startup iz Detroita smanjuje troškove popravke automobila za skoro polovinu.
23.05.2023
Robot me zamijenio. Hoće li plaćati i porez?
Južna Koreja ima 1000 robota na 10 tisuća zaposlenih.
28.02.2023
Lejla Ćatić, predsjednica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH, kazala je da se sve više govori o digitalizaciji, automatizaciji i uvođenju nekih novih mašina u ovim sektorima, koji će zamijeniti radnu snagu. To svakako, kako je dodala, stvara određene pritiske i bojazan radnika za radna mjesta.
"Danas ćemo razgovarati o tim novim izazovima, da li digitalizacija i automatizacija donose zatvaranje radnih mjesta ili možda prosperitet i povećanje plata. Zasigurno donosi jedan novi pristup, a to je promjena profila radnika, tako da ćemo imati sve više obučenih radnika, ali i potrebu prekvalifikacije i dokvalifikacije radne snage", objasnila je Ćatić.
Položaj radnika u BiH, pa i u ovim sektorima je, kako je rekla, težak s obzirom na to da smo lani imali galopirajuću inflaciju, a povećanje plata koje su dogovorili kroz kolektivno pregovaranje nije dovoljno za život dostojan čovjeka.
"Znamo da je drvna industrija izvozno orijentisana grana, kao i da postoji nedostatak radne snage u šumarstvu i drvnoj industriji i upravo radnika koji su neophodni za održavanje procesa proizvodnje", dodala je ona.
Digitalizacija u Norveškoj, kako je rekao predsjednik Udruženja poslodavaca za drvni dizajn i tekstil Norveške Egil Sundet, ide u pozitivnom smjeru, između ostalog i zbog toga što su plate u tom sektoru izuzetno visoke, tako da samom digitalizacijom vrše i automatizaciju proizvodnje.
"Robote moramo uvesti u fabrike i mislim da su radnici u Norveškoj shvatili da bez robota fabrike nemaju budućnosti. To će u svakom slučaju unaprijediti prouduktivnost. Treba reći da u nordijskim zemljama, posebno u Norveškoj, kompletna proizvodnja nije u potpunosti automatizovana. Većina industrija uvodi digitalizaciju u svoju proizvodnju, međutim u drvnoj industriji roboti se uvode na specifičnim poslovnim zadacima, a kompletne fabrike još uvijek nisu automatizovane", rekao je Sundet.
Primjena robotike i umjetne inteligencije u skladištenju sve više pronalazi svoje mjesto u bh. kompanijama, koje uvode digitalizaciju i automatizaciju procesa skladištenja putem WMS-a (warehouse management system) i sličnih aparata. Prednosti su mnogobrojne.
Sve ono što čovjek radi svakodnevno, AI uradi mnogo brže te na ovaj način može pomoći radnicima u smanjenju količine posla, ali i količine stresa koji rad donosi. Primjena umjetne inteligencije postaje sve popularnija u svijetu, pa se tako otvaraju nova polja gdje može da se iskoristi. Jedno od tih polja svakako su skladišta.
Okrugli sto o temi "Izazovi digitalizacije: Kako prilagoditi kompanije i radna mjesta digitalizaciji u drvnoj industriji?" organizovao je Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH u saradnji s UPFBiH i uz podršku partnera iz Norveške.