Robot me zamijenio. Hoće li plaćati i porez?

Sve se više procesa i usluga robotizira. Uzevši u obzir demografske izazove i njihove posljedice, pojavila se inicijativa za oporezivanjem robota koji nadomještaju ljude. O toj se ideji počelo raspravljati i u Sloveniji. No je li porez na robote uopće izvediv? 

Mirovinski fondovi sve većeg broja zemalja pod sve su većim pritiskom. Stoga ne čudi da politika traži rješenje za taj problem. Ideja o kojoj se u Sloveniji govori je i porez na robote. Ona nije nova, pojavila se i drugdje, ali korake prema njenu ostvarenju napravila je samo jedna država. 

Miris jutarnje kave iz kuhinje dok još niste ni oči otvorili. Robot koji pere i usisava pod dok ste na poslu. Zalijevate li još uvijek ruže? I to možete prepustiti pametnim uređajima koje će osigurati da cvjetovi nikada ne budu premalo ili previše zaliveni. Roboti su postali dio svakodnevice mnogih domaćinstava, a često imaju i imena i postaju gotovo punopravni članovi obitelji. I na radnim je mjestima sve više robota. Roboti ne trebaju bolovanje, stanke za ručak i ne odlaze na godišnji odmor.

Iako se tako možda ne čini, Slovenija je među najnaprednijim zemljama po razini robotizacije proizvodnje. Podaci iz izvješća World Robotics za 2022. godinu pokazuju kako je Slovenija u industriji na 10 tisuća zaposlenih imala 249 robota. Time se na globalnoj ljestvici uvrstila na visoko deseto mjesto, ispred Švicarske, Danske, Nizozemske i Italije. Najviše robota na 10 tisuća zaposlenih ima Južna Koreja, njih čak tisuću, a slijedi je Singapur s njih 670. U znatnom su zaostatku s po 400 robota na 10 tisuća zaposlenih Japan i Njemačka. Na taj popis nisu bile uvrštene druge zemlje Adria regije, no prema podacima Međunarodnog saveza robotike (IFR), u Hrvatskoj je bilo 11 robota na deset tisuća zaposlenika, u Srbiji njih devet, a u Bosni i Hercegovini svega dva robota. Za Sjevernu Makedoniju IFR nije imao podatke. 

Posljednjih se godina automobilska industrija radi održavanja konkurentnosti na međunarodnom tržištu sve više robotizira. Čak ni Revoz, slovenska podružnica francuskog Renaulta, ovdje nije iznimka – od uvođenja robotizacije za model Clio II 1990-ih došla je na visok stupanj automatizacije koji se pak od odjela do odjela razlikuje. Veoma je teško ustanoviti koliko su zaposlenika u podružnici Renaulta zamijenili roboti jer se proizvodnja u zadnjem desetljeću iz temelja promijenila. 

Na odjelu slaganja karoserije, gdje s pomoću robota postižu 95 posto izvedbe dodane vrijednosti, danas imaju više od 600 robota. Nadomješćuju ljudski rad, ali uglavnom na procesima koje čovjek zbog zahtjevnosti zadatka – preciznosti, kvalitete, brzine – ne može ili više ne smije sâm izvoditi. No roboti još uvijek ne mogu sve sami – zaposlenici njima upravljaju s pomoću tableta. Iako roboti obavljaju najteži posao, radnici moraju biti još obrazovaniji nego prije desetak godina jer su im potrebna nova znanja vezana uz uvođenje, upravljanje i održavanje novih procesa. Slovenija je, kako procjenjuju u Revozu, posljednjih godina mnogo učinila na širenju obrazovne mreže za razvoj visokotehnološke radne snage, ali gospodarstvo usprkos tome još uvijek ne ostvaruje potreban priljev potencijalnih radnika. 

Rješenje za ispražnjen mirovinski fond 

Robotizacija nije samo prilika za povećanje proizvodnje i učinkovitosti radnih procesa, već i za punjenje mirovinskih fondova. Brojne države pitaju se kako ispuniti sve praznije blagajne iz kojih sve starijem stanovništvu isplaćuju mirovine. Na prvi se pogled možda čini neobičnom, ali ideja je sve samo ne nova: ako će roboti smanjiti broj poreznih obveznika, ne bismo li trebali oporezivati robote? 

Osnovna je ideja poreza na robote oporezivanje kompanija, odnosno pravnih osoba koje automatizacijom, tj. robotizacijom proizvodnje ukidaju radna mjesta. Ako nezaposlenost zbog robotizacije poraste, smanjit će se osnova poreza na dohodak i prinosi na socijalno osiguranje, ističu u slovenskom ministarstvu rada. Upravo je slovenski državni tajnik pri ministarstvu rada Dan Juvan svojedobno podigao prašinu kad je među opcijama za rješavanje problema mirovinskih fondova spomenuo porez na robote. 

Porez na robote tema je o kojoj bi se, prema mišljenju Ministarstva rada, obitelji i društvenih poslova Republike Slovenije, trebalo raspravljati u sklopu skore mirovinske reforme. Dugoročna javnofinancijska održivost javnoga mirovinskog fonda najviše će ovisiti o novim izvorima financiranja. U Revozu nisu htjeli komentirati ideju o oporezivanju robota. 

Južna Koreja i Bill Gates za oporezivanje robota 

Republika Koreja, tehnološki najnaprednija država na svijetu, prva je i jedina dosad 2017. godine najavila uvođenje poreza na robote kako bi umirila strahove od robotskog preuzimanja radnih mjesta, što bi dovelo do masovnih otpuštanja. Pritom valja napomenuti kako se država nije odlučila za neposredni porez kompanijama koje upotrebljavaju robote, već im je umanjila porezne olakšice prethodno namijenjene poticanju investicija u robotiku. 

Jedan od najvećih zagovornika uvođenja poreza na robote osnivač je Microsofta Bill Gates. Smatra kako bi vlade trebale uvesti porez na upotrebu robota te prihodima financirati prekvalifikaciju radnika koji su izgubili radna mjesta. "Ako radnik radom u tvornici zaradi 50 tisuća dolara, njegov se prihod oporezuje. Ako robot obavi isti rad, pretpostavili biste da će ga slično oporezovati", rekao je. No ostvarivanje te ideje još je naizgled daleko jer postoji mnogo upitnika o načinu implementacije tog poreza i provjere u kojoj su mjeri gotovi proizvodi proizvedeni s pomoću robota i koliko su zaposlenika nadomjestili. 

Medvjeđa usluga 

U Sloveniji automobile u Revozu sastavljaju i roboti japanske tvrtke FANUC, globalnog dobavljača automobilske industrije. Voditelj tehničke potpore prodaje i ključnih kupaca u tvrtki FANUC Adria za Sloveniju Fran Žaberl uvjeren je kako bi uvođenje takvog poreza bila medvjeđa usluga jer u Sloveniji, usprkos visokom stupnju robotizacije, ne postoji dovoljno inicijative za automatizaciju proizvodnje. Kapitalna i tehnološka pothranjenost dijela industrije koči veći stupanj robotizacije. Prema njegovu mišljenju, kompanije treba poticati na robotizaciju, a ne ih opterećivati dodatnim porezom. "Uspješna automatizacija i robotizacija mnogo bi učinkovitije povećale bruto domaći proizvod i time dohotke u mirovinski fond."

Preveo Daniel Pavlović