.webp){kind=icon}
Zahvaljujući svojoj šumovitosti, koja je iznad evropskog prosjeka, Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za iskorištavanje biomase zbog svog reljefa i bogatih prirodnih resursa. Kako su kazali iz tri eko toplane za Bloomberg Adriju, tranzicija sistema daljinskog grijanja na obnovljive izvore energije predstavlja važan korak ka dekarbonizaciji i postizanju ciljeva klimatske neutralnosti.
U korištenju biomase za proizvodnju energije ključna prednost je njena ugljična neutralnost. CO2 koji se oslobađa sagorijevanjem drvne biomase bio je prethodno apsorbiran iz atmosfere tokom rasta biljaka. Ovaj proces postiže ravnotežu između emisije i apsorpcije CO2, čime se stvara ugljično neutralan i ekološki održiv sistem.
Drvna biomasa koristi se iz različitih izvora, uključujući otpadno drvo iz drvne industrije, kako bi proizvela energiju. Ključna prednost je njeno korištenje u izvornom obliku, bez dodatnih procesiranja, što smanjuje potrebu za obradom i olakšava upravljanje. Osim toga, biomasa se može održivo koristiti bez negativnog utjecaja na šumske ekosisteme i uz poštivanje principa održivog upravljanja šumama.
Kombinacija biomase s drugim obnovljivim izvorima energije, kao što su solarna i vjetroenergija, pruža mogućnosti za održiv razvoj sektora energetike u zemlji.
Eko toplane Gračanica – pioniri održive energije na biomasu
Jedan od primjera uspješne primjene u našoj državi su Eko toplane Gračanica, postrojenje za proizvodnju i distribuciju pare i tople vode koje je započelo svoje djelovanje 2008. godine. Ova toplana, čija je vrijednost iznosila oko 15 miliona KM, funkcioniše na biomasu i pionir je održive energije u lokalnoj zajednici. Transformacijom vlasničke strukture 2015. godine, postala je potpuno samoodrživo i funkcionalno preduzeće.
Snabdijevaju toplotnom energijom sve velike institucije u Gračanici, kao i veliki broj objekata kolektivnog stanovanja i privatnih stambenih objekata u gradu. Ovaj prelazak na korištenje biomase ili instaliranje novih toplana koje koriste biomasu ima višestruke koristi za održivi razvoj lokalnih zajednica, kaže Ajdin Topčagić, rukovodilac za opće i pravne poslove.
Licencirana Fotografija
Jedna od ključnih prednosti korištenja biomase kao lokalnog energenta je zadržavanje novca u lokalnoj ekonomiji. Kroz lanac snabdijevanja i korištenja biomase otvaraju se mogućnosti za nova radna mjesta.
"U potpunosti su orijentisane na otkup domaćih energenata, odnosno biomase u obliku otpadnog drveta i nusproizvoda drvne industrije, koji se za potrebe toplane pretvaraju u tzv. drvnu sječku. Na koji način eko toplane koje koriste obnovljive izvore energenata čuvaju okolinu i smanjuju zagađenje zraka, iako funkcionišu na principu sagorijevanja. Zahvaljujući tzv. elektrofilteru za odvajanje čvrstih čestica iz dimnih plinova, očekivane emisije polutanata u zrak iz pogona toplane znatno su smanjene, gotovo potpuno zanemarive", objašnjava Topčagić za Bloomberg Adriju.
Visokoefikasno sagorijevanje u toplanama kontrolira se kako bi se minimizirale emisije ugljenmonoksida i nepotpuno sagorenih organskih spojeva. Također, lokacija postrojenja toplane, smještenog u industrijskoj zoni s jakim strujanjem zraka i povoljnom mrežom vjetrova, doprinosi smanjenju zagađenja zraka u samom centru grada.
Rezultati monitoringa pokazuju značajno smanjenje emisije polutanata poput CO2, SO2 i SO u području grada. "Do prije samo nekoliko godina u zimskom periodu godine imali smo velike probleme sa smogom i zadržavanjem dimnih gasova nad područjem grada, rezultati monitoringa pokazuju da se efekti ovih pojava smanjuju. Prema našim procjenama, instaliranjem ovog postrojenja u samom centru grada smanjena je potrošnja uglja i drugih fosilnih goriva za oko 5.000 tona po sezoni grijanja, te je trajno uklonjeno oko 1000 individualnih ložišta", navodi Topčagić.
Snaga kotla na biomasu iznosi 6.000 kW, a Eko Toplane Gračanica su u fazi instalacije još jednog kotla slične snage koji će, osim toplotne energije, proizvoditi i električnu energiju putem kogeneracijskog postrojenja. "Bit će zasigurno prvi projekt proizvodnje električne energije na biomasu u BiH, dio električne energije ćemo koristiti za vlastite potrebe, a dio plasirati u mrežu za daljnju prodaju".
Distributivna mreža toplovoda Eko toplane Gračanica ima dužinu od oko 35 km, s tendencijom daljnjeg širenja. Zagrijavana površina koju trenutno snabdijevaju toplotnom energijom prelazi 300.000 m2.
Eko toplane Banja Luka smanjuju emisije i poboljšavaju kvalitet života stanovnika
Potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan u novembru 2020. godine, BiH se obavezala, zajedno s Evropskom unijom, da će raditi na postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine, što znači da do tada proces dekarbonizacije treba biti završen, a emisija CO2 iz fosilnih goriva svedena na nulu.
Vanja Štrbac, PR ovog preduzeća, kazala je za Bloomberg Adriju kako se toplane sastoje od četiri izvora energije: tri kotlovnice na biomasu ukupne snage od 65 MW i jednog kotla na mazut u staroj toplani, koji se koristi povremeno za vršna opterećenja. Tokom proteklih šest sezona, od 95 posto do 97 posto toplotne energije proizvedeno je sagorijevanjem drvnog sortimenta, dok je od tri posto do pet posto toplotne energije dobijeno sagorijevanjem mazuta.
Eko toplane
Sistem daljinskog grijanja Banje Luke sastoji se od 400 podstanica indirektnog tipa, preko 180 kilometara distributivne mreže i logističkog centra s lagerom od oko 50 hiljada tona drveta. Ukupna proizvodnja toplotne energije po sezoni iznosi oko 200.000 MWh, dok broj korisnika iznosi oko 20.000.
"Sa zdravstvenog aspekta, ovakav režim posebno je pogodan za ljude koji imaju problem s alergijama, jer toplotno zračenje pruža udobnost i smanjuje protok zraka preko radijatora, uz znatno manje podizanje čestica prašine. Osim toga, u odnosu na visokotemperaturni režim, zrak se mnogo manje isušuje zbog niže temperature grijnih tijela. Svakodnevno 24-satno grijanje tokom sezone grijanja sprečava kondenzaciju", objašnjava Štrbac.
Zahvaljujući Eko toplanama, Banja Luka se ističe kao ekološki osviješten grad. Projekt toplane na biomasu dobio je međunarodna priznanja, a Eko toplane se nalaze na listi zelenih gradova Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Kreditiranjem izgradnje Eko toplana, EBRD je pružio podršku ovom održivom projektu. Kvalitet zraka u Banjoj Luci znatno se poboljšao od početka rada Eko toplana, a emisije štetnih čestica i zagađujućih materija su ispod graničnih vrijednosti.
Eko toplana Gradiška donijela značajne uštede i benefite građanima
Transformacija Eko toplane Gradiška iz mazuta u biomasu 2014. godine predstavlja uspješan primjer prelaska na obnovljive izvore energije. Ovaj projekt, vrijedan nešto iznad pet miliona KM, donio je značajne finansijske uštede i brojne prednosti za građane Gradiške. Odmah nakon transformacije ostvarene su znatne finansijske uštede, posebno u nabavci sirovine.
Jedan od glavnih benefita za građane Gradiške nakon prelaska na grijanje biomasom je 24-satno grijanje. Eko toplana koristi energent koji je dostupan unutar radijusa od 100 km, što ima za cilj smanjenje troškova transporta biomase i pozitivan utjecaj na životnu sredinu. Ovakav pristup ukazuje na rastući broj eko toplana u posljednjim godinama, koje prepoznaju značaj obnovljivih izvora energije i smanjenje emisije štetnih gasova.
Tehnički rukovodilac Eko toplane Gradiška Ivan Mikulić kazao je kako ulaganje u eko toplane može dosta varirati, ovisno o veličini i tehnologiji koja se koristi. Troškovi obuhvataju izgradnju ili prilagođavanje postrojenja, nabavku opreme za obradu biomase, implementaciju sistema transporta i distribucije toplote, kao i održavanje postrojenja.
"Cijene eko toplana mogu biti različite od ostalih toplana, ali generalno su konkurentne i ovisne o lokalnim faktorima, poput cijene biomase i energenata", navodi Mikulić.
Licencirana Fotografija
Podrška za opstanak
Eko toplane suočene s rastom cijena i izazovima održavanja traže podršku za opstanak.
Ekonomski izazovi, uključujući ekonomsku krizu, doveli su do značajnog rasta cijena u gradnji eko toplana u usporedbi s prethodnim razdobljima. Međutim, unatoč ovome, najveći finansijski teret u održavanju eko toplana čini biomasa, odnosno repromaterijal.
"U protekloj sezoni grijanja potrošeno je ukupno 26.577 m³ biomase u vidu drvne sječke. U periodu od 2008. godine pa do danas cijena biomase je porasla za cca 300 posto - u prve dvije godine rada pojedine oblike biomase smo iz lokalnih industrijskih postrojenja koja se bave preradom drveta dobijali gotovo besplatno i bukvalno smo ih molili da tim drvnim otpadom ne zatrpavaju lokalne vodotoke, pri tome mislim na otpadnu koru drveta, piljevinu, mikroprašinu i slične oblike otpadnog drveta, isto to danas plaćamo po visokim cijenama", kaže Topčagić.
Eko toplane Gračanica/ Licencirana Fotografija
Sistem daljinskog grijanja Banje Luke datira s početka sedamdesetih godina prošlog vijeka. Distributivna mreža je stara i dotrajala i predstavlja najveći problem ovog sistema, posebno imajući u vidu činjenicu da veliki dio toplifikacione mreže nije saniran niti mijenjan od njenog postavljanja, prije više od pola vijeka, kaže Štrbac i dodaje kako su za potpunu rekonstrukciju distributvne mreže i sistema daljinskog grijanja neophodna investiciona ulaganja.
Radi se o iznosu od 10 do 15 miliona KM u periodu od tri do pet godina, kako bi se mreža u potpunosti obnovila i kako ne bi dolazilo do problema s kojima se Eko toplane suočavaju iz sezone u sezonu.
"Troškovi drvnog sortimenta porasli su za 46 posto, cijena električne energije za 141 posto, a troškovi održavanja za 131 posto", kaže Štrbac.
Više: Ugrožena sezona grijanja u Banjaluci, iz Vlade traže reakciju Šuma RS
S obzirom na probleme, prošla sezona grijanja je u nekoliko navrata bila pod znakom pitanja. Grad Banja Luka je prošle godine subvencionisao ovo preduzeće s dva miliona i ove godine s pet miliona konvertibilnih maraka. Također, s obzirom na rast troškova, povećali su cijenu krajnjiim korisnicima, te se novi obračuni rade od aprila ove godine.
I uz probleme, rad eko toplana pokazao je njihove prednosti, a njihov veći razvoj svakako bi doprinio očišćavanju zraka i smoga kojem su gradovi BiH iz godine u godinu sve više izloženi.
