Ekonomija se u Bosni i Hercegovini (BiH) bliže može opisati psihologijom, rekao je za Bloomberg Adriju Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Dok je potrošnja na svjetskoj razini uvjetovana negativnim razvojima situacija, poput rata u Ukrajini, potrošnja u BiH nije toliko pod dramatičnim utjecajem loših vijesti.
"Realni je promet u trgovini na malo u četvrtom mjesecu 2023. porastao za 15,4 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa rasta od prošlogodišnjeg četvrtog mjeseca (+21,6 posto) te ujedno 26. uzastopni mjesec pozitivnog godišnjeg rasta", priopćili su analitičari Bloomberg Adrije.
Na brži rast maloprodaje u odnosu na mjesec prije su prvenstveno utjecale brže stope rasta kod prodaja hrane i neprehrambenih proizvoda, bez goriva, dok je prodaja goriva zabilježila usporavanje pada. Povoljna kretanja u maloprodaji u prva četiri mjeseca ove godine prvenstveno su rezultat pozitivnog trenda na tržištu rada, slabljenja inflatornih pritisaka te time povezanog rasta realnih dohodaka stanovništva, dodali su.
Čitaj više
Analiza BBA: Rast maloprodaje u BiH među najvećim u Adria regionu
Maloprodaja u Adria regionu početkom ove godine pokazala je mješovitu sliku.
08.05.2023
Značajno porastao broj stranih turista u BiH
Nakon uspješnog prvog kvartala, Airbnb u drugom kvartalu očekuje pad.
06.06.2023
Neto plaće su u realnom iznosu u prvom tromjesečju 2023. rasle najbrže u Adria regiji.
"Ne treba zanemariti ni utjecaj rasta turističke aktivnosti, što je povoljno djelovalo na promet u maloprodaji, dok je određeni pozitivan doprinos dalo i nešto povoljnije političko okruženje", rekli su analitičari. U razdoblju od siječnja do travnja 2023. turisti su ostvarili nešto više od 400.000 posjeta i više od 877.000 noćenja. U strukturi noćenja stranih turista najviše su ostvarili turisti iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Turske, Crne Gore i Njemačke.
Jaku domaću potrošnju podržava i kreditna aktivnost stanovništva.
"Naime, novoodobreni krediti stanovništvu (stambeni isključeni) su cca 13 posto veći na međugodišnjoj razini u prva četiri mjeseca 2023.", dodali su. "Povoljan trend kretanja kod maloprodaje očekujemo i u narednom razdoblju, prvenstveno na račun daljnjeg usporavanja rasta inflacije."
S inflacijom nominalno raste i potrošnja jer se količina novca povećava. U travnju 2023. godine mjesečna inflacija iznosila je 0,1 posto. "Ako rast potrošnje ne prati rast cijena, onda ipak dolazi do blagog pada realne potrošnje, odnosno količina robe i usluga koje se kupuju", ističe Đogo.
Nakon 13 mjeseci dvocifrene inflacije u BiH je na godišnjoj razini zabilježen jednocifren rast cijena proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju i to za 7,9 posto u travnju ove godine.
Analitičari Bloomberg Adrije su u svibnju ove godine u svojoj analizi priopćili da je maloprodaja u Adria regionu početkom ove godine pokazala mješovitu sliku. Rast su zabilježili BiH i Sjeverna Makedonija, Hrvatska je stagnirala, a Slovenija i Srbija su zabilježile pad.
Kao glavne faktore smanjenog tempa maloprodaje vide ekonomsko usporavanje i pogoršanje raspoloženja potrošača. S druge strane, jaki fundamenti potrošnje, koje podržava čvrsto tržište rada, zaustavljaju značajan pad trgovine na malo.
U Bosni i Hercegovini maloprodaja je imala dvocifren rast do veljače, kada je usporila na 9,1 posto na međugodišnjoj razini. "Potrošnja u BiH je podržana realnim rastom plata početkom 2023. godine, a dodatna podrška dolazi od kreditiranja", priopćili su analitičari BBA.
Osobna potrošnja je generalno u svijetu pod utjecajem očekivanja. Ako građani vide negativan razvoj situacije, oni počnu štedjeti, smanjuju osobnu potrošnju. Tako je rat u Ukrajini utjecao na potrošnju u Europskoj uniji.
"U BiH građani žive u nekoj vrsti permanentne krize 20 godina i nas te vijesti o ratu u Ukrajini i slične pretjerano i ne pogađaju", rekao je Đogo. "Potrošnja nije toliko pod dramatičnim utjecajem loših vijesti."
Analitičari smatraju da je pogoršano raspoloženje potrošača ključni faktor koji stoji iza pada trgovine na malo u nekoliko posljednjih tromjesečja. "Kada posmatramo indeks potrošačkog raspoloženja Europske komisije, vidimo da se raspoloženje potrošača i dalje pogoršava u Sloveniji, Srbiji i EU, iako mnogo sporijim tempom nego u drugoj polovini 2022.
.webp){kind=icon}
