Nivo cijena u maju 2022. godine u Bosni i Hercegovini (BiH), u odnosu na isti mjesec prethodne godine, viši je za 14,4 odsto, pokazuju najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH.
Rast inflacije u BiH posljednih mjeseci uzrokovan je ratom u Ukrajini, pokidanim lancima snabdjevanja robom i padom ekonomske aktivnosti.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH za maj ove godine, u odnosu na maj prošle godine, najviše su rasle cijene prevoza (30,3 odsto) te hrane i bezalkoholnih napitaka (22,7 odsto).
Cijene stanovanja i režijski izdaci rasli su za 11,3 odsto, a namještaja, kućanskih uređaja i redovnog održavanja kuće za 8,1 odsto. Restorani i hoteli skuplji su za 8,6 odsto, rekreacija i kultura za 6,3 odsto, a ostala dobra i usluge za 5,2 odsto.
"Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku Odjeća i obuća za pet odsto", navode u Agenciji.
Mjesečna inflacija 1,1 odsto
U Agenciji dodaju da su cijene proizvoda i usluga, koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u maju 2022. godine, u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku zabilježile rast za 1,1 odsto.
Cijene su više u gotovo svim odjeljcima. Hrana i bezalkoholni napici skuplji su za 1,8 odsto, prevoz za 1,4 odsto, namještaj i kućanski uređaji za 1,2 odsto, a restorani i hoteli te ostala dobra i usluge za 0,8 odsto.
Manji rast su imale cijene rekreacije i kulture (0,5 odsto), stanovanja i režijski izdaci (0,4 odsto), te zdravstva i obrazovanja (0,2 odsto).
"Niže su cijene u odjeljku Odjeće i obuće za 0,2 odsto", dodaju u Agenciji.
Iako je struka još početkom marta predložila mjere kojima bi se rast cijena ublažio, a koje se odnose na privremeno ukidanje akciza na gorivo i uvođenje diferencirane stope PDV-a, skoro četri mjeseca kasnije ovi prijedlozi nisu prošli parlamentarnu procedure.
Ljuboja: Inflacija u BiH je uvezena
Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže da je inflacija u BiH uvezena i izazvana geopolitičkim sukobom dva suprostavljena bloka, s jedne strane anglosaksonske neoliberalne ekonomije "koja polako gubi pozicije u svijetu", a s druge strane narastajućih ekonomskih, vojnih i političkih sila, prevashodno Rusije i bloka manjih zemalja kao što su Iran i druge zemlje koje neće da prihvate koncept koji je nudila neoliberalna anglosaksonska idologija.
"U tom sukobu došlo je do potresa, prije svega ekonomskih, koji su se razvijali u toku pandemije gdje je došla do izražaja slabost tržišnog kapitalizma koji nije imao zalihe i linije snabdjevanja. Pokazalo se da to nije nešto što je adekvatno modernom digitalnom svijetu, pogotovo ambicijama koje narastaju. Došlo je do problema nedostatka roba, velike manipulacije od strane monopolista, a u decembru kada se javio optimizam vraćanja na normalno stanje, došlo je do konflikta oko zabrane završetka Sjevernog toka dva. Zatim je uslijedio sukob u Ukrajini, a epilog su velike ekonomske nedaće koje imaju sve negativne oblike, kakve nismo nikad vidjeli, a jedan od pojavnih oblika je i inflacija", ističe Ljuboja.
YouTube RTRS
Dodaje da je inflacija uzrokovana nedostatkom svih roba, prvo energenata, te neopravdanom željom SAD i Velike Britanije da diktiraju ko od koga i koju vrstu energenata kupuje i pod kojim uslovima.
"To povećava uvozne faktore u procesu proizvodnje, robe poskupljuju i dolazi do podizanja cijena u svim segmentima ekonomije. Mi kao uvozno orjentisane ekonomije, u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i regiji, koje su se odrekle svoje proizvodnje, uvozimo inflaciju koja se dešava u svijetu i dolazimo do toga da nam robe poskupljuju, da se standard života smanjuje, da proizvodnja trpi", naglašava on.
Poručuje da BiH mora čekati da se sve završi, da se uspostave obrisi novog poretka, te najavljuje još jednu buru koja je na pomolu, a to je povećanje kamatnih stopa.
"Nema apsolutno ništa što bi BiH mogla da uradi da smanji udar, prije svega što se radi o globalnim pomjeranjima, a s druge strane, BiH kao slabo organizovana država, bez međusobnog povjerenja i želje za napretkom, ne može postići elementarne dogovore oko, na primjer, izgradnje mreže autoputeva, a kamoli oko drugih mjera kao što je ukidanje ili smanjenje akciza na gorivo", kaže Ljuboja.
----Tekst dopunjen izjavom Aleksandra Ljuboje
.webp){kind=icon}
Otišlo je baš visoko!