Domaći bankarski sektor nije imun na povećanje kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB), kao i na dešavanja u Silicon Valley Bank (SVB) i Credit Suisse, ali ima zdravu aktivu i malu izloženost, što ga čini stabilnim. Ipak, regulatori će uskoro reagovati novim mjerama po pitanju rasta kamatnih stopa.
Direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH (FBiH) Jasmin Mahmuzić rekao je za Bloomberg Adriju da je povećanje kamatnih stopa ECB-a bilo najavljeno, posebno zbog dešavanja u SAD-u, ali i sa Credit Suisse bankom.
Više: ECB podigla kamate za 50 bp, inflacija i dalje uporna
Credit Suisse prihvatio pomoć Švicarske središnje banke, dobio 50 milijardi
"Želim da vjerujem da su u ECB-u dobro razmislili i uračunali efekte povećanja kamatnih stopa. Navode kako dižu kamatne stope jer se imperativno bore protiv inflacije, ali i naglašavaju kako osiguravaju sredstva za likvidnost. Nadam se da znaju šta rade, da su dobro proučili bilanse, stres testove banaka i ostalo", ističe Mahmuzić.
Teško je reći, dodaje, da ova odluka ECB-a nema implikacije na BiH, ali i naglašava da su banke u FBiH izložene prema obveznicama dva odsto.
"To je sigurno najmanje u Evropi i to pokazuje da je sektor zdrav te da je aktiva vezana za nešto konkretno", naglašava Mahmuzić.
Dodaje kako je SVB imao 50 odsto aktive u obveznicama i derivatima, što ocjenjuje da je mnogo iznad američkog prosjeka.
"Credit Suisse banka nije bila baš primjeran đak, već deset godina kuburi s promima, ali je triger isti, promjena kamatnih stopa im je pojela kapital, što im je direktno ugrozilo likvidnost", smatra Mahmuzić.
Dodaje da će se regulatori u BiH i dalje truditi da jednostavnim bankarstvom i pravovremenim mjerama drže probleme što dalje.
"Vrlo brzo ćemo izaći s novim setom mjera, i mi i kolege u RS-u, kojim ćemo ograničiti negativne efekte dizanja kamatnih stopa u BiH", najavljuje on.
Više: Nove mjere o kamatnim stopama regulatori u BiH donose početkom aprila
Aćimović: ECB se odlučila da ipak ide na radikalnije mjere
Ekonomista Draško Aćimović ističe da je ECB podigla kamatne stope na devizne olakšice tri odsto, na operacije refinansiranja 3,5 odsto i na marginalne kreditne olakšice 3,75 odsto.
"Iako je bilo mnogo dilema da li će zaista ECB podići stope za 0,5 odsto iz razloga što ta mjera dolazi u momentu početka velike bankarske krize i pogoršanja uslova poslovanja banaka s novim povećanjem kamata, ECB se odlučila da ipak ide na radikalnije mjere za suzbijanje inflacije", navodi Aćimović.
Dodaje da će uskoro biti vidljivo da li će ova mjera dovesti do smirivanja inflacije ili će kriza u bankarskom sektoru dovesti do otpuštanja, smanjenja investiranja i posljedično do novih poskupljenja, nemogućnosti vraćanja kredita s promjenjivim kamatnim stopama i rasta inflacije.
Podsjećamo, uprkos nedavnim previranjima i nagađanjima da bi mogla da odstupi od signala poslatih na prethodnom sastanku, Evropska centralna banka (ECB) odlučila je da ipak ispuni "obećanje" dato u februaru i cijene zaduživanja podigne za pola procentnog poena.
--- pisano uz pomoć Rijad Durkić