.webp){kind=icon}
U periodu krize izazvane pandemijom koronavirusa došlo je do poremećaja na tržištu, naročito na tržištu sirovina i hrane. Rat u Ukrajini dodatno je utjecao na nedostatak žitarica i poskupljenja ove sirovine te krajnjih proizvoda brašna i pekarskih proizvoda.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, od početka ove godine došlo je do povećanja cijena pšeničnog bijelog brašna za oko 70 feninga po kilogramu. Tako je u januaru kilogram brašna iznosio 2,88 KM, dok je u septembru isti proizvod iznosio 3,60 KM.
Saša Trivić, predsjednik Udruženja poslodavaca Republike Srpske, kazao je kako je došlo do novog poskupljenja pekarskih proizvoda, a kao razlog poskupljenja naveo je povećanje plata, više cijene brašna i predstojeća poskupljenja struje.
"U našem preduzeću hljeb od 600 grama poskupio je sa 2 KM na 2,10 KM. Svi pekarski proizvodi, znači, sve vrste hljeba, pita i pizze, osim bijelih peciva bez fila, skuplji su za pet posto", rekao je Trivić, vlasnik Krajina klasa i lanca pekara Manja. Trivić je naveo kako očekuje još jedan talas poskupljenja.
Čitajte više: Pekarski proizvodi ponovo poskupjeli, cijene skočile pet posto
Saša Trivić, Unija udruženja poslodavaca RS
Iz AS Holdinga, u čijem su sastavu kompanije Klas i Sprind, kazali su za Bloomberg Adriju kako su u zemljama regije ali i Evropskoj uniji, u posljednjih nekoliko mjeseci rasle cijene kruha. Godišnji prosjek poskupljenja kruha u ovim zemljama je 18-26 posto. Zemlja s najvećim poskupljenjem, od čak 66 posto, je Mađarska, dok se odmah iza nje nalazi Litvanija s 33 posto.
Porast cijena sirovina, energenata i goriva razlog je poskupljenja u pekarskoj industriji u BiH, otprilike u prosjeku od 15 do 20 posto.
"Samo porast cijena žitarica u odnosu na prošlu godinu je oko 40 posto, a u odnosu na pretprošlu više od 90 posto. Dovoljne količine ugovorene pšenice osigurat će nesmetane isporuke Klasovih pekarskih proizvoda i brašna u sljedećem periodu", naveli su iz ove kompanije.
Kako su kazali, dodatne informacije i procjene za budućnost nije moguće dati, jer su vezane za geopolitičku situaciju koja se dinamično mijenja.
FAO indeks cijena hrane (FFPI) u oktobru je pao za 14,9 posto u odnosu na svoj vrhunac u martu ove godine, ali je ostao dva posto iznad svoje vrijednosti u istom mjesecu prošle godine. FAO indeks cijena žitarica prosječno je iznosio 152,3 boda, što je za tri posto više nego u septembru i 11,1 posto više od njegove vrijednosti prije godinu.
Čitajte više na: Cijene hrane u oktobru niže za 14,9 posto u odnosu na vrhunac u martu
Svjetske cijene pšenice porasle su za 3,2 posto, dok su međunarodne cijene krupnih žitarica porasle za 3,5 posto na mjesečnom nivou, predvođene rastom svjetskih cijena kukuruza od 4,3 posto, navodi se u izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Depositphotos
Ranije je za medije Šejla Bojadžija, direktorica Mlinsko-pekarske industrije (MPI) Mlin Ustikolina, najavila blago povećanje cijena brašna, zbog kretanja žitarica na tržištu.
"Do kraja godine se očekuje povećanje cijene brašna u Republici Srpskoj i samim tim moguće je da će lančano doći do blagog povećanja cijena brašna i u Federaciji BiH, zato što od njih kupujemo pšenicu", kazala je tada Bojadžija.
Više na: Moguće povećanje cijena brašna do kraja godine
Iz Federalnog ministarstva trgovine za Bloomberg Adriju navode kako kontinuirano prate kretanje fjučersa pšenice na vodećim svjetskim berzama.
Vlada Federacije BiH je u aprilu prošle godine donijela Odluku o izmjeni odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode, kojom je propisano da su pravna i fizička lica, koja se bave proizvodnjom, trgovinom na veliko i trgovinom na malo, obavezna utvrditi i primjenjivati marže tako da one ne prelaze visinu marži proizvoda u procentualnom iznosu na dan 31. decembra 2020. godine.
Depositphotos
Odlukom je obuhvaćeno 17 osnovnih životnih namirnica, među kojima se nalaze pšenično brašno i sve vrste kruha od pšeničnog brašna. U slučaju da nastupe veći poremećaji na tržištu i kretanju cijena, Federalno ministarstvo trgovine provodi odgovorne politike.
"Ovo se naročito odnosi na prikupljanje i analizu podataka o cijenama i funkcionisanju tržišta, primjenu odluka koje su na snazi i čiju primjenu kontrolišu nadležni inspekcijski organi, kao i na pripremanje novih prijedloga odluka o mjerama neposredne kontrole cijena", kazali su iz Ministarstva.
