Potpisivanje i ratifikacija sporazuma iz okvira Berlinskog procesa svakako će pozitivno utjecati na građane i ekonomiju Bosne i Hercegovine. Najviše olakšanja donijet će sporazum o međusobnom priznavanju osobnih iskaznica kod prelaska granica, čime će za građane BiH i Kosova biti ukinut najrigidniji vizni režim koji je na snazi bio od 2014.
''Na regionalnom planu to će biti dodatni poticaj razvoju turizma, koji je jedna od najperspektivnijih razvojnih prilika za BiH. Također, i sporazumi o međusobnom priznavanju fakultetskih i stručnih diploma izdatih za građane u zemljama Zapadnog Balkana omogućit će veću mobilnost ljudi i stvaranje koherentnijeg tržišta rada u uvjetima sve većih potreba za zapošljavanjem ljudi koji dolaze sa Zapadnog Balkana'', kazao je za Fenu Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
Posljednja konferencija Berlinskog procesa održana je početkom novembra u Berlinu. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija 3. novembra parafirao je sporazume. Potpisivanje i ratifikacija su prvi korak ka kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine. Naredni korak je potpisivanje uz ovlaštenje Predsjedništva BiH. Međutim, dokumente čeka trnovit put unutar BiH.
Dva aspekta
Domazet ističe da je Sporazum potebno posmatrati kroz dva aspekta, od kojih se prvi odnosi na slobodnu trgovinu u okviru CEFTA sporazuma čije su članice sve zemlje Zapadnog Balkana, a drugi na posljedice emigracija iz zemalja Zapadnog Balkana.
''CEFTA je regionalni sporazum o slobodnoj trgovini inoviran 2006. U odnosu na tu godinu Bosna i Hercegovina je 2019. imala povećanje izvoza u okviru CEFTA-e od 2,5 puta, dok je ukupan izvoz BiH povećan 2,2 puta, a izvoz u EU za 2,1 puta. Istovremeno, uvoz BiH sa CEFTA područja povećan je za samo 1,7 puta, tako da je deficit u razmjeni sa 90 posto u 2006. sveden na 24 posto vrijednosti izvoza u 2019. Dokazuje se da princip gravitacije u ekonomskim odnosima sa susjedima djeluje i na Zapadnom Balkanu'', kazao je za Fenu Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Berlinski proces će na regionalnom planu biti dodatni poticaj razvoju turizma, kaže Domazet/EFSA
Dodao je da je trgovina s Kosovom također bilježila pozitivan trend razvoja, mada su zbog rigidnog viznog režima otežani kontakti poslovnih ljudi i mnoge poslovne prilike ostajale neiskorištene.
Tako je u 2021. obim vanjskotrgovinske razmjene između BiH i Kosova iznosio 134,2 miliona KM, pri čemu je na tržište Kosova izvezeno robe u vrijednosti od 110,7 miliona KM, a uvezeno je 23,5 miliona KM te je ostvaren suficit u robnoj razmjeni od 87,2 miliona KM.
Daljnji razvoj trgovine u okviru CEFTA-e prema Domazetovom mišljenju traži duboke i sofisticirane reforme i strukturalne promjene koje će unaprijediti obim i sadržaj razmjene, ali i olakšati logistiku vanjske trgovine.
Pročitaj više: Berlinski proces od posebnog značaja za mala i srednja poduzeća
Berlinski proces: Parafirani sporazumi o slobodnom protoku ljudi
''Emigracije sa Zapadnog Balkana također zaslužuju pažnju Berlinskog procesa. Naime, one se mogu pozicionirati u misiju procesa koja se odnosi na slobodu kretanja ljudi, s tim da ta sloboda za one koji emigriraju stvara neslobodu za one koji ostaju. Naime, prema ovogodišnjoj studiji OECD-a o emigracijama sa Zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina je u periodu od 2013. do 2020. izgubila 184.000 ljudi, a direktni gubici javnog novca u troškovima obrazovanja za te ljude iznose 300 miliona eura, dok su gubici zbog izostanka efekata privređivanja tih ljudi u BiH oko 700 miliona eura'', naveo je Domazet.
Usklađeno djelovanje prema EU
Ako tome dodamo i druga ulaganja u ljudski kapital, kao što su zdravstvo, socijalna zaštita i drugi javni izdaci, Domazet tvrdi da ukupni gubici po veoma konzervativnoj metodi procjene iznose više od dvije milijarde eura, a takve skrivene i otvorene gubitke neko treba da pokrije, jer, konačno, postoje granice stvaranja novih inžinjera, doktora, informatičara, bravara, vozača i drugih kategorija koje završavaju u Njemačkoj i drugim evropskim državama.
Izjavio je da se ovog puta ne bavimo digitalizacijom, energetskom tranzicijom, zelenom ekonomijom, infrastrukturom i drugim transformacijskim promjenama pred kojima se nalazi Zapadni Balkan i posebno Bosna i Hercegovina, bez kojih nema izlaska iz zamke srednjeg dohotka i dostizanja nivoa bruto domaćeg proizvoda od oko 13.000 dolara per capita, koliko je danas granica visokog dohotka.
''Dakle, umjesto da čekamo šta će nam donijeti nove sesije Berlinskog procesa, valja zasukati rukave i u BiH započete nove inicijative u kojima će se konsenzus prvenstveno postizati na Zapadnom Balkanu, a onda svih šest zemalja regiona usklađeno djelovati prema EU. Tako će Berlinski proces postati naš proces, tako će on postati dvosmjerna ulica i tako ćemo u Njemačkoj i drugim zemljama EU imati partnere, a ne samo nalogodavce. S krajnjim ciljem da taj proces postane proces pregovora s EU i osvajanja punopravnog članstva u Evropskoj uniji za sve zemlje Zapadnog Balkana, samim time i za Bosnu i Hercegovinu'', poručio je Domazet.
.webp){kind=icon}
